Đuru Sessu, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, i Šimuna Anđelinovića, bivšeg rektora Sveučilišta u Splitu, sudskog vještaka i šefa Katedre za forenziku splitskog Medicinskog fakulteta, 45-godišnji Dubrovčanin Josip Prusina označio je i optužio kao glavne kreatore zamršene i protuzakonite operacije podmetanja očinstva nad danas 13-godišnjakinjom porijeklom iz Bosne i Hercegovine. U pozadini svega navodno je bitka za ljetnikovac Sorkočević-Jordan na Lapadskoj obali 27 u Dubrovniku, u suvlasništvu Josipa Prusine, ali i odvjetnika Maroja Matane i njegovih partnera. Odvjetnik Matana i partneri Žarko Kljunak i Mario Knego željeli su investirati u dogradnju tog ladanjskog kompleksa. Kako Josip Prusina nije pristao na prodaju svog dijela ljetnikovca potencijalnim investitorima, pokušali su mu, kaže Prusina, podmetanjem očinstva nad tuđim djetetom, preko nje kao potencijalne nasljednice, manipulacijama preuzeti vlasništvo nad cijelim ladanjskim kompleksom. Prusina tvrdi da ima pouzdana saznanja i o tome tko je pravi otac 13-godišnjakinje. Kako je rekao u razgovoru za Nacional, to je Ljiljanko Palac, poduzetnik iz Gruda u Bosni i Hercegovini i rođak pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, poznat, inače, i kao financijer HDZ-a. Za tu tvrdnju o očinstvu Ljiljanka Palca podastro je i ovjerenu službenu izjavu jednog svjedoka koji mu je to potvrdio. Kopiju te izjave ustupio je i Nacionalu.

Ukratko, u razgovoru za Nacional Josip Prusina požalio se da u njegovu slučaju nije bilo u pitanju samo „podmetanje očinstva nad tuđim djetetom“, za što je osumnjičio bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu i bivšeg splitskog rektora Šimuna Anđelinovića, forenzičara i sudskog vještaka koji je i sudjelovao u dokazivanju njegova očinstva. Bilo je tu, kako je rekao, i sumnjivog podvlačenja nepoznatih osoba pod njegov automobil Audi A5, što su zabilježile i kamere iz susjednog hotela. Snimke je spreman, kako je rekao, ustupiti Nacionalu.

Josip Prusina nije pristao na prodaju svog dijela ljetnikovca potencijalnim investitorima pa su mu, tvrdi, podmetanjem očinstva nad tuđim djetetom, preko nje kao nasljednice, pokušali oteti kompleks. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Dolazeći u Zagreb s torbom punom sudskih spisa, precizirao je da se „iza tog podmetanja očinstva nad danas 13-godišnjom izvanbračnom kćeri Ljiljanka Palca, krije i borba oko izuzetno vrijedne imovine“, njegove polovice elitnog ljetnikovca Sorkočević-Jordan iz 16. stoljeća. Prema riječima Prusine, namjera je bila zastrašiti ga i natjerati da odustane od vlasništva i proda svoj dio ladanjskog kompleksa suvlasnicima – odvjetniku Maroju Matani i njegovim partnerima – koji su imali namjeru, kako tvrdi, na tom prostoru izgraditi zgradu. Cilj je bio, uvjeren je Prusina, da Jelena Jakić iz Mostara, kao majka i skrbnica njegove potencijalne nasljednice, trinaestogodišnje tinejdžerice, lažnom optužbom za očinstvo njegovu polovicu četveroetažnog ljetnikovca (prizemlje, dva kata i potkrovlje uz pripadajućih 4000 kvadrata vrta) ustupi trojici suvlasnika. A suvlasnici tog, prema stručnim konzervatorskim mjerilima, najočuvanijeg ljetnikovca nekada moćne plemićke obitelji Sorkočević, na samoj morskoj obali, uz Prusinu su odvjetnik Maroje Matana i dvojica njegovih partnera Žarko Kljunak i Mario Knego.

Odgovarajući na pitanje od koga je dobio informacije o pozadini podmetanja očinstva, rekao je da je stalno provjeravao svoj automobil Audi A5 te tako došao do određenih saznanja koja je i pismenim putem prijavio svim nadležnim državnim institucijama. „Postoji i videozapis snimljen kamerama iz hotela Kazbek, u neposrednom susjedstvu parkirališta na kojem sam, kao i obično, parkirao automobil. Direktor hotela dao mi je snimku na kojoj dvojica gledaju moj automobil, a onda se jedan podvlači pod njega“, rekao je Prusina. On smatra da su tako provjeravali kako nešto postaviti pod njegov automobil. „To se jasno vidi na videosnimci. I direktor Kazbeka bio je šokiran, a ja sam to prijavio policiji. Policija je izuzela snimke, a i ja ih posjedujem. Vide se ti ljudi, a registracija njihova automobila bila je iz Bosne i Hercegovine“, pojasnio je Prusina.

