Epidemiolog Bernard Kaić komentirao je povećani broj novih slučajeva zaraze u Hrvatskoj i naglasio kako bi unatoč cijepljenju izbjegavao masovna okupljanja.

“Nemoguće je reći kakva nas jesen i zima očekuju”, kazao je u razgovoru za HRT.

“Naravno da će, kada prođe četvrti val, makar neko vrijeme biti zatišje. Ali kada će taj četvrti val proći, mislim da to stvarno nitko ne može reći. Mi smo se prije tri tjedna nadali da smo dosegnuli nekakav plato, sada vidimo da ponovo rastu brojevi. Tako da je pitanje dokad će rasti, a tek onda postupno padati. Samo se nekako nadam da će početi padati, ili pasti na niske brojeve, kada krene sezona gripe da ne bude istovremeno i jedno i drugo, u punom zamahu”, rekao je Kaić.

Ministar zdravstva Vili Beroš govori o “twindemiji”, paralelnom pojavljivanju gripe dok je covid još uvijek u uzletu. Što bi to moglo značiti za zdravstveni sustav i građane?

“Za zdravstveni sustav to svakako znači opterećenje zato što će biti hospitalizacija zbog covida, a bit će i hospitalizacija zbog gripe, kao što ih svake godine imamo. Ima i teških oblika koji završavaju na intenzivnoj njezi, respiratorima i nakon gripe, isto kao i nakon covida, samo ne u tolikoj mjeri, naravno, od gripe puno manje. Kojeg će biti intenziteta jedna i druga bolest, stvarno nitko ne može sada reći”, kaže Kaić.

O procesu cijepljenja

Osim izbjegavanja bliskih kontakata, građanima ostaje, naravno, i cijepljenje protiv i jedne i druge bolesti.

“Glavninu cijepljenja još uvijek nose zavodi za javno zdravstvo po punktovima, u cijepljenje protiv covida su sada malo manje uključeni liječnici primarne zdravstvene zaštite. Mada, naravno neki i dalje cijepe, što je stvarno za svaku pohvalu”, rekao je Kaić, dodavši da će cijepljenje protiv gripe ići prvenstveno kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i svih dosadašnjih godina.

“To je jedan od razloga zašto istovremena primjena cjepiva možda ne bi bila praktična”, rekao je, pojasnivši da se primjena u istom danu smatra, primjerice, istovremenom primjenom dvaju cjepiva. Ako bi se čovjek pitao što je prioritet – cijepiti se protiv covida ili protiv gripe, po Kaićevom mišljenju to je još uvijek covid.

“Cijepljenje protiv gripe počet će idući tjedan, ali bih za sada onima koji se nisu cijepili protiv covida savjetovao da prednost daju cjepivu protiv covida, a onda poslije protiv gripe”, poručio je.

Cijepilo se oko milijun i 700 tisuća građana.

“Očito je onaj ostatak ljudi koji se nisu cijepili, a nisu ni prirodnim preboljenjem stekli imunitet, dovoljno velik da omogućava ovako velike brojeve oboljelih. S druge strane, cjepivo nije 100-postotna zaštita, to svi znamo. Određeni postotak cijepljenih također se može zaraziti i oboljeti, tako da i oni malo doprinose tom ukupnom broju osjetljivih među kojima cirkulira virus. Mada, naravno, za svakoga tko se cijepi to je visoka razina zaštite”, zaključuje Kaić.

O zaštiti nakon cijepljenja 

“Ovisi o ishodu koji se gleda. Za sva cjepiva je načelno puno viša učinkovitost u sprečavanju težih ishoda nego lakših. Tako, recimo, kod cjepiva protiv koronavirusa se procjenjuje da je za većinu cjepiva negdje između 70 do 80% učinkovitost u sprečavanju težih oblika, čak i preko 80% u sprečavanju hospitalizacije, a u sprečavanju smrti čak od 80 do 90%. Učinkovitost u sprečavanju blagih oblika i asimptomatske infekcije je niža; sporadične studije pokazuju da se kreće od 60 do 70% kod cjepiva protiv covida”, pojašnjava Kaić.

Cjepiva protiv gripe također imaju veću učinkovitost u sprečavanju težih oblika bolesti, ali ukupno gledano, niža je učinkovitost nego što je za cjepivo protiv covida, nastavlja.

“Ovisi o sezoni, ovisi ako se pogode virusi koji su sadržani u cjepivu s onim koji dođe i dominira u sezoni. Ovisi čak i o samom podtipu i tipu virusa jer je poznato da, kad H3N2 prevladava, gripa A, u tim sezonama je učinkovitost niža nego kada prevladava recimo H1N1 ili B gripa. U tim sezonama, kada je najniža učinkovitost, to se može kretati tako nisko, bijednih 10 do 20% učinkovitosti u sprečavanju bolesti. Ali kada je dobra, onda se kreće od 60 do 70% u sprečavanju simptomatske bolesti”, zaključuje.

O slaboj procijepljenosti

“Pola populacije naravno nisu antivakseri, ali imaju očito dvojbe koje su im tako duboko usađene da preporuke stručnjaka i temelji za stručne preporuke do njih očito ne dopiru. Jer svatko zna da cjepiva izazivaju nuspojave. I svatko zna da većina ljudi koji obole od covida ne završi u bolnici. I onda si ljudi kalkuliraju – zašto bih ja prihvatio rizik od nuspojava cijepljenja ako je velika šansa da, ako se i zarazim, ne budem teško bolestan? Nadam se da više nema onih koji misle da se neće zaraziti. Nadam se da je svima jasno da će se zaraziti prije ili kasnije”, kaže Kaić