Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak.

Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što bi bilo puno više nego što je zadano Pariškim klimatskim ugovorom (najviše +2 Celzijeva stupnja), navodi se u toj studiji časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Emisije stakleničkih plinova već su prouzročile porast prosječne temperature na Zemlji za 1 stupanj, povećavajući vjerojatnost i intenzitet ljetnih vrućina, suše i olujnih nevremena.

Znanstvenici opisuju deset aspekata “Zemljina sustava” koji su danas neutralni ili djeluju blagotvorno, ali bi u budućnosti mogli biti kobni, uzrokujući veća ispuštanja ugljikova dioksida i metana u atmosferu nego sve ljudske aktivnosti zajedno.

Radi se o procesima koji uključuju otapanje permafrosta, gubitak metanskih hidrata s dna oceana, potonuće slabijeg zemljinog i oceanskog ugljika, gubitak arktičkog ljetnog morskog leda i smanjenje antarktičkog morskog leda i polarnih ledenih kapa.

Te su prekretnice povezane s temperaturama iznad kojih će oslobađanje tih plinova biti neminovno. “Kada se dosegne kritična točka, proces reakcija se samoodržava”, ističe se u studiji u kojoj znanstvenici izražavaju zabrinutost da bi se Zemlja mogla približiti granici na kojoj će postati staklenik.

Zagrijavanje za 3 stupnja moglo bi na kraju značiti smrtnu presudu za 40 posto amazonske prašume, navodi se u nedavnom istraživanju.

Požari koji nisu uključeni u taj model, mogli bi ubrzati to propadanje zbog kojega u atmosferi mogu završiti milijarde tona CO2.

Svi ti mehanizmi su međusobno povezani, misle autori studije, i svaki može pokrenuti onaj drugi.

“Svi ti događaji zajedno mogli bi potaknuti Zemljin sustav na nov način funkcioniranja”, zaključio je Hans Joachim Schellnhuber, koautor studije i ravnatelj Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja koji je ranije ocijenio da na Zemlji koja će biti toplija za 4 do 5 stupnjeva neće moći živjeti više od milijarde ljudi.