U pravosudnoj bitci za osporavanje očinstva, prema riječima Prusine, „nije manjkalo niskih i prljavih udaraca“. „Nakon što sam odbio prodati svoj dio ljetnikovca, vlasnici preostalog dijela nekretnine nagovorili su Jelenu Jakić, ‘studenticu’ iz Mostara, da fiktivno prijavi prebivalište u Splitu i mene optuži za očinstvo nad djetetom bogatog i oženjenog Ljiljanka Palca iz Gruda u Bosni i Hercegovini. Pokrenuli su na sudu u Splitu preko majke Jelene Jakić namješteni postupak utvrđivanja očinstva nad njezinim djetetom. Za to su koristili usluge kriminalca dr. Šimuna Anđelinovića, a kasnije i veći broj sudskih postupaka protiv mene“, ponovio je u razgovoru za Nacional Prusina vlastitu izjavu iz svog zahtjeva podnesenog Ministarstvu pravosuđa i uprave u kojem je tražio razrješenje bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse.

Đuru Sessu, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, i Šimuna Anđelinovića, bivšeg rektora Sveučilišta u Splitu, sudskog vještaka i šefa Katedre za forenziku splitskog Medicinskog fakulteta, 45-godišnji Dubrovčanin Josip Prusina označio je i optužio kao glavne kreatore operacije podmetanja očinstva. FOTO: Grgo Jelavic, Ivo Cagalj/PIXSELL

Prema Prusininim riječima, cijela priča s namještanjem očinstva bila je moguća zahvaljujući suradnji doktora Anđelinovića i brojnih sudaca, državnih odvjetnika, sudskih vještaka, djelatnika MUP-a i mnogih drugih iz državnih službi. „Neki od njih (tih sudaca, op.a.) i danas surađuju s dr. Anđelinovićem predajući na Odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Navedeni su i u popisu u monografiji ‘10 godina Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti 2009 – 2019’ pa su ‘bili dr. Anđelinoviću na plaći’“, kaže Prusina i dodaje: „Sudski predmeti bi se nezakonito, po naređenju suca Sesse, zloupotrebom sustava eSpisa dodjeljivali podobnim Sessa-Anđelinović sutkinjama, koje bi onda uputile na utvrđivanja očinstva DNA vještačenjem kod sudskog vještaka dr. Anđelinovića u KBC Split. U vještačenju bi krivotvorili točne podatke rezultata genskog materijala, a u DNA nalazu očinstvo su utvrđivali tako da se isti namještao s DNA-om osobe kojoj je potrebno da bude utvrđena ocem tuđeg djeteta. U ovom slučaju, djetetom Josipa Prusine!“

„Svi mogući pokušaji da redovnim pravnim putem, upotrebom propisanih, dopuštenih redovnih i izvanrednih pravnih  lijekova, ishodim neovisnu DNA analizu, bili su mi onemogućeni. Tu dolazi do izražaja utjecaj i zaštita egzekutora bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse, koji je dopuštao da se zloupotrebljava sustav dodjele predmeta u rad njemu podobnim sucima kako bi isti mogao utjecati na tijek i ishod sudskih odluka radi kontroliranja krivotvorine doktora Anđelinovića. Cijeli pravosudni sustav je pod utjecajem bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse, koji djeluje s isključivim ciljem zaštite kriminalca dr. Anđelinovića i kontinuiranog onemogućavanja mogućnosti kontrole njegove krivotvorine DNA vještačenjem utvrđivanja očinstva u KBC-u Split.“

Ladanjski kompleks ljetnikovca plemićke obitelji Sorkočević iz 16. stoljeća u Gruškom zaljevu, prema tvrdnjama konzervatora, najočuvaniji je takav ljetnikovac na području Dubrovnika, a glavni objekt ljetnikovca u naravi se sastoji od dvaju stanova; u jednom stanuje Prusina. FOTO: Privatna arhiva Josipa Prusine

Prema navodima Josipa Prusine, odvjetnik Maroje Matana i njegovi partneri Žarko Kljunak i Mario Knego, suvlasnici druge polovice ljetnikovca u Dubrovniku, školski su prijatelji iz djetinjstva bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, pa se i Sessa, navodno, i osobno umiješao u taj sudski predmet. Nije se izuzeo prilikom donošenja odluka u postupku.

