Za zdravstvene djelatnike održava se najveći webinar o cjepivima i cijepljenju protiv bolesti COVID-19-a za zdravstvene djelatnike. Organiziralo ga je devet komora, a prijavljeno je više od 10 tisuća sudionika.

Stručnjaci će odgovarati na brojna pitanja, a jedan od njih je i epidemiolog Bernard Kaić koji se osvrnuo na problem s distribucijom cjepiva unutar EU-a, ali i na rusko cjepivo.

”Ima preko 100 pitanja koja su sažetak svih pristiglih, od toga tko se smije cijepiti, kakve su nuspojave i kontraindikacije, kako je cjepivo napravljeno, hoće li ga biti dovoljno, kad će doći na red za cijepljenje”, kazao je Kaić za RTL Danas.

Svi koji su dobili prvu dozu, kaže Kaić, dobit će i drugu. ”Naravno, samo neće možda odmah svi dobiti nakon tri tjedna zato što je došlo manje nego što je trebalo doći tako da će nekima možda biti odgođena druga doza tjedan ili dva”, rekao je.

”Ne može nikako biti milijun do kraja ožujka s obzirom da su nam jako smanjili količine Pfizerovog cjepiva koje smo trebali dobiti. Smanjili su naravno u odnosu na one količine iz pregovora u jesen i Modernino cjepivo, za ovo Astra Zenecino ne znamo niti kad će još točno, a kamoli količine tako da nema nikakve šanse da do kraja ožujka da dobijemo milijun doza, a kamoli da se milijun ljudi procijepi. A za procijepiti nekih 70 posto stanovništva, mislim da za to prije jeseni, zime nema realne šanse”, rekao je Kaić.

Rusko i kinesko cjepivo

Je li i opcija ideja Britanije, više ljudi jedna doza, a manje dvije, Kaić odgovara:

”Očito su oni odlučili da je. Neke zemlje također o tome razmišljaju, mada niti Europska agencija za lijekove niti proizvođač ne preporučuju da se toliko puno odgađa druga doza da bi se što prije procijepilo prvom dozom. To bi imalo smisla kad bi znali da je zaštita nakon prve doze barem nekakvih 50-60 posto. Više bi se isplatilo cijepiti prvom dozom pa postići zaštitu 50-60 posto kod duplo više ljudi nego 90-postotnu zaštitu kod upola manje ljudi, samo ne zna se točno kolika je zapravo zaštita nakon samo jedne doze i ne zna se koliko traje tako da je to poprilično rizičan pristup”, komentirao je Kaić.

Što se tiče nabavke cjepiva Hrvatske izvan Europske unije, Kaić kaže da je teoretski moguće.

”Kada bi sad pokretali postupke za nabavku nekog cjepiva, pitanje je kad bi nam došlo, ovo se počelo pokretati još na ljeto pa ovako slabo dolazi. Ne znam bi li se moglo dobiti dovoljno rano da nadoknadi ovo što smo došli sada u manjak”, rekao je.

O ruskom cjepivu

“Ništa, dobra cjepiva. Tko ima, se i cijepi. Mi bi to teoretski mogli registrirati vjerojatno i zajedničkim priznavanjem s nekom drugom zemljom koja ih već ima registrirane, ali opet je pitanje kada bi moglo doći uopće. A s druge strane, ako dođu i sva ona druga cjepiva koja smo već naručili plus ova koja bi naručili zato jer ova nisu došla, to bi bilo puno previše cjepiva”, rekao je.

 O popuštanju mjera

”Može se malo popustiti jer ipak 12 posto pozitivnih je sigurno bolje nego 30-40 kako smo znali imati, ali to je jako daleko od dobre epidemiološke situacije”, zaključio je Kaić.