Suočen s velikim javnim i političkim pritiskom na ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je kao prvi kandidat HDZ-ove izborne liste u desetoj izbornoj jedinici neprestano izložen upitima i kritikama oko smrti osamnaest štićenika umirovljeničkog doma u Vukovarskoj ulici, vrh HDZ-a i Vlade prošlog tjedna donio je odluku o objavi objedinjenog izvještaja dvaju ministarstava, u kojemu je zapravo obrazloženo zašto nitko ne bi trebao biti kriv i kako je „virus kriv“ za izbijanje zaraze i pomor desetaka starijih građana. No u pozadini ovog događaja odvijalo se i višetjedno nadjačavanje dvaju ministarstava, koje je u jednom trenutku preraslo u otvorenu svađu Beroša i ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesne Bedeković, te je na koncu morao arbitrirati osobno premijer Andrej Plenković. Problem se pojavio upravo oko izvještaja o nadzoru koji su u splitskom Domu odvojeno obavile inspekcijske službe dvaju ministarstava, a koji su bili kontradiktorni. Prema informacijama kojima raspolaže Nacional, Vesna Bedeković je neposredno uoči zajedničke konferencije za novinare koju su ona i Beroš održali 8. travnja u Splitu već imala spremno izvješće svog Ministarstva. Nakon što je situacija u splitskom Domu izmakla kontroli, ministrica Bedeković upregnula je sve resurse da se odmah utvrdi kako je do propusta došlo, a taj njezin trud je rezultirao izvješćem prema kojem se – u sistemskom smislu – najveći problem dogodio u zdravstvenom dijelu sustava, a ne u socijali. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora iz HDZ-a, u tom izvješću detektirana je liječnica koja je „šetala“ na relaciji bolnica-dom zdravlja i tako prenijela virus. No, znajući to, Beroš je na konferenciji Stožera civilne zaštite objavio da inspekcijski nalazi još uvijek nisu dovršeni. Nacionalovi izvori iz HDZ-a ovako opisuju tu situaciju:

„Beroš je mrtav-hladan rekao da nalazi nisu gotovi, dok je iza njega stajala Vesna Bedeković, potpuno šokirana. Ona, naime, nije znala da će on to reći i zatajiti da je njezino Ministarstvo već dovršilo nalaz. A time je zapravo samo želio abolirati odgovornost svog Ministarstva i činjenicu da njegov nalaz još nije bio gotov. Ako pogledate video s te konferencije, točno se vidi da je bila zaprepaštena. Nakon što je on to izjavio, ona više nije mogla reći da ima izvješće, ali da će se s rezultatima pričekati dok i izvješće Ministarstva zdravstva ne bude gotovo.”

No kad je konferencija završila, ministrica Bedeković nazvala je premijera Plenkovića i rekla mu da takvo ponašanje Vilija Beroša smatra krajnje neprimjerenim i nekorektnim.

„Plenković ih je oboje pozvao i rekao da takav postupak ne smatra timskim radom. On je tada to jako zamjerio Berošu i to je dosta utjecalo na Plenkovićevu percepciju o njemu“, tvrdi Nacionalov izvor.

Nakon toga, dogovoreno je da će dvoje ministara prezentirati objedinjeno izvješće.

No Berošu je cijelo vrijeme u prvom planu očito bila ideja da krivnja ni na koji način ne bude na zdravstvenom sustavu, odnosno njegovu resoru. On je u više navrata, između ostalog i 25. travnja, kazao kako „s medicinske strane u Domu nije bilo propusta“.

Sve se to događalo u posljednjim danima mjeseca travnja, a početkom svibnja ovo je dvoje ministara objavilo objedinjeni zaključak po kojemu nije bilo značajnih propusta u postupanju bilo zdravstvenih, bilo socijalnih radnika angažiranih u splitskom domu umirovljenika. U javnosti su – istovremeno kada i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban – zapravo pročitali zaključak od deset točaka te odlučili ne objaviti čak ni cjeloviti objedinjeni nalaz. Nacional je, uz više hrvatskih redakcija, kod obaju ministarstva inzistirao na dostavi njihova vlastitog inspekcijskog izvješća, a onda i zajedničkog objedinjenog izvješća, no to je višekratno odbijano uz najrazličitija objašnjenja – od pozivanja na zaštitu osobnih podataka štićenika Doma te zaposlenika zdravstvenog i socijalnog sustava do navodne prepreke u vidu istrage koju provodi Državno odvjetništvo. Kada je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu portalu Index potvrdilo da nema ništa protiv objave, ministarstva su nastojala otezati proces tako što su mišljenja zatražila i od viših instanci Državnog odvjetništva, što je bio vidljiv znak da se cijela afera zapravo pokušava zataškati.

Iz Vlade je, očito u svrhu izborne kampanje i popuštanja pritiska na Beroša, prošlog tjedna poslan mig da se objavi barem cjelovito objedinjeno izvješće dvaju ministarstava pa je tih devet stranica teksta napokon osvanulo na webu. Ondje je ispisana djelomična kronologija događanja u Domu za starije i nemoćne u splitskoj Vukovarskoj ulici pa je između ostalog i potvrđeno pisanje Nacionala otprije tri tjedna u kojemu je otkriveno da je nulti pacijent u Domu bila 92-godišnja Kata Brko, koja se po svemu sudeći koronavirusom zarazila na Zavodu za hitnu medicinu, gdje je bila odvedena na saniranje ozljede ruke i gdje je nekoliko dana ranije otkriven virus.