U tome Prusina vidi i glavni razlog zbog kojeg već godinama ne uspijeva ishoditi novu neovisnu sudsku DNA analizu u nekoj od članica Europske unije, a to je spreman, kako kaže, i osobno financirati. Međutim, po njemu, tu bi analizu trebalo napraviti izvan Hrvatske, ali i izvan susjednih zemalja regije. Zašto traži neovisnu analizu izvan Hrvatske i regije? Kako kaže, da bi napokon i sudski dokazao da nije otac trinaestogodišnje tinejdžerice.

„Trinaest godina lavovski se borim i tražim da mi se putem suda omogući da dobijem neprijeporne uzorke sline ili krvi od mldb. Eme Jakić kako bih dokazao da nisam otac mldb. Eme Jakić neovisnim DNA vještačenjem utvrđivanja očinstva, no dosad sam u tome na svaki mogući način bio onemogućen od egzekutora, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse i njegovih školskih prijatelja iz djetinjstva koji mi žele oteti nekretninu“, navodi Prusina u brošuri na 24 stranice otisnutoj pod naslovom „Postao sam otac tuđeg djeteta po narudžbi odvjetnika Maroja Matane i njegovih partnera, izvršitelja sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića i egzekutora predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse“.

Evo i kako u svom zaključku u toj brošuri Prusina objašnjava razloge zbog kojih želi neovisnu DNA analizu svog očinstva u nekoj od članica EU-a, a ne u Hrvatskoj ili regiji: „Pod moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornosti izjavljujem da ja nisam otac djeteta mlb. Eme Jakić i spreman sam bilo kada podnijeti sve troškove radi provođenja 10 neovisnih DNA vještačenja utvrđivanja očinstva u neovisnim ovlaštenim ustanovama u zemljama Europske unije (ne u zemljama bivše Jugoslavije). Samo molim da mi se putem suda – ili, najjednostavnije, neka majka Jelena Jakić putem javnog bilježnika – notara, ovlaštene službene osobe – omogući izuzimanje 10 neprijepornih uzoraka sline i krvi djeteta – mldb. Eme Jakić – i ja ću u roku 30 dana od dana dobivanja neprijepornih uzoraka djeteta osobno javno objaviti rezultate svih 10 neovisnih vještačenja. Vrlo brzo će se utvrditi da nisam otac djeteta jer sam dosad onemogućen to dokazati u svim sudskim postupcima od egzekutora predsjednika VS RH Đure Sesse.“

I tu dolazimo do drugog dijela priče Josipa Prusine. Kako je rekao za Nacional, uz postupak podmetanja očinstva vodila se i bitka oko vlasništva nad polovicom elitnog ljetnikovca Sorkočević-Jordan iz 16. stoljeća, na Lapadskoj obali 27 u Dubrovniku. Ta se bitka vodila – i još uvijek se vodi – između njega i vlasnika preostalog dijela tog ljetnikovca, a u njoj je bilo brojnih incidenata. „Spominjali su se i pokušaji koji bi ostavili duljeg traga na Josipu Prusinu“, rekao je njegov odvjetnik Aleksandar Puh. Prusina tvrdi da o tome ima dokaze, koje je ustupio policiji. Što je bilo u pozadini tih postupaka i incidenata usmjerenih, kako je uvjeren, tome da se njemu, Josipu Prusini, neoženjenom diplomiranom ekonomistu rođenom u Kopenhagenu i bivšem šefu predstavništava Škode i Seata u Dubrovniku, podmetne očinstvo nad danas trinaestogodišnjom tinejdžericom? Trebalo je suvlasnike ljetnikovca „nagovoriti“ da se upuste u investiciju, na što on nije pristajao.

Glavni objekt ljetnikovca Sorkočević-Jordan u Gruškom zaljevu u naravi se sastoji od dvaju stanova; u jednom stanuje Josip Prusina, dok drugi dijele suvlasnici Maroje Matana i dvojica njegovih partnera. No to, prema riječima Prusine, nije sve. Na jugozapadu ogradnog zida nalazi se i prizemnica u vlasništvu pokojnog Matea Gojavića, koji je preminuo u ožujku ove godine. „Po mojim saznanjima, Mateu Gojaviću prijetio je Mario Knego, jedan od partnera, time da ne smije više prolaziti vrtom ladanjskog kompleksa Sorkočević-Jordan jer će mu kamenom razbiti glavu, a što je on prijavio policiji. Ne znam što je policija poduzela, ali pretpostavljam ništa. Isti je zbog svog zdravstvenog stanja proteklih par godina bio na relaciji Zagreb-Dubrovnik, ali se rodio i živio u ladanjskom kompleksu Sorkočević-Jordan tako da mu je ta prva prijetnja u životu bila veliki šok i znam da dok mi je pričao što se desilo, cijeli se tresao od straha. Sada je tu prizemnicu naslijedila njegova supruga, koja će, po mojim saznanjima, prebivati u tom stambenom objektu“, objasnio je Josip Prusina trenutačno stanje u ladanjskom kompleksu Sorkočević-Jordan u Dubrovniku.

