Nacionalov dopisnik iz Beograda otkriva pozadinu reakcija srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na sukob kod manastira Banjska na sjeveru Kosova iza kojeg stoji bliski Vučićev suradnik Milan Radoičić
Kad se vojska na Kosovo vrati“ poruka je koja mjesecima vrišti sa zidova zgrada ne samo u Srbiji, već i Crnoj Gori, Republici Srpskoj i na Kosovu. Radi se o citatu iz pjesme pokojnog mitropolita Srpske pravoslavne Crkve Amfilohija Radovića, objavljene 2011. godine, koji su sada aktualizirali, navodno, navijači Crvene zvezde, ispisujući ga po zidovima u bojama srpske trobojke – crvenoj, plavoj i bijeloj, kao i (tko zna zbog čega) žutoj. Ponosni na svoj patriotizam, navijači izražavaju želju da se srpska vojska trijumfalno vrati na Kosovo, odakle se povukla u lipnju 1999. godine, poslije 78 dana zračnih udara NATO-a.
Želja navijača zaista je i ispunjena 24. rujna, kada je tridesetak uniformiranih i do zuba naoružanih Srba u ranim jutarnjim satima, koristeći dva kamiona, blokiralo most u selu Banjska, na sjeveru Kosova, gdje većinu stanovništva čine Srbi. Došlo je do eksplozije u kojoj je poginuo kosovski policajac Afrim Bunjaku. Uslijedio je obračun s kosovskom policijom, zbog čega su srpski napadači potražili sklonište u manastiru Banjska, čiju su kapiju provalili oklopnim vozilom.
Manastir je podignut početkom 14. stoljeća i zadužbina je kralja Milutina iz dinastije Nemanjića. Milutin je vladao od 1282. do 1321. godine i učinio je Srbiju najmoćnijom državom na Balkanu. Tijekom vladavine naredio je da mu sin Stefan bude oslijepljen, a ženio se pet puta. S posljednjom suprugom Simonidom stupio je u brak kada je imala pet godina.
Vrlo je vjerojatno da se većina naoružanih Srba uključenih u sukob ponosi svojom pravoslavnom vjerom, ali to ih nije spriječilo da sklonište pred kosovskom policijom potraže baš u manastiru, ugrožavajući tako monahe i grupu od 30 hodočasnika iz Novog Sada, koja se zadesila u Banjskoj.
Iako je policija opkolila manastir, Srbi su se poslije nekoliko sati uspjeli izvući iz okruženja. Nema objašnjenja kako se to dogodilo, ali se pretpostavlja da su značajnu ulogu odigrali predstavnici misije Europske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) i KFOR-a – vojnih snaga NATO-a. Prema službenim podacima, u sukobu su poginula trojica kosovskih Srba – tridesetjednogodišnji Stefan Nedeljković, četiri godine stariji Igor Milenković i pedesetogodišnji Bojan Mijailović. Navodno su se međunarodni posrednici angažirali jer bi veći broj mrtvih značio trajni prekid dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, koji i prije aktualne krize nije ukazivao na mogućnost pozitivnog pomaka.
Tijekom višesatnog sukoba beogradski mediji pod kontrolom vlade mudro su šutjeli, ne usuđujući se objaviti bilo kakvu informaciju osim vijesti da je Priština zatvorila dva cestovna prijelaza za ulazak vozila iz Srbije. Predsjednik parlamenta u Beogradu Slobodan Orlić hrabro je izletio s izjavom da je kosovski premijer Albin Kurti „odmah pojurio optužiti Srbe, reći da je to neka organizirana akcija i da su to profesionalci izveli“. „Ako govorimo o tome kome odgovara nasilje bilo kakvo – to je isključivo Kurti i to svi znaju“, rekao je Orlić.
