Arheolozi u Njemačkoj otkrili su neke od najranijih dokaza o korištenju odjeće, s novootkrivenim tragovima posjekotina na šapama špiljskog medvjeda koji sugeriraju da su ljudi počeli nositi životinjska krzna prije 300 tisuća godina.

Otkriće u Schöningenu, u sjevernoj Njemačkoj, uzbudljivo je jer – unatoč prikazima pećinskih muškaraca i žena ogrnutih krznom u popularnoj kulturi – vrlo se malo doista zna o tome kako su rani ljudi grijali svoja tijela i preživljavali oštre zime, piše CNN.

Krzno, koža i drugi organski materijali obično se ne čuvaju dulje od 100.000 godina, što znači da su izravni dokazi o prapovijesnoj odjeći oskudni.

“Studija je značajna jer znamo relativno malo o tome kako su se ljudi u davnoj prošlosti štitili od vremenskih nepogoda. Iz tog ranog razdoblja postoji samo nekolicina mjesta koja pokazuju dokaze o deranju medvjeda, a Schöningen pruža najcjelovitiju sliku,” rekao je autor studije Ivo Verheijen, doktorand na Sveučilištu Tübingen u Njemačkoj.

Špiljski medvjedi bili su velike životinje, veličine današnjeg polarnog medvjeda, koje su izumrle prije otprilike 25 tisuća godina. Špiljski medvjed imao je dugu vanjsku dlaku koja je tvorila prozračni zaštitni sloj i kratku, gustu dlaku koja je pružala dobru izolaciju. Medvjeđa dlaka bila je prikladna za izradu jednostavne odjeće ili posteljine, prema studiji objavljenoj u Journal of Human Evolution.

Odjeća se vjerojatno sastojala od kože koja je bila omotana oko tijela bez detaljnog kroja. Igle s ušicama potrebne za šivanje složenijih dizajna nisu se pojavile u arheološkim zapisima sve do prije otprilike 45 tisuća godina.

“Pronašli smo rezove na dijelovima šapa gdje je prisutno vrlo malo mesa ili masnoće na kostima, što opovrgava da se radilo o rezovima koji potječu od klanja životinje”, objasnio je Verheijen.

“Naprotiv, na tim je mjestima koža puno bliže kostima, što čini označavanje kosti neizbježnim prilikom deranja kože životinje”, dodao je.

Nalazište Schöningen u Njemačkoj najpoznatije je po otkriću najstarijeg poznatog drvenog oružja – devet kopalja za bacanje, koplje za zabadanje i dva štapa za bacanje – koje se koristilo za ubijanje plijena prije 300.000 godina.

Alati od kostiju pronađeni u današnjem Maroku sugeriraju da su ljudi prerađivali životinjsku kožu prije 90.000 do 120.000 godina.

“Otkrili smo brojne ostatke drugih životinja s urezima u Schöningenu, poput konja i divljeg goveda, s urezima povezanim s deranjem kože. Unatoč tome, visoka izolacijska svojstva medvjeđe kože, zajedno s činjenicom da je koža fleksibilnija kada se pravilno tretira, čini medvjeđu kožu mnogo prikladnijom za odjeću od drugih velikih biljojeda”, rekao je Verheijen.

Klima na tom mjestu prije 300.000 godina bila je “manje-više slična današnjoj”, s prosječnim temperaturama od 2 stupnja toplije do 2 stupnja hladnije nego danas.