„Nakon što su partneri okupljeni oko Maroja Matane kupili taj stan, odmah su krenuli prema Gradu Dubrovniku da sklope ugovor o dugogodišnjem korištenju okolnog zemljišta bez naknade, ali bez nas ostalih suvlasnika u vrtu. Željeli su graditi novi objekt. Bio sam i o tome na vrijeme obaviješten tako da smo susjed i ja predali prijedlog da kao ostali suvlasnici i mi budemo korisnici tog zemljišta. Kada im nije uspjelo domoći se zemljišta preko Grada Dubrovnika, krenuli su preko tvrtke Omega Engineering d.o.o. iz Dubrovnika arheološkim istraživanjima pronaći temelje navodnog starog stambenog objekta. S istom namjerom da nakon toga naprave zgradu. Međutim, kako su to doznali, odmah su obavijestiti sva nadležna tijela o njihovim namjerama pa im je i taj pokušaj gradnje propao“, rekao je Prusina.

Ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici Prusina je još lani urudžbirao zahtjev za brisanje Đure Sesse iz registra sudaca. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

On je 17. svibnja 2021. godine na ruke ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice uputio i urudžbirao zahtjev za razrješenje tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, ali i za pokretanje postupka za njegovo brisanja iz registra hrvatskih sudaca.

U tom zahtjevu Ministarstvu pravosuđa i uprave ustvrdio je da će „u ovoj fazi kratko navesti osnovu i razlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse“, navodeći kao glavni razlog „nezakonitu dodjelu predmeta u rad podobnim sucima putem eSpisa“, a u nastavku je opširnije opisao svoj slučaj dostavljajući i CD, kako dodaje u opisu, „o načinu na koji hrvatsko pravosuđe krši Konvenciju o pravima djeteta“. Ukratko, u brošuri je pojasnio svoje viđenje srži problema s kojim se suočio i oko kojeg vodi dugogodišnju sudsku bitku.

Kako je naglasio u razgovoru za Nacional, ovaj njegov izlazak u javnost rezultat je nemogućnosti da redovnim putem, kroz institucije, dokaže da je nalaz vještaka o DNA analizi krivotvoren i ostvari pravo na drugo neovisno DNA vještačenje, o čemu detaljno govori u svojoj brošuri „Postao sam otac tuđeg djeteta po narudžbi odvjetnika Maroja Matane i njegovih partnera, izvršitelja sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića i egzekutora predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse“.

REAKCIJA: Đuro Sessa: ‘Nije nije istina da sam manipulirao sustavom e-spisa ili utjecao na ishod postupka u slučaju Josipa Prusine’

Poštovani gospodine Glavni uredniče,

U Vašem tjedniku broj 1264. od 12.srpnja 2022, na stranicama 51.,52. i 53. objavljen je članak pod naslovom „Kako je Đuro Sessa umješan u bitku za elitini dubrovački ljetnikovac plemićke obitelji Sorkočević iz 16. stoljeća“. U članku se iznosi čitav niz neistina, koje vaš novinar gospodin Dragan Đurić ( dalje :novinar) prenosi iz optužbi svog izvora Josipa Prusine( dalje: informator) vezanih uz mene kao osobu i u vezi s mojom sadašnjom ili ranijom funkcijom, te vas pozivam da sukladno odredbama Zakona o medijima na istom mjestu istom vrstom obrade teksta objavite ovaj ispravak i reagiranje. U suštini u tom članku glede mene ništa nije istina, osim da sam od mladosti prijatelj s odvjetnikom Matanom, dobar poznanik s gospodinom Žarkom Kljunkom i da poznajem gospodina Maria Knega. Tako:

– nije istina da sam manipulirao sustavom e-spisa u bilo kojem predmetu informatora vašeg novinara, niti je to uopće moguće,

– nije istina da sam dio nekog imaginarnog komplota protiv informatora sa bilo kime i u svezi bilo čega,

– nije istina da sam utjecao ili da utječem na ishod bilo kojeg postupka informatora pred bilo kojim sudom, niti je to mºguće.

Đuro Sessa, sudac, Vrhovni sud Republike Hrvatske

REAKCIJA: JOSIP PRUSINA: ĐURO SESSA I NJEGOVI PRIJATELJI IZ DJETINJSTVA SRAMOTNO I BOLESNO LAŽU!