Ubrzo se pokazalo da je Kurti u velikoj mjeri bio u pravu kada je „odmah pojurio optužiti Srbe, reći da je to neka organizirana akcija i da su to profesionalci izveli“. Dok su iz Prištine stizale tvrdnje o sukobu sa srpskim teroristima, službeni Beograd je šutio. U sastavu Vlade Srbije je Kancelarija za Kosovo i Metohiju, čiji je direktor Petar Petković za podne 24. rujna najavio konferenciju za medije. Obraćanje novinarima je ubrzo otkazano, navodno jer se Petković nije prethodno konzultirao sa šefom države Aleksandrom Vučićem, koji mu je objasnio da „nema što reći“.
Srpska premijerka Ana Brnabić izjavila je da „ne zna je li dobro za državu“ da govori o tome što se dogodilo u Banjskoj. „Nastavit ćemo ovih dana razgovarati o tome i pokušat ćemo naći najbolje rješenje za našu zemlju, naš narod na Kosovu i za mir i stabilnost. Nisam sigurna kako i što“, rekla je Ana Brnabić.
Najavljeno je da će se Vučić obratiti javnosti tijekom popodneva i „razobličiti sve Kurtijeve podvale“. Vučić se pred kamerama pojavio tek u 20 sati, više od 17 sati poslije izbijanja sukoba u Banjskoj, ali „razobličavajući sve Kurtijeve podvale“ nije ponudio odgovore na pitanja kako je došlo do okršaja, tko su njegovi srpski sudionici, zašto su kamionima blokirali put, odakle su stigli na to područje, tko ih je snabdio vojnom opremom i oružjem, kako su i uz čije posredovanje, mada opkoljeni stotinama kosovskih policajaca, napustili manastir? Jedino što je Vučić imao reći bile su zamjerke vezane uz policijsko ometanje rada kosovske hitne pomoći prilikom evakuacije ranjenog Srbina, poruka „nikada vam nećemo priznati nezavisno Kosovo, možete sve da nas pobijete“ i ocjena da je oružani sukob rezultat pobune kosovskih Srba „koji ne žele više trpjeti Kurtijev teror“. Uz tvrdnju da su dvojica Srba ubijena hicima iz snajpera „s velike udaljenosti, kad nije bilo potrebe da ih se likvidira“.
Unatoč višegodišnjim tvrdnjama da zna sve o tome što se događa na Kosovu, Vučić je izrazio iznenađenje što su se kosovski Srbi, koji su umorni od Kurtijeva terora, za samo 80 minuta našli u okruženju policije. „Rađeno je logistički, na njih je izveden brutalan napad“, objasnio je Vučić, ukazujući na mogućnost da se radi o još jednoj međunarodnoj zavjeri protiv srpskog naroda. Dva dana kasnije, u srijedu, Vučić je zaboravio na priču o snajperima i izjavio kako svjedoci tvrde da je Bojan Mijailović „hladnokrvno upucan u glavu, overen“, dok je Igor Milenković ubijen iz blizine, „u trenutku kada je bacio pušku i podigao ruke“. Vučić je naglasio da poginuli Srbi za njega nikada neće biti „teroristi“, već su „obiteljski ljudi, očevi“.
Unatoč višegodišnjim tvrdnjama da zna sve što se događa na Kosovu, Aleksandar Vučić je izrazio iznenađenje što su se kosovski Srbi koji su umorni od Kurtijeva terora, za samo 80 minuta našli u policijskom okruženju
Nakon što je Srbija poslije sukoba u Banjskoj proglasila Dan žalosti, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama ocijenio je da je to najgori signal koji je Beograd mogao uputiti regiji i euroatlantskoj zajednici. „Beograd treba pokrenuti ozbiljnu istragu o članovima kriminalne grupe, njihovim vezama s trgovcima oružjem i drugim subjektima angažiranim u stvaranju oružanog pokreta na sjeveru Kosova. Umjesto toga, u Beogradu se raspiruje plamen oružanog sukoba kao nikada od 1999. godine. To ne samo da je neopravdano i neprihvatljivo, već je za osudu svom snagom riječi i instrumenata dostupnih euroatlantskoj zajednici. Ovo je trenutak u kojem se Srbija mora jasno i odlučno opredijeliti hoće li biti s Europom i demokratskim svijetom 21. stoljeća, s vrijednostima i principima EU-a, ili s duhovima i zločinima njene neslavne prošlosti devedesetih godina, s europskim sutra svoje djece ili s jučerašnjim krivcima za ubilački i samoubilački nacionalizam“, poručio je Rama.
