Dijeli nas još samo jedan dan do kolovoza, a prema posljednjim najavama srpanj bi trebao biti najtopliji u povijesti. Veći dio južne Europe borio se s visokim temperaturama koje su dosezale i preko 40 stupnjeva.

Procjenjuje se da je prošlog ljeta 61 tisuća Europljana umrla zbog ekstremnih temperatura.

Teško je raditi po visokim temperaturama, pogotovo ako nemamo mogućnost posao napraviti pod okriljem klimatiziranog ureda. Najbolji su primjer građevinski radnici, koji sate provode pod užarenim suncem, bez klime.

Prema izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 2019. o utjecaju toplinskog stresa na radnu produktivnost i dostojanstven rad, temperature iznad 39 stupnjeva mogu ozbiljno ugroziti, čak i ubiti radnike.

“Toplinski valovi uzrokuju razdražljivost i ljudi rade sporije i bore se s putovanjem na posao”, rekla je za Julie Davies, profesorica na UCL Global Business School for Health i dodala: “Ometaju razinu koncentracije radnika, uzrokuju umor i mogu biti vrlo opasni za radnike koji rade na poslovima kritičnim za sigurnost. Tvrtke bi se mogle zatvoriti tijekom najtoplijih sati i ostati bez kupca, što može pogoršati siromaštvo zaposlenih i zatvaranje poduzeća i naštetiti ekonomiji.”

Julie Davies smatra da ‘trebamo neke hitne promjene’ u zakonu o zapošljavanju, ‘posebno za ranjive ljude koji moraju raditi vani, koji moraju putovati na posao ili se nalaze u zgradama u kojima nema klima uređaja‘. “Poslodavci već imaju dužnost brige u smislu fleksibilnog rada i razgovora sa svojim zaposlenicima. Ono što nam treba je zakonski okvir za maksimalne temperature na radnom mjestu”, dodala je.

‘Siesta’ se pomiče prema sjeveru

Iako nekakav zakon o radu po vrućini još nije uhvatio korak sa sve višim temperaturama u mnogim zemljama diljem Europe, u kojima nedostaju propisi o maksimalnim temperaturama na radnom mjestu, radnici diljem kontinenta već se prilagođavaju kako bi se sigurno nosili s vrućinom.

Njemački novinski portal RND izvijestio je ranije ovog mjeseca da službenici javnog zdravstva u zemlji preporučuju radnicima podnevni odmor, nešto poput španjolske ‘sieste’, kako bi izbjegli najtoplije doba dana.

“Trebali bismo prihvatiti pristup poslu koji je uobičajen u južnim zemljama kada je u pitanju vrućina: rano ustajanje, biti produktivan ujutro i uzeti siestu oko podneva koncept je koji bismo trebali usvojiti u ljetnim mjesecima”, rekao je Johannes Nießen, voditelj iz Savezne udruge liječnika njemačkih zavoda za javno zdravstvo (BVÖGD).

Promjena radnog vremena

Ljudi u vrućim i vlažnim zemljama već mijenjaju svoje radne rasporede kako bi izbjegli naprezanje usred dana, vrijeme kada se obično povećava rizik za naše zdravlje. “Moj kolega iz Indije rekao mi je da školarci u nekim dijelovima te zemlje sada idu u školu u 5 ujutro i vraćaju se u 9 navečer kako bi izbjegli vrućinu. Gotovo postaneš noćni tip”, istaknula je Julie Davies.

Obrazac rada koji pogoduje toplini mogao bi uključivati više rada kasno noću i više pauza poput španjolske sieste.

Studija objavljena 2021. godine u časopisu Nature Communications otkrila je da bi se oko 30% radnih sati koje trenutno gubimo zbog vrućine moglo nadoknaditi ako promijenimo svoj raspored tako da prihvatimo hladnije sate dana.

“Rješenja uključuju nacionalno zakonodavstvo o zapošljavanju za zaštitu radnika i educiranje neposrednih rukovoditelja o rizicima hipertermije i njihovim zakonskim odgovornostima. Moramo ulagati u infrastrukturu, analizu klimatskih podataka i komunikaciju, kulturu radnog mjesta, razvoj vještina i tehnologije kako bismo poboljšali način na koji sprječavamo toplinski stres”, dodala je.

Julie Davies zaključila je za Euronews kako bi poslodavci i zaposlenici morali surađivati kako bi stvorili prostor za redoviti dijalog. “Poslodavci se moraju složiti s pravednim i razumnim prilagođavanjem radnog vremena i drugih mjera sigurnosti, zdravlja i dobrobiti na radu za vrijeme toplinskog vala”, poručila je.