Poštovani gospodine Berislave Jelinić i gospođo Orhidea Gaura Hodak,

Obraćam Vam se vezano uz članak objavljen u tiskovnom izdanju tjednika Nacional, neovisni news magazin, broj 1265 od 19.07.2022., na stranici 81., Đuro Sessa: “Nije istina da sam manipulirao sustavom e-Spisa ili utjecao na ishod postupka u slučaju Josipa Prusine“, kao i na Zahtjev za objavljivanjem ispravka informacija i ispriku nakladnika od 18.07.2022. (dalje: Zahtjev), kojeg Vam je dostavio odvjetnik Maroje Matana iz Zagreba, Amruševa 7, koji je objavljen na web portalu „dubrovackiportal.hr“ dana 19.07.2022., želim iskazati sljedeće;

JOSIP PRUSINA: ĐURO SESSA I NJEGOVI PRIJATELJI IZ DJETINJSTVA SRAMOTNO I BOLESNO LAŽU!

Đuro Sessa je manipulirao sustavom eSpis-a na sudovima u Splitu kako bi nezakonito sudski spis utvrđenja očinstva došao u rad sutkinjama koji predaju kod sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, kao i na sudovima u Dubrovniku u sudskim spisima koje je namjestio u rad onim sucima koje je kao član DSV-a imenovao za suce, a koje je inicirao i na koje se poziva u svom zahtjevu odvjetnik Maroje Matana sa svojim partnerima (i u drugim kaznenim postupcima koje se vode protiv sina od Maria Knege). Đuro Sessa zajedno sa svojim prijateljima iz djetinjstva sramotno i bolesno lažu da prikriju manipulaciju i zloupotrebu sustava eSpis-a u nezakonitim dodjelama sudskih spisa sucima radi utjecaja na tijek i ishod sudskih i upravnih postupaka, te ih pozivam ispred Vas i svih građana RH da me tuže ako nije istina i dokažu svoje laži, gdje ću se vrlo rado odazvati pozivu na sud, te zasigurno utvrditi da ĐURO SESSA I NJEGOVI PRIJATELJI IZ DJETINJSTVA SRAMOTNO I BOLESNO LAŽU!

U vrijeme kada je Jelena Jakić rodila dijete i pokrenula postupak utvrđenja očinstva pred sudom u Splitu, ja sam bio vlasnik nekretnine u Dubrovniku Lapadska obala 27, ali više nisam.

Žarko Kljunak je na sudu u Dubrovniku (K-254/2011) dana 10.10.2012., kao svjedok iskazao: „Godine 2005., od gospodina Butkovića zajedno s još dva suvlasnika kupio sam njegov dio objekta koji se nalazi na adresi Lapadska obala 27 u kompleksu nekadašnjeg ljetnikovca Jordan-Sorkočević.“, a svjedok pok. g. Mateo Gojavić je iskazao: „Svjedok izjavljuje da je jednom prilikom 2010., godine prolazio vrtom kao što je to činio cijeli život, da bi mu Knego u središnjem dijelu vrta zabranio prolaz tim dijelom vrta i prijetio mu da će ga udariti kamenom u glavu ukoliko bude više prolazio, na što je svjedok pozvao policiju, a Knego se udaljio.“

Žarko Kljunak je kupio 1/3 na ime svog pok. oca Nedjeljka, a Maroje Matana na ime svoje supruge Tomislave Matane koja je i danas upisana kao suvlasnik 1/3 stana sa odgovarajućem pripadajućim dijelom cijele nekretnine. Odvjetnik Matana nije naveo da je Ured državne uprave u Dubrovniku dana 02.07.2012., donio pravomoćni Zaključak kojim nalaže Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, da kod Upravnog odjela Grada Dubrovnika radi rješenja prethodnog pitanja vlasništva nad zemljištem od 4000 m2, pokrene postupak za utvrđivanje građevne čestice – zemljišta nužnog za redovitu upotrebu stambene građevine.

