Demokrati i republikanci u američkom Kongresu vrlo su blizu dogovora o zakonu koji bi mogao imati velike posljedice i na Hrvatsku, odnosno na jednu od najvećih kompanija u Hrvatskoj – Fortenova grupu. Proteklog vikenda demokratski senator Bob Menendez iz New Jerseyja i republikanski senator Jim Risch iz savezne države Idaho u istupima u američkim medijima potvrdili su da je Kongres blizu dogovora o nacrtu zakona koji predviđa nove gospodarske sankcije Rusiji. U tom nacrtu do kojeg je došao i Nacional spominju se i sankcije financijskim institucijama koje su u većinskom vlasništvu ruske države, a na 40. stranici se izričito navode i dvije banke, Sberbank i VTB, koje su zajedno vlasnici 51 posto Fortenova grupe. Ako se zakon doista i usvoji i ako Sjedinjene Američke Države uvedu stroge financijske sankcije ruskim bankama, to bi mogao biti veliki udarac i na poslovanje Fortenova grupe, a taj bi udarac mogao biti još i veći ako bi nakon SAD-a slične sankcije uvela i Europska unija.

Američki predsjednik Joe Biden potporu za novi zakon kojim bi se uvele sankcije Rusiji dobio je i od republikanaca u Kongresu, što pokazuje da ujedinjenost na američkoj političkoj sceni kada je u pitanju politika prema Rusiji. FOTO: JONATHAN ERNST/REUTERS/PIXSELL

Senator Bob Menendez je u nedjelju na CNN-u izjavio da će Moskva trpjeti “ozbiljne posljedice” ako napadne Ukrajinu te je dodao da su demokrati i republikanci blizu dogovora oko zakona kojim bi se predsjedniku Joeu Bidenu predložilo uvođenje žestokih financijskih sankcija Rusiji. Republikanski senator Jim Risch, u zajedničkoj izjavi za CNN, potvrdio je stajalište demokratskog zastupnika, istaknuvši da su “zastupnici obiju stranaka radili 24 sata na dan ovih dana” kako bi postigli konsenzus.

Iako se slažu u vezi s potrebom uvođenja sankcija Rusiji, republikanci i demokrati su naprotiv više podijeljeni u vezi s pitanjem kada će one stupiti na snagu. Prvi se zauzimaju zapravo za preventivne sankcije koje bi se uvele prije invazije, a drugi žele da sankcije budu Damoklov mač koji će pasti u slučaju ruske ofenzive na Ukrajinu. Po riječima demokrata Boba Menendeza, neke bi se sankcije ipak mogle uvesti u početku “zbog onoga što je Rusija već učinila”, misleći pritom na hakerske napade u Ukrajini i na “kampanju za potkopavanje ukrajinske vlade na međunarodnoj razini”. No, dodao je, “razorne sankcije koje će slomiti Rusiju dogodit će se kada Vladimir Putin napadne”.

Po nacrtu zakona koji bi direktno mogao utjecati i na poslovanje Fortenova grupe, planira se mjera kojom bi Rusija mogla biti uklonjena iz SWIFT-a, mreže visoke sigurnosti koja povezuje tisuće financijskih institucija diljem svijeta. SWIFT je zapravo Društvo za svjetsku međubankovnu financijsku telekomunikaciju koje je osnovano 1973. i danas ga koristi više od 11.000 financijskih institucija za slanje sigurnih informacija o financijskim transakcijama, poruka i naloga za plaćanje.

Bez globalno prihvaćene alternative neophodan je sustav za globalne financije. Uklanjanje Rusije iz SWIFT-a financijskim institucijama bi slanje novca u zemlju ili iz nje učinilo gotovo nemogućim, što bi izazvalo iznenadni šok za ruske tvrtke i njihove strane klijente – posebno za kupce nafte i plina denominiranih u američkim dolarima, ali i tvrtkama koje su u većinskom ruskom vlasništvu kao što je to Fortenova grupa.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković i predsjednik Upravnog odbora Fortenova grupe Maksim Poletajev na susretu u Banskim dvorima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

SWIFT ima sjedište u Belgiji i njime upravlja odbor koji se sastoji od 25 ljudi, uključujući Eddieja Astanina, predsjednika upravnog odbora ruskog Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. SWIFT, koji sebe opisuje kao “neutralno poduzeće”, uključen je u belgijski zakon i mora biti u skladu s propisima EU-a. Koliko isključenje pojedine države iz SWIFT-a može imati posljedice na pojedinu državu najbolje pokazuje primjer Irana čije je banke SWIFT 2012. godine isključio nakon što ih je Europska unija sankcionirala zbog nuklearnog programa. Iran je nakon isključenja izgubio gotovo polovicu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine.

