Odnedavno se u Zagrebu može iskusiti poseban doživljaj odlaska u virtualnu stvarnost. To je moguće u Legame Studiju, gdje već nekoliko tjedana posjetitelji mogu otputovati u svemir, upoznati Oceaniju ili gledati film na površini Mjeseca. To je prvi i jedini takav studio u Hrvatskoj te među prvima u svijetu, kaže njegov vlasnik, Zagrepčanin Milan Gostimir koji se bavi izradom raznih informatičkih rješenja.
Virtualna stvarnost, skraćeno “VR”, označava računalno simulirano okruženje koje može simulirati fizičku prisutnost u mjestima u stvarnom svijetu ili u zamišljenim svjetovima. Trodimenzionalna slika koja okružuje korisnika daje mu potpuni doživljaj nekog mjesta ili situacije. “Sve se svodi na ekran koji gledamo, a kojeg kada stavimo naočale, nismo ni svjesni. Tu pomažu leće koje zakrivljuju sliku i daju nam dojam stvarnosti te još neke komponente koje omogućuju praćenje kretanja i pozicioniranja u prostoru. Naočalama zavaravamo vid, no one nisu dovoljne za osjećaj potpune prisutnosti u virtualnom svijetu. Potrebno je još i zavarati sluh pa zato koristimo slušalice. S time smo pokrili osnove i možemo stvoriti iluziju da se nalazimo negdje drugdje. Prenošenjem naših pokreta i djelovanjem na virtualnu stvarnost zavaravanjem ostalih osjetila, možemo govoriti o potpunoj prisutnosti u virtualnom svijetu”, kaže Gostimir.
[quote_box_center]
-
To je prvi i jedini takav studio u Hrvatskoj te među prvima u svijetu, kaže njegov vlasnik, Zagrepčanin Milan Gostimir koji se bavi izradom raznih informatičkih rješenja.
-
Virtualna stvarnost, skraćeno “VR”, označava računalno simulirano okruženje koje može simulirati fizičku prisutnost u mjestima u stvarnom svijetu ili u zamišljenim svjetovima.
-
Trodimenzionalna slika koja okružuje korisnika daje mu potpuni doživljaj nekog mjesta ili situacije.
[/quote_box_center]
Iako je koncept virtualne stvarnosti nastao još 50-ih godina prošlog stoljeća, virtualna tehnologija nije stvorena tako davno. Nedavno je Facebook kupio tvrtku Oculus VR za dvije milijarde američkih dolara. Do tog trenutka bilo je mnogo pokušaja uvođenja novih tehnologija. Jedan od poznatijih su Google Glass naočale koje nude “prilagođenu stvarnost”, presjek između stvarnog i digitalnog svijeta. Preuzimanjem poslova Oculusa, veliki “igrači” poput Googlea, Microsofta, Samsunga, Sonyja, HTC-a, i, navodno, Applea, pokazali su interes za razvoj virtualne tehnologije. Svaka od tih kompanija do danas je pokazala neki prototip ili se barem govori o navodnom razvoju za buduće generacije.
Gostimir je o virtualnoj stvarnosti čitao na internetu. Većinu svojih tehnoloških pomagala nabavio je putem crowdfunding kampanja. “Kao investitor imam pravo na određenu robu u visini investicije. To je odličan način da dođete do najnovije tehnologije po najpovoljnijoj cijeni prije svih drugih. Rizici su veliki jer sve može ostati na ideji, no i nagrade su velike jer često nakon završetka kampanje, tehnologija još dugo nije na tržištu, što vam daje stratešku prednost nad drugima ako je znate dobro iskoristiti”, kaže Gostimir kojem se investiranje u tu tehnologiju činilo kao logičan izbor, s obzirom na prognozu Digi-Capitala prema kojem tržište ima potencijal generiranja 150 milijardi američkih dolara prihoda do 2020.