Odvjetnik Matana u zahtjevu nije naveo da su njegova supruga Tomislava Matana, Žarko Kljunak i Mario Knego pokrenuli zemljišnoknjižni predmet RZ-92/13 u kojem su tražili brisanje vlasništva grada Dubrovnika. Obzirom da na starom katastarskom planu nije evidentirana pripadajuća drvarnica partnera već samo Komin, isti su dana 01.02.2014., srušili svoju malu drvarnicu i na sudskom očevidu dana 05.02.2014., lažno isticali da je ucrtani Komin njihova drvarnica sa ciljem da se domognu pravo na vlasništvom nekretnine koja ima površinu veću od 400m2. O tome sam obavijestio grad Dubrovnik čiji je opunomoćenik na licu mjesta pred sutkinjom u zapisnik 10.06.2016., istaknuo „…da je drvarnica koja je pripadala tom stanu srušena, isto je vidljivo iz spisa predmeta koji je kao dokaz predložen u prigovoru grada Dubrovnika.“, a sud rješenjem broj Z-4871/2016 odbio njihovu prijavu. No, partneri ne odustaju pa su u drugom postupku pred Općinskim sudom u Dubrovniku posl.br. P-49/2019 nastavili svoju prevaru kako bi se nezakonito domogli čest. zgr. 372 K.O.Gruž odnosno pravo na nekretninu koja ima površinu višu od 400m2 sa ciljem da na taj način pokušaju graditi novi objekt.

Ministarstvo kulture RH dana 18.04.2016., donijelo je sada pravomoćno rješenje kojim Ladanjski kompleks Sorkočević-Jordan u Dubrovniku ima svojstvo kulturnog dobra, gdje se postojeće građevine čuvaju u zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima čime nisam oštetio kulturno dobro. Na predmetno rješenje odvjetnik Matana kao opunomoćenik partnera je izjavio žalbu u kojoj je isticao da stambeni objekt ne treba biti pod zaštitom, ali je Ministarstvo kulture, Povjerenstvo za žalbe dana 20.01.2017., odbilo njihovu žalbu. Odvjetnik Matana i partneri su se žalili na zaštitu jer im je sada onemogućeno graditi ogromnu zgradu u zaštićenom vrtu, ali to ne sprječava partnere da na sudu u svojim prilagođenim izjavama navode da se radi o kulturom dobru. Dakle, odvjetnik Matana inicira postupak u kojem kao svjedoke predloži sebe i svoje partnere Žarka Kljunka i Maria Knegu, kojima sud bez obzira na sve druge materijalne dokaze koje potvrđuju da bezobrazno i bolesno lažu, povjeruje tim iskazima i donese presudu kakvu onu baš žele i na koju se pozivaju u svome zahtjevu.

Odvjetnik Matana je naveo da sam napao službene osobe koji su vršili geodetska mjerenja „i tupom stranom metalnog dijela sjekire“ uništio mjerni uređaj (kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) i presudu Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. K-432/17, ali nije naveo da je drugostupanjski Županijski sud u Dubrovniku posl.br. Kž-196/18 usvojio moju žalbu i ukinuo kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Hidromasažna kada je prenosiva poput ležaljki za sunčanje, a Rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove od 02.01.2019., je ukinuto pravomoćnom presudom Upravnog suda u Splitu posl.br. 5 Uslgr-58/19.

Odvjetnik Matana u zahtjevu navodi da sam pisao svim mogućim tijelima (preko državnih odvjetništava do Sabora) na okolnosti objavljenog teksta, a te informacije mu je mogao prenijeti jedino sudac izvjestitelj Đuro Sessa kojeg sam ranije u spisu u Splitu radi utvrđivanja očinstva naveo kao glavnu kariku u lancu ove pravosudne „hobotnice“, o čemu je imao prilike čitati dok je gledao kako će što lakše odbaciti moju reviziju za očinstvo na VSRH.

Zahtjev odvjetnika Matane u cijelosti je usmjeren kako bi me se difamiralo, a navodi da ne poznaju Jelenu Jakić je u cijelosti usmjeren sa ciljem kako bi svu kaznenu odgovornost prebacili na Jelenu Jakić i pravog biološkog oca djeteta Ljiljanka Palca iz Gruda u BiH jer će se provedbom o mome trošku 10 DNA vještačenja očinstva u neovisnim ustanovama u zemlji EU utvrditi da mi je sudski vještak dr. Šimun Anđelinović krivotvorio DNA vještačenje očinstva sa suradnicama u KBC Split.

Slijedom svega navedenog, podnosim ovaj zahtjev-odgovor za objavu na reagiranje Đure Sesse i zahtjeva odvjetnika Matane sukladno članku 40. do 42. Zakona o medijima, te zahtijevam objavu ispravka neistinitih i zlonamjernih informacija bez promjena i dopuna na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi u tiskanom obliku tjednika Nacional i na web portalu tjednika Nacional.

Nije istiniti navodi Đure Sesse da se ne može manipulirati sustavom eSpis-a u dodjeli spisa sucima u rad.

Nije istina da Đuro Sessa sa svojim prijateljima iz djetinjstva nije manipulirao sustavom eSpis-a radi utjecaja na tijek i ishod sudskih i upravnih postupaka.