Budući da Europska unija uglavnom prati poteze američke administracije kada su pitanju sankcije pojedinim državama, za očekivati je da bi u slučaju da prijedlog ovog zakona prođe u Kongresu slične korake mogla uvesti i Europska unija, a to bi bio dodatni značajni udarac za poslovanje kompanija unutar Europske unije koje su u većinskom vlasništvu ruskih banaka. Ako bi Rusija doista i bila uklonjena iz SWIFT-a, to bi značilo da bi bio onemogućen bilo kakav financijski promet između matičnih banaka u Rusiji i njihovih kompanija u Europskoj uniji ili bilo gdje drugdje u svijetu. Već sama ta činjenica negativno bi se odrazila na poslovanje tih kompanija, a pitanje je mogu li i tvrtke poput Fortenova grupe očekivati i još jače sankcije SAD-a i Europske unije u slučaju da Rusija doista i krene u invaziju Ukrajine.

Uvođenje sankcija i potencijalni udarac na poslovanje Fortenova grupe imalo bi veliki efekt i na hrvatsku ekonomiju jer ova grupacija zapošljava oko 50 tisuća radnika te je još uvijek, uz državu, najveći poslodavac u Hrvatskoj. Osim toga, problemi u poslovanju mogli bi dovesti i do problema u opskrbi i problema u plaćanju velikog broja dobavljača, što bi moglo dovesti i do još većeg rasta cijena koje ionako u posljednje vrijeme bilježe veliki rast. Sve to daje još jednu, novu dimenziju na istupe predsjednika Zorana Milanovića koji je proteklog tjedna žestoko kritizirao politiku Vlade Andreja Plenkovića prema Ukrajini i Rusiji u trenutku kada Vladimir Putin gomila vojne snage na granici između dviju država. Milanović je proteklog tjedna rekao:

„Vrhovni sam zapovjednik Hrvatske vojske, gledam priopćenje prema kojem NATO, ne neka bilateralna država, ne SAD, pojačava prisutnost i šalje neke izvidničke brodove. Mi s tim nemamo ništa i nećemo imati ništa, to garantiram. Hrvatska ne samo da neće slati, nego ako dođe do eskalacije povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika. Do zadnjeg! I to nema veze ni s Ukrajinom, Rusijom, to ima veze s dinamikom američke unutarnje politike. Dakle, Joea Bidena i njegovu administraciju, koju sam podržao jedini u Europi i dalje imam razloge zašto sam to napravio ‘Urbi et Orbi’ i javno preuzimajući određenu razinu odgovornosti. Međutim u odnosima i pitanjima međunarodne sigurnosti, vidim jednu nekonzistentnost i u stvari opasno ponašanje. Opasno ponašanje! Ovi događaji se događaju u predsoblju Moskve, glavnom gradu Rusije i aranžman koji će voditi računa o sigurnosnim interesima Rusije itekako se mora naći i naći će se. Načini i modaliteti postoje da se Ukrajina sačuva kao čitava država ili barem 99% i da joj se ekonomski pomogne. Suočeni smo s ozbiljnom krizom. Grlić Radman i ‘Bane’ neka idu u Bruxelles, a što se tiče Hrvatske vojske, ništa od toga, Hrvatska neće u tome sudjelovati, a Plenković neka prijeti Rusiji koliko hoće. Hrvatska se od toga mora maknuti kao od požara, neće biti vatrogasac.“

Zoran Milanović je proteklog tjedna žestoko kritizirao politiku Vlade Andreja Plenkovića prema Ukrajini i Rusiji u trenutku kada Vladimir Putin gomila vojne snage na granici između dviju država. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Takve izjave izazvale su pozornost na Zapadu, ali i u Rusiji i to pogotovo nakon što je otkriveno da je nakon takvih istupa Milanović stavljen na popis tzv. neprijatelja Ukrajine. Između ostalog, ruski direktor HSE Centra za europske studije Timofej Bordačov kazao je kako je njegova izjava samo vrh sante leda. “Europski političari su svjesni da Washington pokušava uvesti Europu u konflikt. Baš zbog toga svaka europska zemlja pokušava nametnuti svoja pravila. Primjerice, Njemačka i Francuska se pokušavaju držati podalje od cijele priče, ali je predsjednik Hrvatske javno izrekao ono što brojni misle trenutno”, kazao je u intervjuu za Russia Times.

Istovremeno je predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio da je prvo pomislio da je naveden izjave dao „neki ruski dužnosnik“. Dodao je da ne zna na koje vojnike misli Milanović, jer naših vojnika u Ukrajini nema. Milanovićeve izjave su, rekao je, nestvarne te je dodao: “Mogu vam reći što je politika Hrvatske. Dakle, politika Hrvatske je deeskalacija napetosti, sprečavanje sukoba, podrška cjelovitosti Ukrajine. To je naša temeljna pozicija. I doprinos, a to govorimo godinama, iskustvom Hrvatske iz procesa mirne reintegracije rješenju i reintegraciji okupiranih područja Ukrajine”.