Vučić je obrazložio da je Dan žalosti u Srbiji proglašen „zbog smrti svih ljudi“. „Iz ugla Ustava Srbije, svi su državljani naše zemlje. Žalost smo proglasili zbog ubijenih Srba i svih drugih osoba. Mislimo da je to civilizacijska, ozbiljna odluka“, rekao je Vučić. Optužio je EULEX da „šuti“ – iako kosovska policija pripadnicima misije EU-a nije dozvolila da budu prisutni u Banjskoj tijekom sukoba. „Odbijeni su jer su znali koga su slali u tu akciju. Znali su što im je namjera prema Srbima. Oni su, odbijajući EULEX, krenuli likvidirati sve Srbe“, izjavio je Vučić, uz poruku: „Samo izazivate bijes srpskog naroda, koji je na rubu ustanka.“
Na zahtjev Beograda da EULEX provede istragu o događajima u Banjskoj, misija EU-a odgovorila je da nema mandat za tako nešto. „Aktivnosti EULEX-a provedene su u skladu s njegovim mandatom i u okviru ograničenja kakva diktira sigurnosna situacija. Predstavnik EULEX-a bio je prisutan tijekom obdukcije, u svojstvu promatrača. EULEX je pažljivo pratio događanja tijekom operacije kosovske policije, ostajući sve vrijeme u bliskoj koordinaciji s policijom i KFOR-om“, navela je Misija EU-a.
Snage NATO-a na Kosovu saopćile su da su bile prisutne na području Banjske tijekom policijske akcije i da su „pažljivo pratile situaciju i bile spremne reagirati“. „Policija Kosova intervenirala je u skladu s ovlastima za provođenje zakona, kao prvi odgovorni. Kosovska policija, EULEX i KFOR djelovali su u bliskoj koordinaciji, kao prvi, drugi i treći odgovorni“, poručile su snage NATO-a.
Portparol Europske komisije Peter Stano ocijenio je da je na Kosovu izvršen teroristički napad i da počinitelji moraju odgovarati pred sudom. U povodu proglašenja Dana žalosti u Srbiji, Stano je izjavio da se EU protivi veličanju zločinaca i terorista i njihovu oplakivanju, jer „napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama“. Prema Stanovim riječima, EU je, s partnerima u regiji i Washingtonom, uključen u istragu sukoba u Banjskoj. „Svatko tko ima veze i tko može, dužan je sudjelovati i surađivati kako bi se osiguralo da taj teroristički napad ne samo bude potpuno istražen, već da se ispostavi pravda za one koji su planirali, izveli i stajali iza napada“, naveo je Stano.
Trojica Srba, među kojima je jedan ranjen, uhapšena su u Banjskoj i optužena za terorizam. Beogradski mediji su javili da su dvojica Srba ranjena u Banjskoj primljena u bolnicu u Novom Pazaru. Navedeno je da su izvan životne opasnosti i da odbijaju otkriti identitet i objasniti gdje su povrijeđeni.
