Aktualni ministar obrane Mario Banožić nakon prvog i drugog razreda upućen je na popravni ispit, otkrivaju to preslike iz godišnjaka Prirodoslovno-matematičke gimnazije
Ministar obrane Mario Banožić u rodnim je Vinkovcima još 2013. godine, dok je obnašao dužnost pročelnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji, bio imenovan i za člana školskog odbora tamošnje Srednje strukovne škole. Podatak o dodatnoj javnoj dužnosti i dodatnoj zaradi tadašnjeg nižerangiranog HDZ-ovca ni po čemu ne bi bio značajan da ne postoji nekoliko drugih, za njega nešto manje ugodnih činjenica: Banožić nije imenovan u odbor škole koju pohađaju njegova djeca, ali ni škole koju je sam pohađao. Dakle, radilo se o gotovo očitom činu uhljebljivanja. U političkoj praksi ta vrsta funkcija zapravo najčešće služi udovoljavanju prohtjeva nižeg stranačkog ešalona: u školskim odborima, raznim upravnim vijećima i drugim tijelima oni dobivaju priliku za laku i sigurnu dodatnu zaradu, ali i utjecaj prilikom zapošljavanja, investicija raznog tipa i slično.
I drugo, u svojoj vlastitoj srednjoj školi – Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji – on nije postavljen u školski odbor jer bi bilo moguće da će ga se prisjetiti njegovi nekadašnji profesori, barem oni s nešto boljim pamćenjem. A oni će posvjedočiti da se nije radilo o osobito uspješnom učeniku, dapače: Mario Banožić vinkovačka ljeta uglavnom je provodio učeći za popravne ispite. Slično su za Nacional posvjedočili i nekadašnji kolege današnjeg ministra obrane. „Bio je jedan od najlošijih učenika“, prisjetio se jedan od njih.
Te tvrdnje dokazuju i primjerci godišnjaka vinkovačke Prirodoslovno-matematičke gimnazije Matije Antuna Reljkovića, koje Nacional posjeduje: iz njih je vidljivo da je Mario Banožić doista imao poteškoća u školi. Tako je bio jedan od osmero učenika prvog razreda, odjeljenje C, koji je upućen na popravni ispit. Već iduće godine, sada u drugom C razredu, gotovo jednak scenarij: Banožić je poslan na popravni ispit s još petero školskih kolega.
Za današnjeg ministra obrane donekle je utješna činjenica da je srednju školu na koncu ipak uspio završiti u predviđenom četverogodišnjem roku, što pokazuju podaci iz njegove službene biografije. Ondje se također može doznati da je Banožić potom upisao Ekonomski fakultet u Osijeku i također ga završio u roku, da bi potom krenuo još i dalje u svojoj akademskoj karijeri. Danas se može pohvaliti doktoratom koji je stekao na istom fakultetu, odnosno tamo gdje su se doktori znanosti proizvodili u neobično velikom broju i među kojima je zabilježen iznimno velik broj članova vodećih struktura HDZ-a. Deseci splitskih HDZ-ovaca, kako je ranije otkrio Nacional, doslovno su kombijima putovali po doktorate iz Splita u Osijek, a s većim brojem njih Banožić je dijelio čak i mentora, profesora Dragu Ružića.
Komentari