Nije istina da ja nisam bio vlasnik stana u vrijeme optužbe na očinstvo tuđeg djeteta 2008

Nije istina da Žarko Kljunak i Maroje Matana (žena Tomislava) nisu bili suvlasnici stambene zgrade u ljetnikovcu Sorkočević-Jordan u vrijeme pokretanja sudskog postupka utvrđenja očinstva na sudu u Splitu od Jelene Jakić.

Nije istina da odvjetnici Maroje Matana i Žarko Kljunak nisu nagovorili Jelenu Jakić da fiktivno prijavi prebivalište u Splitu radi nadležnosti suda u Splitu i pokretanja namještenog postupka utvrđivanja očinstva nad djetetom Jelene Jakić sa unaprijed dogovorenim namještenim DNA vještačenjem očinstva kod sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića.

Nije istina da Mario Knego nije prijetio pok. Mateu Gojaviću da ne smije više prolaziti vrtom ladanjskog kompleksa Sorkočević-Jordan jer će mu kamenom razbiti glavu.

Nije istina da sam pravomoćno osuđen za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari,

Nije istina da je Josipu Prusini naređeno uklanjanje izgrađene građevine stambene namjene cca 50 m2.

Istina je da je gosp. Josip Prusina postao otac tuđeg djeteta po narudžbi odvjetnika Maroje Matane i njegovih partnera, izvršitelja sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića i egzekutora sada bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse.

Unaprijed Vam hvala.

S poštovanjem, Josip Prusina

OBJAVA SUDSKE PRESUDE: ‘Mario Knego, Žarko Kljunak i odvjetnik Maroje Matana nisu podmetali očinstvo Josipu Prusini’

“Poštovani glavni uredniče,

Obraćamo Vam se vezano uz članak objavljen u tiskanom izdanju magazina Nacional, neovisni news magazin, te u elektronskom obliku na portalu www.nacional.hr.

Naime, u tiskanom izdanju magazina Nacional, neovisni news magazin, broj 1264 od 12.07.2022., na stranicama 50-53, objavljen je članak pod naslovom „Kako je Đuro Sessa umiješan u bitku za elitni dubrovački ljetnikovac plemićke obitelji Sorkočević iz 16. stoljeća“, autora Dragana Đurića.

Na web (internetskom) portalu www.nacional.hr, dana 13.07.2022. u 19:40h, objavljen je u digitalnom obliku članak s naslovom „OPTUŽBE SUVLASNIKA: Sessa umiješan u bitku za elitni dubrovački ljetnikovac“, dostupan na poveznici https://www.nacional.hr/optuzbe-suvlasnika-sessa-umijesan-u-bitku-za-elitni-dubrovacki-ljetnikovac/. Zatim je na web (internetskom) portalu www.nacional.hr, dana 17.07.2022. u 14:08h, objavljen u digitalnom obliku članak s naslovom „Dubrovčanin Josip Prusina tvrdi da je Đuro Sessa suodgovoran što su mu “podmetnuli” očinstvo“, dostupan na poveznici https://www.nacional.hr/dubrovcanin-josip-prusina-tvrdi-da-je-duro-sessa-suodgovoran-sto-su-mu-podmetnuli-ocinstvo/.

Konačno je na web (internetskom) portalu www.nacional.hr, dana 18.07.2022. u 08:04h, objavljen u digitalnom obliku članak s naslovom „Kako je Đuro Sessa umiješan u bitku za elitni dubrovački ljetnikovac plemićke obitelji Sorkočević iz 16. stoljeća“, dostupan na poveznici https://www.nacional.hr/kako-je-duro-sessa-umijesan-u-bitku-za-elitni-dubrovacki-ljetnikovac-plemicke-obitelji-sorkocevic-iz-16-stoljeca/.

U svim citiranim, objavljenim člancima spomenuti smo u kontekstu niza neistina i objeda.

Da je Vaš novinar provjerio zemljišnu knjigu, doznao bi:

a) da Josip Prusina nije suvlasnik nekretnina u Dubrovniku, Lapadska obala 27 (jer je još 2010.g. prenio vlasništvo na svog oca Žarka Prusinu),

b) da Josip Prusina nije vlasnik „pripadajućih 4000 kvadrata vrta“ (jer je uknjiženi vlasnik zemljišta Grad Dubrovnik),

c) da Žarko Kljunak nije (više) suvlasnik nekretnina u Dubrovniku, Lapadska obala 27, a Maroje Matana nikada nije ni bio suvlasnik tih nekretnina.