Kosovska policija je saopćila da su „srpski teroristi“ za sobom ostavili tridesetak vozila, uključujući dva oklopna, kamione i bager. Navedeno je da je zaplijenjena ogromna količina vojne opreme i oružja – raketni bacači, mitraljezi, automatske i snajperske puške, ručne bombe, protupješadijske mine, minobacački projektili, bespilotne letjelice, pancirni prsluci, uniforme, sredstva za prvu pomoć, konzervirana hrana, čija je ukupna vrijednost procijenjena na pet milijuna eura. Kosovski ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla izjavio je da je zaplijenjeno i oružje koje je 2021. bilo u posjedu Vojske Srbije. Policija Kosova objavila je i videosnimku nastalu u nedjelju, na kojoj se desetak uniformiranih naoružanih muškaraca nalazi u manastiru Banjska. Sveçla je izjavio da je među njima i potpredsjednik stranke Srpska lista Milan Radoičić, kao vođa terorističke grupe napadača na kosovsku policiju. „Vučić preko Srpske liste, a oni preko Radoičića, poduzeli su terorističku akciju protiv pravnog i ustavnog poretka Kosova. Srpska lista svoje sudioništvo na Kosovu vidi samo na teroristički način. Nisu uspjeli. Dani žalosti koje su objavile Srbija i Srpska lista pečat su autorstva te organizacije“, izjavio je Sveçla.
Radoičića se godinama na Kosovu dovodilo u vezu s trgovinom drogom i organiziranim kriminalom, kao i s ubojstvom srpskog političara iz Kosovske Mitrovice Olivera Ivanovića, kojeg je režim u Beogradu proglašavao izdajnikom. Američko ministarstvo financija stavilo je Radoičiča 2021. na crnu listu zbog sudjelovanja u međunarodnom kriminalu i korupciji. Protiv Radoičića i njegova partnera Zvonka Veselinovića u Srbiji je 2011. godine, dok Vučić još nije bio na vlasti, podignuta optužnica zbog prisvajanja 32 kamiona kompanije Hypo Alpe Adria Leasing, ali su 2016. oslobođeni optužbi. Dvije godine kasnije izabran je za potpredsjednika Srpske liste, najmoćnije srpske stranke na Kosovu, koja predstavlja filijalu Vučićeve Srpske napredne stranke. U Srbiji Radoičić i Veselinović posjeduju više firmi, koje posluju uspješnije čak i od kompanija najbogatijeg Srbina Miroslava Miškovića. Uspjeh se veže uz činjenicu da su Radoičićeve firme često angažirane na državnim građevinskim projektima. Po pravilu se one jedine prijavljuju na državne tendere.
Vučić je prije pet godina tvrdio da ne poznaje Radoičića, ali mu sada izražava zahvalnost. „Nije akademik, ali je na braniku srpskog naroda na sjeveru Kosova. Kada govore da sam kriv što sam rekao da znam koliko se oni koji upadaju na sjever ubijati Srbe plaše Radoičića, nisam slagao“, izjavio je Vučić.
Što se tiče optužbi za kriminal protiv Radoičića i Veselinovića, Vučić je u parlamentu ocijenio da su to floskule protivnika Srbije iz inozemstva, potaknute u Srbiji, bez ikakvih dokaza, kako bi se uništila obrana kosovskih Srba. Radoičić je u srpnju prošle godine objavio videosnimku iz Leposavića, s porukom: „Mom narodu na sjeveru, a i svim Srbima, samo da kažem, a i onima drugima – tu sam, vratio sam se, a vi znate što to znači, jer odavde nazad nema.“
Radoičića se godinama na Kosovu dovodilo u vezu s trgovinom drogom i organiziranim kriminalom, kao i s ubojstvom srpskog političara iz Kosovske Mitrovice Olivera Ivanovića
Kosovska policija upala je na Radoičićevo imanje na jezeru Gazivode i objavila snimke ogromne vile, više pomoćnih zgrada, bazena, luksuznog namještaja, sobe za bilijar, nekoliko desetaka metara dugog stepeništa koje vodi do obale. Sveçla je najavio da će imanje biti pretvoreno u stanicu jedinice kosovske policije s čamcima.
