Politički tajnik HDZ-a i predsjednik splitsko-dalmatinske županijske organizacije ove stranke Ante Sanader prije dvanaest godina kupio je dvije parcele zemljišta visoko na obroncima planine Kozjak iznad Kaštela, na samom izlazu iz planiranog tunela koji će kroz ovu planinu brzom cestom povezivati Split s autocestom. Zemljište je kupio u vrijeme dok je obnašao dužnost splitsko-dalmatinskog župana, a u istom tom periodu ova županija je uvrstila trasu ceste i položaj tunela u svoj prostorni plan te počela inzistirati na ovom projektu kao jednom od krucijalnih za gospodarski razvoj. To se nastavilo i u idućem razdoblju, a osobito u vrijeme današnjeg župana Blaženka Bobana, kojega kuloari proglašavaju osobnim odabirom upravo Ante Sanadera. Na svojoj sjednici u Splitu vlada Andreja Plenkovića je projekt vrijedan oko 870 milijuna kuna prije dvije godine proglasila projektom od strateškog državnog interesa i pokrenula njegovu realizaciju, na čemu se upravo radi. Sanaderova privatna investicija stoga će se sasvim sigurno isplatiti: uložio je oko 80 tisuća kuna u zemljište veličine dvije i pol tisuće kvadrata, koje se nalazi na fantastičnoj lokaciji neposredno uz izlaz iz budućeg tunela, najkraće veze Splita i autoceste te na mjestu gdje će putnici zapravo prvi put ugledati more i panoramu kompletnog Splita s otocima Bračem, Hvarom i Visom, a ljepšim danima čak i Italijom. Nema sumnje da će nakon realizacije cijelog projekta Sanaderovu zemljištu cijena narasti do neslućenih razmjera.

Na ruku mu ide podatak da se njegovo zemljište ne nalazi na samoj trasi ceste ili tunela pa neće biti prisiljen prodavati ga Hrvatskim cestama, već će na njemu u budućnosti potencijalno mogu naći različiti komercijalni vrlo unosni sadržaji. Sanader je prošlog vikenda upitan o ovom slučaju i priznao da ima zemljište na toj lokaciji, ali se navodno nije mogao sjetiti je li ga kupio 2007., 2008. ili možda 2010. godine. ‘’Ali da, imam zemljište 150 ili 200 metara od izlaza tunela’’, potvrdio je Sanader na konferenciji za novinare. Nacional je uvidom u zemljišne knjige ustanovio da se kupoprodaja dogodila u svibnju 2008., a on je vjerojatno nesiguran oko datuma jer je zahtjev za uknjižbu podnio tek dvije godine kasnije, i to samo za jednu parcelu površine 1245 kvadrata. Druga, veličine 1253 kvadrata, još uvijek se vodi kao njegovo izvanknjižno vlasništvo.Tijekom proteklih godina trase pristupnih cesta za tunel Kozjak više puta su mijenjane, ispitivane su različite varijante, no posljednja svakako odgovara Sanaderu: ne samo da će se promet odvijati dovoljno blizu njegovim parcelama, nego je – kako je vidljivo iz studije utjecaja na okoliš – neposredno uz njih označena i trasa za ‘’pristupne ceste, kanale i propuste’’, što bi po svemu sudeći moglo biti dovoljno da se parcele fizički spoje na buduću cestu.

Ne samo da će se promet odvijati dovoljno blizu njegovim parcelama, nego je neposredno uz njih označena i trasa za ‘pristupne ceste, kanale i propuste’, što bi moglo biti dovoljno da se fizički spoje na buduću cestu

Današnji splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban smatra se osobnim Sanaderovim odabirom, jer je kao predsjednik lokalnog HDZ-a na glasu kao glavni kadrovik i iz sjene odlučuje o svim bitnim pozicijama, o čemu su svjedočile i skandalozne tajne snimke o imenovanju ravnatelja Doma zdravlja o kojima je Nacional više puta ekstenzivno pisao. Upravo Boban je u predizbornoj kampanji prije tri godine izjavio da će ‘’kampirati u Zagrebu sve dok se ne pokrene gradnja tunela kroz Kozjak’’, a s pritiskom je nastavio i nakon izbora. Na svojoj sjednici u Splitu u svibnju 2018. Vlada je proglasila projekt ‘’novi ulaz u Split – čvor Vučevica na A1 – tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split’’ jednim od projekata važnih za gospodarski, prometni i cjelokupni društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita te zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da pokrenu aktivnosti potrebne za njegovo uvrštavanje na listu strateških projekata Republike Hrvatske. To je uskoro i učinjeno, a potom su Hrvatske ceste izmijenile svoje financijske planove i u njih uvrstile početak gradnje spojne ceste od čvora Vučevica do Kaštela, uključujući spomenuti tunel duljine dva i pol kilometra. Procijenjena vrijednost projekta je 870 milijuna kuna, a predviđeno je da radovi počnu u ovoj godini i nastave se u idućih nekoliko godina. Dokumentacija za njega počela se izrađivati još 2008. – upravo u vrijeme dok je Sanader bio župan i kada je kupio zemljište od dvije i pol tisuće kvadrata – no morala se ‘’novelirati’’, pa je prošlog tjedna održana javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš, na kojoj je pedesetak stanovnika prosvjedovalo zbog navodnog besmisla projekta i plana da se dodatni promet privuče na ionako zagušene prometnice. No usprkos u najmanju ruku dvojbenim Sanaderovim manevrima sa zemljištem na Kozjaku – jer teško je pronaći smisao kupovine dviju velikih negrađevinskih parcela gotovo na samom vrhu planine, osim ako će one imati funkciju nekretninskog ulaganja – s projekt povezivanja Splita i Kaštela s autocestom kroz tunel Kozjak itekako je smislen i opravdan. Njime će drugi najveći grad u državi dobiti oko 20 kilometara kraću vezu sa Šibenikom, Zadrom ili Zagrebom, napokon će dobiti i drugi pristup autocesti – što se pokazalo nužnim i iz prometnih i iz sigurnosnih razloga, dok će Kaštela sa svojih šezdesetak tisuća stanovnika dobiti svoj prvi spoj. U zaleđu se planira nova gospodarska zona, a ondje će se nalaziti i strateški važan Centar za gospodarenje otpadom, pa će dvadesetak kilometara kraće putovanje osjetno utjecati na njegovu isplativost.

