Iako je od parlamentarnih izbora prošlo već gotovo dva tjedna, još se ne zna tko će sastaviti novu Vladu.
Situacija je trenutno takva da svi pregovaraju sa svima, nastojeći se domoći magičnih 76 ili više saborskih ruku koje bi im omogućile da formiraju Vladu.
U fokusu pregovori HDZ-a i DP-a
Kako sada stvari stoje, tome je najbliži HDZ koji će s partnerima u novom, 11. sazivu Sabora imati 61 zastupnika. HDZ je već duboko u pregovorima s Domovinskim pokretom (DP) koji je na izborima 17. travnja osvojio 14 mandata (u međuvremenu je ostao bez mandata Mislava Kolakušića).
No, nedovoljan broj mandata nije jedina prepreka na putu eventualne koalicijske suradnje HDZ-a i DP-a. Naime, ‘domovinci“ rezolutno odbijaju bilo kakvu suradnju sa SDSS-om, s kojim je HDZ već godinama u koaliciji i s kojim šef HDZ-a Andrej Plenković želi nastaviti suradnju.
I dalje moguće formiranje anti-HDZ vlade
Premda su šanse za formiranje „antikorupcijske vlade“, kako su je nazvali u SDP-u sve manje, teoretski je i dalje moguće da se sve stranke oporbe – od ljevice do desnice – udruže i formiraju većinu u novom sazivu Sabora. Stoga s DP-om pregovara i SDP, iako se čini da ti pregovori baš i nemaju previše šanse za uspjehom.
Ne čudi stoga da se u situaciji u kojoj svi pregovaraju sa svima, ali svatko ima i nekog s kim ne želi, sve češće počinje spominjati i varijanta ponavljanja izbora.
‘Novi izbori mogući, ali za to je samo 20 posto šansi’
Međutim, analitičari s kojima je nacional.hr razgovarao smatraju da je vjerojatnost raspisivanja novih parlamentarnih izbora vrlo mala te da će se od izabranih zastupnika na kraju ipak uspjeti sklepati saborska većina, makar bila i kratkog vijeka trajanja.
„Male su šanse da će se ići na nove izbore, ne više od 20 posto. Moć novca je u rukama HDZ-a, što toj stranci daje mogućnost kupnje ‘žetončića’ koji će joj nedostajati da formira novu Vladu“, kaže za nacional.hr profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac.
Ivan Rimac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, FOTO: Matija Habljak/PIXSELL
Dodaje kako se ne može odbaciti mogućnost raspisivanja novih izbora, ali jedino u situaciji u kojoj se u roku od 60 dana neće moći formirati nova saborska većina i nova Vlada. U tom slučaju, kaže, predsjednik Zoran Milanović raspisao bi nove izbore i vjerojatno imenovao tehničku nestranačku vladu koja bi upravljala zemljom dok novi izbori ne iznjedre i novu parlamentarnu većinu.
‘Novi izbori nikome ne bi odgovarali’
I politički analitičar Davor Gjenero smatra da novi izbori nisu realna opcija. Oni, napominje, u ovom trenutku nikom ne bi odgovarali. Naime, mnoge stranke suočavaju se s ozbiljnim postizbornim problemima u vlastitim redovima.
„Gotovo sve stranke, osim HDZ-a, su u ozbiljnim postizbornim problemima i sve će nastojati zadržati ono što su ostvarile na ovim izborima“, ističe Gjenero za nacional.hr.
Davor Gjenero, politički analitičar, FOTO: Boris Scitar/PIXSELL
Smatra i da se u dobitnike izbora održanih 17. travnja može ubrojiti i Možemo, no vjeruje da njihov pravi cilj u ovom trenutku i nije dolazak na vlast na nacionalnoj razini, već pružanje podrške iz saborskih klupa eventualnoj anti-HDZ vladi.
U igri nekoliko scenarija
Kako god, eventualni novi izbori značili bi i novo miješanje karata u koje bi brojne stranke ušle opterećene podjelama od kojih su neke bile vidljive i ranije, a mnoge su došle do izražaja nakon izbora. U takvoj situaciji, i samim strankama je teško je procijeniti kakvu bi podršku dobile ako bi se ponovno otvorila birališta. Mnogi od njih bi, naime, na glasačkom listiću sigurno zaokružili istu političku opciju kao 17. travnja, no neki, kažu analitičari, vjerojatno i ne bi, već bi se okrenuli alternativi.
Stoga se ipak realnijim čini da će Hrvatska dobiti novu Vladu koja će se formirati iz tek izabranog saziva Sabora. Rimac pritom ističe kako je u igri više scenarija.
Prva i u ovom trenutku najizglednija varijanta je, kaže Rimac, formiranje saborske većine koju bi činili HDZ i DP uz još ponekog „odbjeglog zastupnika s drugih lista“, odnosno „žetončića“.