Igre su tek u razvoju pa se zasad može govoriti o simulacijama koje se mogu koristiti u studiju. “Tek se razvijaju neka rješenja za prijenos pokreta u virtualnu stvarnost. Sigurno se ne vidite u virtualnoj stvarnosti kako držite tipkovnicu ili gamepad, što je do sada bio slučaj s igricama. Vrijeme će pokazati koji će oblik prijenosa pokreta postati standardom”, kaže Gostimir. Posjetiteljima se nude provjerene simulacije koje ne potiču mučninu. Kontrolori su uvijek, kaže, prisutni samo nekoliko metara od posjetitelja i prate na ekranu gdje se korisnik nalazi u simulaciji.
Pri prvom dolasku posjetitelja se, prije svega, uvede u svijet virtualne stvarnosti kroz razgovor o tehnologiji i simulaciju po izboru i uz preporuku. Gostimir kaže da su reakcije ljudi odlične. “Ne mogu vjerovati da ovako nešto postoji, i to u Hrvatskoj. Do sada su mogli samo čitati o virtualnoj tehnologiji ili letimice vidjeti tu tehnologiju na nekom od tehnoloških sajmova. No nisu imali mogućnost isprobati tu tehnologiju u mirnom okruženju kakvo nudimo”, kaže Gostimir. Podjednako, tvrdi, dolaze i muškarci i žene. Dolaze im i “pravi” gameri. “Reakcije su super i oni su oduševljeni idejom studija. Puno povratnih informacija dobivamo baš od njih i govore nam što bi htjeli vidjeti u budućnosti”, ističe Gostimir koji krajem godine uvodi i novu tehnologiju za simulaciju borbe. “Mogućnost da ljudi trče u jednom, gledaju u drugom, a pucaju u trećem smjeru zajedno s pozicioniranjem glave u odnosu na tijelo, donijet će im stratešku prednost koju prije nisu mogli imati”, kaže vlasnik Legame Studija i naglašava da će posjetitelji takvu borbu ondje moći doživjeti prvi put u svijetu.
Ta tehnologija najprije se počela primjenjivati u vojnoj industriji. Koristi se još u obrazovanju, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, videoigrama, znanstvenoj fantastici, treningu i terapiji. U medicinskim i psihološkim krugovima virtualna tehnologija ima posebno mjesto. “Intervencije u radu s fobičnim ili anksioznim poremećajima, opsesivno-kompulzivnim ponašanjem,PTSP-om te psihosomatskim epizodama i nesanicama, pokazuju dobre rezultate. Također, koristi se kod djece s poremećajima autističnog spektra, bolesnicima s ozljedama mozga te onkološkim pacijentima”, kaže Gostimir i ističe istraživanje iz 1999. sa Sveučilišta u Glasgowu, kada je dr. Madeleine Grealy sa suradnicima istraživala utjecaj vježbe u virtualnoj realnosti kod osoba s traumatskim povredama mozga. Nakon četiri tjedne intervencije, kaže, pacijenti su pokazivali statistički značajne pomake u odnosu na kontrolnu skupinu u raznim kategorijama, uključujući zadatke verbalnog i vizualnog učenja te vremena reakcije. “Prema istraživanju koje su 1999. proveli profesorica Susan M. Schneider s američkog Sveučilišta Duke i kinematograf Matt Workman, pozitivan utjecaj virtualne realnosti pokazao se i kod djece u dobi od 10 do 17 godina za ublažavanje negativnog utjecaja kemoterapije. Ipak, ne postoje konkretna objašnjenja kako i zašto terapija virtualnom realnošću djeluje, pa su potrebna dodatna istraživanja”, kaže Gostimir koji upravo zato planira surađivati s magistrom psihologije i (H)NLP trenericom Vanjom Prvulović iz centra Sinapsa kako bi se spojila najnovija tehnologija sa psihoterapijskim radom. “Suradnja s centrom Sinapsa omogućit će ispitivanje povezanosti virtualne realnosti i psihoterapijskog djelovanja, a cilj je unaprjeđenje i ubrzanje promjena kod klijenata te otkrivanje psiholoških karakteristika”, kaže vlasnik Legame Studija i dodaje da će se im se priključiti i psihoterapeut Ivan Popić. Gostimir očekuje da njegov tim prepoznaju bolnički i rehabilitacijski centri, kako bi se omogućilo istraživanje što šire populacije bolesnika. On od svog studija želi napraviti centralno mjesto za sve zainteresirane za virtualnu tehnologiju u Hrvatskoj.
Komentari