Nacional u novom broju otkriva priču o novoj velikoj prevari s EU fondovima, pokušaju probijanja u sustav natječaja po sistemu “najbrži prst” uz pomoć botova to jest kompjutorski potpomognutih automatiziranih radnji koja su pravilima Europske komisije strogo zabranjena.

Botovi u principu funkcioniraju na način da se isprogramira da sustav automatski, tisuću puta u sekundi stisne klik za slanje prijave, što je brzina koju, naravno, čovjek nikad ne bi mogao postići. Osim što pojedincima daje nedozvoljenu prednost, problem kod takvih programa je i što mogu preopteretiti taj sustav za prijave. No glavni je problem u tome što korištenje programa, to jest skripte onemogućava druge ljude koji se pošteno i redovno pokušavaju prijaviti..

“S druge strane, server je preopterećen jer nije niti predviđeno da ima tisuće prijava u sekundi, a istovremeno botovi su napravljeni tako da spamaju kao ludi samo da budu prvi na prijavi. Ti programi su isprogramirani da prijavu šalju u prvoj sekundi i samo spamaju.

Oni koji se redovnim putem prijavljuju, pored takvih botova nemaju nikakvih šansi. Pa se često događa da redovni prijavitelji stisnu klik, ali ih sustav naprosto ne može ni prijaviti. Na ekranu im se prikazuje kao da sustav nešto loada, a u stvarnosti se ništa ne događa i oni ne mogu ni dovršiti prijavu. Čovjek pored bota nema nikakvih šansi”, tvrdi za Nacional jedan informatički stručnjak.

Skripte za botove rade programeri, nekad i gejmeri. Botovi zapravo imitiraju klik mišem, samo što u ovom slučaju s jedne adrese može stići i deset tisuća klikova u jednoj sekundi. U tome i jest cijela bit botova – da bude brži od čovjeka i da može napraviti puno više klikova.

“Botovi su generalno govoreći automatizirane radnje na mreži koje za svrhu imaju imitirati neke akcije čovjeka, ali na brži način. Primjerice, programer može napraviti bot koji će pokušati pogoditi tvoju lozinku za email na način da uzme riječnik i isprobava jednu po jednu dok ne pogodi. Također, na netu su česti botovi koji imitiraju klikove, na način da neki gumb za prijavu mogu kliknuti velik broj puta u jako kratko vrijeme. Ovo može dovesti do toga da ostalim sudionicima onemogući pristup istom gumbu, jer preopterete server. U isto vrijeme, povećava sebi vjerojatnost da će njegov klik biti zabilježen prvi”, objašnjava Nacionalov sugovornik.

A kako se sustav može obraniti od botova?

“Najbolja obrana protiv botova je zabilježiti neprirodno visok broj zahtjeva (npr klikova) s iste IP adrese i odmah ju blokirati. Tako najčešće i funkcionira zaštita protiv botova online”, kaže taj stručnjak.

Međutim, tvrtka koja je godinama održavala sustav eFondovi za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, kako je Nacionalu neslužbeno, ali i službeno potvrđeno, nikada nije prijavila pokušaj proboja u natječaje uz pomoć botova – iako se sada pojavila sumnja da su se botovi koristili i na ranijim natječajima.

Više pročitajte u novom broju Nacionala.