Osim ruskih banaka vlasnica Fortenove, na udaru SAD-a još 10 ruskih banaka, Sjeverni tok 2…

I dok se hrvatski političari prepucavaju oko situacije u Ukrajini, sve je izvjesnije da će sankcije koje bi uskoro mogao preporučiti američki Kongres utjecati i na hrvatsku ekonomiju, ali o tome trenutno nitko ne govori, a čini se da u vrhu hrvatske politike nisu niti spremni za taj scenarij. Za to vrijeme SAD i administracija Joea Bidena jačaju svoj utjecaj u Ukrajini te se spremaju za potencijalnu rusku invaziju. Osim sankcija koje se sprema uvesti, Joe Biden je odobrio paket pomoći za Ukrajinu koji se sastoji od vojne podrške u vrijednosti od 200 milijuna dolara, ali za sada nije poznato o kojem se konkretno oružju ili opremi radi.

Ovaj paket pomoći je bio odobren već u prosincu prošle godine, no američka vlada ga je do sada blokirala. No, prema mišljenju američke vlade, od tada se povećala opasnost da bi ruski vojnici ponovno mogli ući u Ukrajinu. Zato je paket pomoći sada odblokiran. Tih 200 milijuna dolara je samo mali dio onoga što su Sjedinjene Države u vojnoj opremi i oružju dale Ukrajini od 2014. godine. Prema podacima vlade u Washingtonu, od napada Rusije na Ukrajinu i aneksije Krima do danas, SAD je ondje za vojnu opremu i obuku vojnika potrošio ukupno 2,5 milijardi dolara.

Problemi u poslovanju Fortenova grupe mogli bi dovesti i do problema u opskrbi i problema u plaćanju velikog broja dobavljača, što bi moglo dovesti i do još većeg rasta cijena. FOTO: Borna Filic/PIXSELL

No nisu svi zapadni saveznici sporazumni s tom američkom politikom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je već tijekom svog posjeta Washingtonu početkom siječnja dala do znanja da Njemačka ima „drugačije stajalište prema vojnoj podršci Ukrajini“.

Nijemci odbijaju isporuke oružja Ukrajini i upozoravaju na mogućnost eskalacije sukoba s Rusijom. Washington pak vodi drugačiju politiku. Nakon videokonferencije Vladimira Putina i Joea Bidena početkom prosinca, Bidenov je savjetnik za sigurnost Jake Sullivan izjavio da će SAD, u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, pružiti dodatnu vojnu pomoć koja će biti, kako je rekao, daleko veća od svega što je do sada pruženo.

Američka vlada nije uvijek imala takvo stajalište. Tako je 2014. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, tadašnji američki predsjednik Barack Obama najprije želio riješiti problem diplomatskim putem i sankcijama te je vojna pomoć SAD-a ukrajinskoj vojsci bila ograničena na opremu. Radilo se o plinskim maskama i radarima. Obama je argumentirao da, svejedno koliko se naoružavalo Ukrajinu, ona nikada neće biti vojno jednako snažna kao Rusija.

No ta se situacija brzo promijenila pa je SAD proteklih godina uvijek iznova odobravao nove pakete vojne pomoći i isporučivao protuoklopne rakete, uvijek pod uvjetom da se oružje smije skladištiti samo na zapadu Ukrajine, dakle izvan područja sukoba. Očito s ciljem da se spriječi daljnja eskalacija postojećih napetosti u odnosima s Rusijom. Nakon dolaska predsjednika Bidena na vlast odobrena je pomoć od 600 milijuna dolara, primjerice za plovila obalne straže, oklopna vozila, vatreno oružje i streljivo.

Senator Bob Menendez je u nedjelju na CNN-u izjavio da će Moskva trpjeti ‘ozbiljne posljedice’ ako napadne Ukrajinu. FOTO: Alex Brandon/Pool via REUTERS/PIXSELL

No očito je da vojna pomoć Ukrajini nije previše demotivirala Vladimira Putina pa je njegova vojna invazija na preostale dijelove Ukrajine postala vrlo izvjesna te su Amerikanci bili primorani na nove poteze koje uključuju i sankcije financijskim institucijama u Moskvi, a to u velike probleme dovodi i tvrtke poput Fortenova grupe.

Koliko su Amerikanci ozbiljni u svojoj namjeri pokazuje i izjava senatora Boba Menendeza koji je u nedjelju izjavio da „Sjedinjene Američke Države ne mogu dopusti novi München“, aludirajući na konferenciju i ugovor potpisan 1938. između nacističkog režima Adolfa Hitlera te Velike Britanije i Francuske koji nije spriječio početak Drugog svjetskog rata.

Biden ove godine planira investirati 155 milijuna dolara u RFE – simbol otpora diktaturi u vrijeme Hladnog rata

Nacrt zakona koji je predstavio senator Bob Menendez u Senatu, gornjem domu američkog Kongresa. FOTO: Nacional