Šef srpske diplomacije Ivica Dačić okarakterizirao je tvrdnju o Radoičićevu prisustvu u Banjskoj kao „podvalu“, navodeći da snimka nije nastala 24. rujna. „Vidi se i snijeg, što govori da to nije snimka od toga dana. Bijedno je da se tako, na račun vlastite države, želi dokazati da su Srbi teroristi“, rekao je Dačić. On je izjavio i da mu nije jasno na temelju kojeg je članka Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, posvećene Kosovu, kao i Bruxelleskog sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, potpisanog 2013. godine, kosovska policija prisutna na sjeveru Kosova, gdje Srbi čine većinsko stanovništvo. Dačić je jedini vidio snijeg na snimci, ali je i ukazao na mogućnost da Radoičić nije 24. rujna prvi put bio na Kosovu naoružan do zuba.
Vučić je ponudio interesantno objašnjenje vezano uz opremu zaplijenjenu u Banjskoj: „To nisu uniforme vojske i policije Srbije. Uniforme se kupuju svuda na tržištu i nije ih nikakav problem nabaviti. Nikakvog tu specijalnog oruđa i oružja nije bilo koje se ne može da naći bilo gdje.“ Na pitanje tko zapovijeda naoružanim Srbima na Kosovu, poznaje li te ljude, Vučić je odgovorio: „Kako da ne znam Radoičića.“ Ali na pitanje zapovijeda li Radoičić naoružanim Srbima, Vučić je reagirao: „Ne kažem da on zapovijeda. Pitali ste me znam li te ljude. Znam!“
Sve to motiviralo je Radoičića da Vučiću i Dačiću, kao i kompletnim vlastima u Beogradu, pokuša olakšati poziciju, porukom da je 24. rujna sa sunarodnjacima došao u Banjsku ohrabriti narod u otporu Kurtijevom režimu. Prema Radoičićevim riječima, nije imao bilo kakvu pomoć vlasti u Beogradu niti ih je obavijestio o svojim namjerama. „Obavještavam dežurne progonitelje srpskog naroda da sam osobno izvršio sve logističke pripreme za obranu srpskog naroda od okupatora i taj čin nema nikakve veze s mojim dosadašnjim političkim angažmanom“, naveo je Radoičić, uz tvrdnju da je policajac Bunjaku ubijen slučajno. Radoičić je u subotu policiji u Beogradu, „u svojstvu građanina“, dao izjavu o događajima u Banjskoj. Njegov odvjetnik Goran Petronijević izrazio je uvjerenje da nema osnove za pokretanje bilo kakve procedure protiv Radoičića. „Oni nisu otišli na teritorij neke druge države, bili su na teritoriju svoje države, teritoriju svojih kuća, općina. To su ljudi koji su se pokušali vratiti svojim kućama i ništa više“, pojasnio je Petronijević povratak u rodni kraj u vojnim uniformama, s ručnim bacačima, mitraljezima, bombama i automatskim puškama.
Sveçla je na Radoičićevo „priznanje“ odgovorio tvrdnjom da je cilj napada u Banjskoj bila aneksija sjevera Kosova i da je u akciji sudjelovalo 90 Srba. „Pripreme za napad obavljene su u Srbiji, na Radoičićevom imanju na Kopaoniku i na poligonu srpske armije Pasuljanske livade“, izjavio je Sveçla, nudeći kao dokaz snimke bespilotnih letjelica zaplijenjenih u Banjskoj. Prema njegovim riječima, obuci su prisustvovali Vučić, ministar obrane Srbije Miloš Vučević i načelnik Generalštaba Milan Mojsilović.