Ante Sanader već je ranije prozivan zbog svog zemljišta u Kaštelima, no u sasvim drugom kontekstu: grupa anonimnih osoba prije nekoliko godina tvrdila je da se radi o dvojbenim poslovima povezanim s prodajom vrijednog zemljišta nekadašnjeg Jugovinila i Željezare u Kaštelima, a Sanadera i grupu kaštelanskih HDZ-ovaca optuživalo se za nezakonito stjecanje nekretnina uz pomoć jedne osobe iz tamošnjeg katastra. Slučaj je dospio i do Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, no ono je provelo istragu i utvrdilo da nema ništa sporno, odnosno da se ove parcele ne mogu povezati ni s bivšim Jugovinilom, niti sa Željezarom. Nacional je Sanadera o tome pitao u kolovozu prošle godine, kada je imenovan za političkog tajnika HDZ-a. ‘’Te dvije parcele nalaze se visoko u brdu i nemaju nikakve veze s bivšim tvornicama. Prozivali su nas ljudi kojima je smetalo to što smo protjerali kemijsku industriju iz Kaštelanskog zaljeva’’, kazao nam je tada Sanader.

Sanaderu na ruku ide podatak da se njegovo zemljište ne nalazi na samoj trasi ceste ili tunela pa ga neće morati prodavati Hrvatskim cestama, već se ondje potencijalno mogu naći unosni komercijalni sadržaji

On je poznat kao jedan od najsiromašnijih hrvatskih političara: usprkos osam godina na čelu Kaštela, osam godina na čelu Splitsko-dalmatinske županije i više saborskih mandata te plaći od 20 tisuća kuna – supruga Tonina u splitskom Vodovodu i kanalizaciji zarađuje oko 11 tisuća kuna mjesečno – ova obitelj nema ni kuću, niti stan u svome vlasništvu. Žive u dograđenoj obiteljskoj kući Sanaderovih. Nemaju ni ušteđevinu, tek dva manja kredita i deset godina star automobil. Događaj koji će obilježiti njegovu karijeru zbio se u listopadu 2006., godinu i pol nakon što je postao splitsko-dalmatinski župan, kada je njegova supruga Tonina u garaži jednog trgovačkog centra u Solinu na podu navodno pronašla 68 tisuća eura. Podigla ih je, spremila u prtljažnik svog automobila i s kćeri se odšetala na kavu, ali očevici su to primijetili i pozvali policiju. Kasnije je supruga tadašnjeg župana objašnjavala da je novac ‘’spremila dok ne smisli koga treba pozvati’’, a javio se i jedan građevinski poduzetnik iz Zagreba koji je posvjedočio da se radi o njegovu vlasništvu. Izuzev pozornosti javnosti, nije bilo većih neugodnosti za obitelj Sanader.

Posljednjih dana on je ipak u fokusu javnosti zbog skandaloznog zataškavanja pomora štićenika u Domu za starije i nemoćne koji još uvijek vodi njemu blizak stranački kolega Ivan Škaričić. Ondje je prekasno prijavljen prodor koronavirusa, premda je Škaričić priznao da su štićenici više dana imali temperaturu, a potom je otkrivena cijela serija propusta u sustavu, dok ministarstva zdravstva i socijalne politike uporno odbijaju objaviti rezultate provedenog inspekcijskog nadzora. Škaričić je ponudio pa povukao ostavku uz sugestije svog političkog mentora Sanadera, što zbog osamnaest preminulih ljudi još uvijek skandalizira javnost i nanosi veliku političku štetu HDZ-u. U svjetlu novih otkrića oko Sanaderovih zemljišnih akrobacija, pitanje je hoće li njegovo uvrštavanje na izborne liste za ovu stranku biti u najmanju ruku rizično, čak i usprkos činjenici da se on kandidira u devetoj izbornoj jedinici koja je za HDZ tradicionalno najmanje rizična i predstavlja još uvijek neosvojivu tvrđavu.