Hrvatskoj je nužna cjelovita reforma obrazovanja od osnovnoškolske pa do fakultetske razine, kako bismo dobili manje petica, više znanja te učenike bolje pripremljene za tržište rada, piše u nedjelju Večernji list.

Hrvatski su učenici u matematičkoj pismenosti ispodprosječni, u prirodoslovnoj ne samo da su ispodprosječni nego čak i nazaduju, a ništa im bolja nije ni čitalačka pismenost – u njoj nije uočen nikakav pomak u postignućima naših učenika tijekom 12 godina PISA istraživanja počevši od onog provedenog 2006. pa do 2018. godine kada su naši 15-godišnjaci posljednji put sudjelovali na testiranju.

Usporedbe s drugim obrazovnim politikama i sustavima naši političari redovito odbacuju vodeći se tezom da naši školski uvjeti, ulaganje u obrazovanje i model poučavanja nisu usporedivi s drugim zemljama.

Nasuprot takvim poražavajućim rezultatima obrazovnog sustava, evidentiranim PISA istraživanjima, mi vodimo sasvim druge statistike, i to one koje svjedoče o nužnoj i isforsiranoj odličnosti, i to isključivo odličnosti koja podrazumijeva odličan uspjeh baš u svakom školskom predmetu kako u osnovnim tako i u srednjim školama.

“Naime, kada su nas u međunarodnom programu ispitivanja znanja i vještina učenika, što PISA testovi jesu, poželjeli osvijestiti rezultatima, mi smo u toj školskoj godini u cijelom obrazovnom sustavu, uključujući sve razrede osnovnih i srednjih škola, brojili 468.838 učenika od kojih je 17,06 posto njih, odnosno 79.994 učenika ostvarilo odličan (5,00) uspjeh na kraju te školske godine”, piše Večernji.

Već se godinama, nakon kraja školske godine, raspravlja o problematici velikog broja odlikaša. U velikom je porastu i broj superodlikaša – čije ocjene ne prati i odlično znanje. Tema superodlikaša u fokus ulazi upravo u školskoj 2017./2018. godini kada njihov broj počinje znatno rasti unatoč velikom smanjenju broja učenika u školama. Dotad se udio superodlikaša u našim i osnovnim i srednjim školama kretao oko 16 posto.

Školske godine 2018./2019. od ukupno 461.049 učenika naš je obrazovni sustav imao 81.704 superodlikaša, a školske godine 2019./2020., kada naš obrazovni sustav pogađaju najduži štrajk, pa pandemija, u Hrvatskoj ukidamo baš sve kriterije vrednovanja, posve ignorirajući činjenicu da nam djeca u odnosu na ostalu djecu u svijetu spadaju u rang ispodprosječnih, piše Večernji.