Potom je uslijedio niz očitih propusta – od njenog povratka i smještanja u sobu s više štićenika do neadekvatne reakcije kod daljnjih događaja. Pojednostavljeno rečeno, iz Doma su po pojavi povišene temperature smjesta informirali epidemiološku službu, koja nije reagirala na vrijeme, a kada je sa zakašnjenjem ipak poslala upute o postupanju, u Domu se izuzev glavne sestre tih uputa nisu držali. Nekoliko dana kasnije temperaturu su počeli dobivati i drugi štićenici, a zatim su uslijedili gluhi telefoni s dvjestotinjak metara udaljenim Zavodom za javno zdravstvo, sve do dramatične noćne evakuacije više desetaka zaraženih štićenika i javnog priznanja ravnatelja Doma Ivana Škaričića da je više osoba bilo febrilno dulje vrijeme.

Sama ta izjava dokazivala je u najmanju ruku neadekvatnu reakciju na pojavu virusa među najosjetljivijom populacijom pa se potom počeo javno secirati profil Ivana Škaričića, diplomiranog arheologa i dugogodišnjeg neuspješnog HDZ-ova gradonačelnika Omiša kojemu je nakon gubitka izbora mjesto ravnatelja umirovljeničkog doma bilo utješna nagrada i lagodan pričuvni položaj. Škaričićevu ostavku zahtijevao je premijer Andrej Plenković, a na terenu neformalno najavio župan Boban, koji je u Dom postavio povjerenicu Helenu Bandalović, no intervenirao je njegov neformalni mentor i pokrovitelj, utjecajni politički tajnik HDZ-a Ante Sanader. On je Ivanu Škaričiću sugerirao da ne podnosi ostavku, budući da nije mogao biti smijenjen ako se za to ne pronađe konkretan razlog, a već je tada bilo jasno da će vrh HDZ-a iz političkih razloga skrivati razloge i krivce tragičnih događanja i smrti osamnaest štićenika. Da se sam povukao s mjesta ravnatelja, Škaričić bi barem neizravno priznao svoju odgovornost.

„Pritisak ne prestaje, morali smo objaviti barem ovo objedinjeno izvješće“, kazao je za Nacional sugovornik iz HDZ-a objašnjavajući da u stranci pokušavaju sanirati negativan učinak cijele afere, koja se od početne odgovornosti za loše funkcioniranje sustava proširila na političko kadroviranje i uhljebljivanje, čega je nekompetentni Škaričić postao simbol, pa sve do zataškavanja, budući da javnost tjednima ustrajno traži objavu pojedinačnih inspekcijskih nalaza dvaju ministarstava, a ona to odbijaju. Objedinjeni nalaz naprosto nije dovoljno konkretan, a ne uspijevaju se doznati ni imena osoba koje su bile u inspekcijskom nadzoru u Splitu niti potvrditi neformalna saznanja više novinara da te osobe svoje zaključke nisu donijele jednoglasno.

„Beroš je već drugog dana od izbijanja afere izjavio da je neprijavljivanje povišene temperature štićenika dovoljan povod za snošenje odgovornosti, a župan Boban kazao da će postupiti hitro i nemilosrdno te da će netko snositi rigorozne sankcije. To se nije dogodilo pa sada na terenu trpimo prozivanja jer su to naši kandidati za Sabor. Sanader, čovjek koji je de facto spriječio da se afera raspetlja Škaričićevom ostavkom ili smjenom, sklonio se na treće mjesto u sasvim drugu, devetu izbornu jedinicu“, kazao je isti Nacionalov sugovornik iz HDZ-a. On ne sumnja da će ova stranka osvojiti relativnu većinu u splitsko-dubrovačkoj jedinici, no nije svejedno koliko mandata će ubrati. Sve manje od sedam, tvrdi se, predstavljalo bi katastrofu s obzirom na tradiciju i realnu političku snagu.

Iz objavljenog objedinjenog izvještaja o inspekcijskom nadzoru Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Domu za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu vidljivo je da se radi o namjerno neodređeno sročenom dokumentu prepunom nepoznanica i neodgovorenih pitanja, čija je isključiva svrha stvoriti alibi i opravdati tvrdnju da za prodor virusa nije kriv nitko drugi doli sam virus. Jer, krivi bi mogli biti mnogi – od epidemiologa koji nisu reagirali adekvatno, preko vodstva Doma koje je zanemarilo činjenicu da mnogi štićenici imaju simptome covida-19, do samog Kriznog stožera Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva socijalne politike, koji nisu osigurali dovoljno zaštitne opreme. A kad je moguće utvrditi veću ili manju odgovornost više instanci u zapovjednom lancu, najelegantnije rješenje jest obznaniti da nije kriv nitko. Pa makar se to učinilo evidentnim zataškavanjem.