Vučić je u nedjelju poručio: „Za nama je teških sedam dana, najtežih u proteklih 15 godina, zbog događaja na Kosovu i kampanje laži pokrenute protiv Srbije. Mogli smo vidjeti da imamo prijatelje koji nisu brojni, ali su hrabri. Kada je osmero policajaca ubijeno u Sjevernoj Makedoniji, to nisu učinili teroristi, iako su učinili na teritoriju suverene zemlje, priznate od UN-a, a kada jedan policajac – koji, uzgred, po Bruxelleskom sporazumu ne može biti tu gdje je bio – bude ubijen, što osuđujemo i ne opravdavamo, onda svi Srbi do 14. koljena moraju biti istraženi, pohapšeni, pobijeni bez ikakve odgovornosti i prava da se brane.“
‘Nije akademik, ali je na braniku srpskog naroda na sjeveru Kosova’, rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić o Milanu Radoičiću, za kojeg je još nedavno govorio da ga osobno ne poznaje
Prema Vučićevim riječima, „najteže je bilo slušati priče kako moramo pozdraviti akciju takozvane kosovske policije i džaba su bila uvjeravanja da to nije učinjeno profesionalno“.
„Džaba je bilo naše pitanje, koje je ostalo bez odgovora, zašto je EULEX-u odbijeno da sudjeluje u samoj operaciji, nego su ih smjestili u operativnu sobu, da mogu samo iz daljine gledati, a moraju potvrditi, jer sve što je protiv Srba, mora biti pozdravljeno“, izjavio je Vučić i najavio da će za 24 sata obavijestiti javnost da je u Banjskoj „najmanje jedan ranjeni čovjek ubijen zvjerski“. „Naše je da se ujedinimo, budemo još snažniji, gradimo više tvornica, cesta, bolnica, da snažimo vojsku, čuvamo svoju zemlju, svoju Srbiju. A nezavisnost Kosova možete samo sanjati“, poručio je Vučić. On na više pitanja ponovo nije ponudio bilo kakav odgovor.
Srpske vlasti su krajem lipnja s ponosom saopćile da su građani u akciji koja je trajala gotovo dva mjeseca predali više od 104.000 komada neregistriranog oružja. U toj istoj Srbiji, međutim, nekoliko desetaka „običnih građana“ ne samo da je nabavilo ogromnu količinu teškog naoružanja i opreme, već ju je i prenijelo na Kosovo, usprkos jakim snagama srpske policije i vojske čiji je zadatak osiguravanje „administrativne linije“ s Kosovom. Tu istu liniju/granicu, prema svemu sudeći, sudionici sukoba u Banjskoj nesmetano su prešli prilikom bježanja od kosovske policije. Mada nisu imali, prema riječima svog vođe Radoičića, nikakvu pomoć Beograda. Kako je to moguće?
Sukob u Banjskoj ima sličnosti s brojnim događajima iz bliže i dalje prošlosti. Srbija ponovo sebi pripisuje ulogu žrtve. Opet se spominju sankcije međunarodne zajednice, kakvima je Beograd bio izložen zbog agresije na BiH. Prije više od tri desetljeća naoružani Srbi blokirali su putove u okolici Knina i nešto kasnije ulice u Sarajevu. I tada je službeni Beograd tvrdio da nije umiješan i da se radi o spontanoj pobuni ugroženog srpskog stanovništva. Danas u Kninu i Sarajevu živi značajno manje Srba nego prije 30 godina. Vlasti u Beogradu decenijama su angažirale kriminalce za prljave poslove, omogućavajući im zauzvrat vođenje legalnih poslova. Željko Ražnatović Arkan bio je sudionik sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s reputacijom heroja i branitelja srpstva. Sličan status imao je i komandant policijske jedinice Crvene beretke Milorad Ulemek Legija, osuđen na 40 godina zatvora zbog sudjelovanja u nizu otmica i ubojstava, uključujući atentat na srpskog premijera Zorana Đinđića. U Beogradu je u tijeku suđenje na temelju optužbe za nekoliko ubojstava članovima grupe Veljka Belivuka, koji tvrdi da je, kao vođa navijačke grupe, više puta surađivao s predstavnicima političke i nacionalne elite.
Milan Radoičić lako bi se mogao uklopiti u taj patriotski niz. S tim što je, takav je dojam, financijski daleko uspješniji.
Komentari