Zgrada u kojoj živi predstojnik ureda premijera Zvonimir Frka Petešić obnovljena je u rekordnom roku nakon zagrebačkog potresa. N1 Televizija donosi kako žive stanari ostalih zagrebačkih zgrada u kojima je država suvlasnik.

Petešić, pak, poručuje kako rekordno brza obnova zgrade nema veze s njegovim radnim mjestom. Naglasio je kako nije tražio niti urgirao kod Državnih nekretnina da se čim prije krene s njegovom obnovom.

S druge strane, Zlatko Majić, jedan od stanara zagrebačke zgrade u kojima je država suvlasnik, opisuje kako izgleda njihova obnova.

“Na zgradi napravljeno samo što su napravili vatrogasci”

Majić smatra da to što je država vlasnik dijela zgrade nije nikakva olakotna okolnost, naprotiv.

“Rekao bih da nam je to otegotna okolnost”, rekao je,

Dodao je kako je država bila benevolentna dok su kao predstavnici stanara htjeli povećati pričuvu.

“Sad su oni predstavnici stanara i malo su se trgnuli. Skoro dvije godine nakon potresa, nikakve se bitne stvari nisu dogodile. Zgrada je klimava, zidovi su popucali, krov nam je već godinu dana otkriven”, govori Majić zaključujući da je na zgradi do danas napravljeno samo ono “što su napravili vatrogasci”.

Ne može, nastavlja, govoriti protiv konkretnih ljudi, ali ne skriva kako je “očito da sustav ne radi dobro”.

“Ne može tu jedan čovjek ništa napraviti, pa tako ni predstavnik stanara. Predstavnik je zaposlenik te zgrade, on prima naknadu iz iste pričuve, oko tisuću, tisuću i pol kuna”, objašnjava.

Pričuva je sada niska, kaže.

“Država je vlasnik 60 posto zgrade i ona daje predstavnika stanara. Trebalo bi to biti državno-privatno partnerstvo. Ja ne osjećam to partnerstvo, osim nekih sitnica. Nikakvo partnerstvo ne osjećam”, kaže Majić.

Još je gore beznađe ljudi na Baniji

Na pitanje osjeća li se bespomoćno, Majić kaže kako je nakon petrinjskog potresa pomagao na Baniji.

“Tamo su ljudi i gore prošli. Znam kakvo je njihovo beznađe i znam da se država trudi, ali to je daleko od dovoljnog”, poručuje dodajući da bi i podizanje pričuva na 20 kuna za neke bilo ogromno opterećenje.

“Treba oko 2 milijuna kuna da bi zgrada bila statički osigurana i sve ostalo. Inače je zgrada godinama bila zapuštena, uređivana je samo fasada”, zaključuje Majić za N1.