Da nam se Vaš novinar prije pisanja članka obratio doznao bi:

a) da je Josip Prusina osuđen za više kaznenih djela vezano uz predmetne nekretnine, pa je tako:

– bespravno dogradio prizemnicu s krovom, višestruko povećavajući dotadašnje površine građevine (vidljivu na fotografijama uz članak), te posjekao sedam visokovrijednih stabala, čime je oštetio zaštićeno kulturno dobro (kaznena djela protupravne gradnje u stjecaju s kaznenim djelom oštećenja kulturnog ili prirodnog dobra, presuda Općinskog suda u Dubrovniku, posl. br. K-254/2011),

– napao službene osobe koje su vršile geodetska mjerenja „i tupom stranom metalnog dijela sjekire“ uništio mjerni uređaj (kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), te prijetio službenim osobama „zamahujući sjekirom kao po život opasnim sredstvom“ (kazneno djelo prijetnje, presuda Općinskog suda u Dubrovniku, posl. br. K-432/17),

b) da je Josipu Prusini naređeno uklanjanje izgrađene građevine stambene namjene površine cca. 50 m2, kao i hidromasažne kade (vidljive na fotografijama uz članak, Rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove od 02.01.2019., posl. br. KLASA: UP/I-362-02/19-02/14),

c) da je društvu Otium Vita, povezanom s Prusinom, zabranjeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektu „Ljetnikovac Prusina“, kako je preimenovao zakonom zaštićeni Ladanjski kompleks Sorkočević – Jordan, itd.

Što se tiče osnovne potke članka da smo mi, uz druge spomenute osobe, sudjelovali u komplotu da se Prusina u sudskom postupku utvrdi ocem djeteta, da je to učinjeno kako bi se preko tog nasljednika steklo zemljište (inače u vlasništvu Grada Dubrovnika, a ne Prusine), te da Prusina to dokazuje „ovjerenom službenom izjavom jednog svjedoka… koju je ustupio Nacionalu“, doista nemamo komentara na suvislost tih teza, ali možemo dodati da je Josip Prusina na tu temu već pisao svim mogućim tijelima, od mjesne zajednice preko državnih odvjetništava do Sabora, insinuirajući da ga suvlasnici žele ubiti i onda preko njegova sudski utvrđenog nasljednika steći zemljište, samo je tada u zavjeru uključio i brojne druge osobe, što je naravno tema za neke druge ustanove, a nikako za „neovisni news magazin“.

Naslovom predmetnih članaka, kao i informacijama u tekstovima tih članaka, dovodimo se u vezu s neistinitim tvrdnjama i insinuacijama koje su uvredljive i štetne, pa tako posebno navodimo :

1. Nije točno da su gosp. Mario Knego i Žarko Kljunak te odvjetnik Maroje Matana u pozadini glavnih kreatora protuzakonite operacije podmetanja očinstva gosp. Josipu Prusini, nad danas 13-godišnjakinjom iz Bosne i Hercegovine.

2. Nije točno da su gosp. Mario Knego i Žarko Kljunak te odvjetnik Maroje Matana pokušali podmetanjem očinstva nad tuđim djetetom, preko nje (djeteta) kao potencijalne nasljednice, manipulacijama preuzeti vlasništvo nad cijelim ladanjskim kompleksom.

3. Nije točno da su gosp. Mario Knego i Žarko Kljunak te odvjetnik Maroje Matana, nagovorili Jelenu Jakić, studenticu iz Mostara, da fiktivno prijavi prebivalište u Splitu i optuži gosp. Josipa Prusinu za očinstvo, kao niti da su protiv gosp. Josipa Prusine pokrenuli namješteni postupak utvrđivanja očinstva nad djetetom Jelene Jakić.

4. Nije točno da gosp. Mario Knego i Žarko Kljunak te odvjetnik Maroje Matana poznaju Jelenu Jakić, studenticu iz Mostara.

5. Nije točno da su gosp. Žarko Kljunak i odvjetnik Maroje Matana suvlasnici druge polovice ljetnikovca Sokorčević-Jordan u Dubrovniku.

6. Nije točno da je gosp. Josip Prusina postao otac tuđeg djeteta po narudžbi odvjetnika Maroja Matane i njegovih školskih prijatelja iz djetinjstva, sve u svrhu otimanja nekretnine u suvlasništvu gosp. Josipa Prusine.

7. Nije točno da je gosp. Mario Knego prijetio pok. gosp. Mateu Gojaviću da ne smije više prolaziti vrtom ladanjskog kompleksa Sorkočević – Jordan jer će mu kamenom razbiti glavu.

8. Nije točno da je gosp. Josip Prusina postao otac tuđeg djeteta po narudžbi odvjetnika Maroja Matane i njegovih partnera, izvršitelja sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića i egzekutora predsjednika Vrhovnog suda RH Đure Sesse.

Mario Knego,

Žarko Kljunak,

Maroje Matana”