No, moguće je, dodaje, i da se HDZ okrene stvaranju većine s centrističkim strankama i listama, odnosno s IDS-om i Fokusom te Nezavisnom platformom Sjever Matije Posavca. U takvoj kombinatorici, HDZ bi ostao u koaliciji s manjinskim zastupnicima i ne bi napravio zaokret udesno kakvog od njega traži DP, ali i tako skrojena Vlada trebala bi poneki „žetončić“ da bi se uopće mogla formirati.
Sve manje šanse za antikorupcijsku vladu
Ostale scenarije – antikorupcijsku vladu i manjinsku vladu SDP-a koju bi podržavale ostale stranke, Rimac ne smatra previše vjerojatnima, iako ne odbacuje ni te opcije. Ističe, međutim, da bi takva vlada bila kratkoga daha jer bi se konglomerat ideološki udaljenih stranaka prije ili kasnije „nasukao“ na nekoj od ideoloških tema, što bi vodilo raspisivanju prijevremenih izbora.
„Neki takav aranžman trebalo je dogovoriti ranije, a ne sada raspravljati tko bi bio u njemu te tko s kim hoće ili neće. Tako da su male šanse za stvaranje antikorupcijske ili manjinske vlade“, ocjenjuje Rimac.
Gjenero kaže kako ne vjeruje u mogućnost stvaranja antikorupcijske ili manjinske vlade u Hrvatskoj. Osim što Hrvatska s takvim vladama nema iskustva, podsjeća da je korupcija u Hrvatskoj ozbiljan strukturni problem koji se ne može riješiti pukom smjenom vlasti ili pojedinih njenih protagonista.
HDZ bi s manjincima mogao potpisati zasebni koalicijski sporazum
U ovom trenutku, ocjenjuje, najrealnija je opcija stvaranje većine koju bi činili HDZ, DP i „vidjet ćemo tko još“. Smatra i da bi HDZ mogao doskočiti zahtjevu DP-a da SDSS ne bude u novoj Vladi tako da HDZ, odnosno Plenković, potpiše zaseban koalicijski sporazum s manjinskim predstavnicima i da predstavnicima SDSS-a, primjerice, osigura nekoliko pozicija državnih tajnika unutar HDZ-ove kvote u novoj Vladi, dok se u odabir kadrova DP-a u kvoti te stranke HDZ onda ne bi miješao.
„Plenković smatra da je suradnja s predstavnicima manjina dobra i važna za Hrvatsku. Nemojmo zaboraviti da je Hrvatska jedina zemlja u ovom području koja nije došla pod patogeni utjecaj zamišljenog ‘srpskog svijeta’, a to je rezultat suradnje HDZ-a i SDSS-a“, upozorava Gjenero.
Nakon lokalnih izbora, moguće okretanje HDZ-a centrističkim strankama
Ipak, na nešto dulje staze, Gjenero smatra da će se HDZ pokušati okrenuti stvaranju koalicije s liberalno-demokratskim strankama, kakve su IDS i Fokus te platforma Matije Posavca. Podsjeća da Plenković ima dobre odnose s ljudima iz tog dijela političkog centra, kao i da skupina Renew, u kojoj je IDS, u Europskom parlamentu dobro surađuje s Europskom pučkom strankom (EPP), u kojoj je HDZ.
No, kaže, u ovom je trenutku tako nešto teško ostvarivo, budući da se oči tih stranaka sve više okreću prema lokalnim izborima koji će se održati na proljeće sljedeće godine, a te stranke dominiraju u sredinama u kojima HDZ nema snažnu podršku birača pa bi im eventualna sadašnja koalicija s HDZ-om štetila. Stoga smatra da je takva koalicija izgledna tek u dogledno vrijeme.
Inače, i Rimac ukazuje na kontakte koji od ranije postoje između HDZ-a i spomenutih centrističkih stranaka. Kaže kako ne može tvrditi da se trenutno vode pregovori među njima, no vjeruje da određeni kontakti, iako daleko od očiju javnosti, postoje.
‘DP nije tako jedinstven kakvim se predstavlja’
Kada je, pak, riječ o aktualnim pregovorima između HDZ-a i DP-a, Rimac upozorava da Plenković nije oduševljen mogućom koalicijom s DP-om, ali i da je otvoreno pitanje može li DP preživjeti eventualnu koaliciju s HDZ-om, pa čak i same pregovore, a da se ne raspadne.
„DP nije baš tako jedinstven kako se prikazuje, postoji opasnost da se raspadne. U njemu je struja koja je ideološki desno usmjerena i koja zapravo ne želi s HDZ-om, kao i struja koja je više interesno okrenuta i koja, uz određene uvjete, želi s HDZ-om. Uostalom, ta je struja i dosad poslovala s državom, a ona financira stranku“, zaključuje Rimac.
Komentari