Poslodavci izražavaju zabrinutost i postavljaju pitanje o daljnjim koracima. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca predlažu da se u srednjem roku plaće ne bi smjele povećavati nominalno više od 5 posto.

Ove godine planiran je rast prosječne bruto plaće od 10 posto, što bi u neto iznosu iznosilo povećanje od 8 posto. HUP procjenjuje da bi ukupna primanja zaposlenih trebala porasti za 15 posto, uzimajući u obzir neoporeziva primanja i primanja u naravi.

U HUP-u pritom podsjećaju da su dvije godine zaredom realne plaće u Hrvatskoj rasle oko 6 posto, čime Hrvatska prednjači u regiji srednje i istočne Europe, kao i na razini Europske unije.

Kao glavne razloge za rast plaća u ovoj godini u HUP-u navode “dosad neviđeni rast mase plaća u državnom proračunu od čak 32 posto u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (više od 20 posto u odnosu na prosjek EU-a od 7,2 posto) koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno ugovorenih plaća i u europodručju u 2024. od oko 4,5 posto”.

HUP otkrio koliko se povećanje bruto plaća očekuje ove godine

Na rast plaća u ovoj godini svakako će utjecati i napetosti na tržištu rada, odnosno nedostatak radne snage, a prema anketi, 40 posto menadžera u industriji, 30 posto u uslugama te 60 posto njih u graditeljstvu navodi manjak radne snage kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju.

I snažan rast neto plaće u prošloj godini od 13,9 posto, koja je u prosjeku iznosila 1.191 euro, posljedica je sve jačeg manjka radne snage, navode u HUP-u, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, zatim pada opće inflacije te nekoliko uzastopnih “izrazito velikodušnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru”.

Anketom se ističe da je nedostatak radne snage jedno od glavnih ograničenja u poslovanju za 40 posto menadžera u industriji, 30 posto u uslugama i 60 posto u graditeljstvu.

Problem inflacije i produktivnosti

HUP upozorava na rizik od spirale inflacije zbog rasta plaća i cijena usluga, te predlaže da bruto plaće u srednjem roku ne bi smjele rasti više od 5 posto.

Rast produktivnosti smatraju ključnim preduvjetom za održivi rast plaća i konkurentnost ekonomije, s posebnim naglaskom na potrebama poljoprivrede, prerađivačke industrije i komunalnih poduzeća.

NASTAVLJEN TREND SNAŽNOG RASTA Sada treba poraditi na kvaliteti strukture BDP-a

U ovoj bi godini prosječna bruto plaća trebala porasti 10 posto, što bi u neto iznosu bilo povećanje od 8 posto, a dodaju li se tome i neoporeziva primanja, kao i primici u naravi. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi ukupna primanja zaposlenih trebala porasti 15 posto, nakon što su tijekom prošle godine primanja skočila za gotovo petinu (20 posto).

Što se dogodilo u prosincu?

Prosječna nominalna bruto plaća za prosinac (isplaćena u siječnju) rasla je 15,9 posto na godišnjoj razini, a iznosila je 1.620 eura. Pritom je tijekom četvrtog kvartala realni rast primanja značajno ubrzan na 10,3 posto (s 8,2 posto) koliki mu je tempo bio u trećem kvartalu te 5 posto u drugom kvartalu.

DRŽAVNE PLAĆE PREBRZO RASTU Analitičari u 2024. očekuju inflaciju od 3,5 posto

Zabilježeni pad prosinačke bruto plaće od 3,5 posto u odnosu na studeni uvelike je posljedica anomalije s obzirom na to da se “u prosincu isplaćuju bonusi i nagrade”, tvrde u HUP-u, a taj je podatak, podsjeća Novi list, iznenadio i ministra financija Marka Primorca jer su zbog poreznog rasterećenja plaće u prosincu trebala porasti svima, zbog čega je najavio analizu prosinačkih plaća i očitovanje HUP-a.