Unatoč žestokim kritikama i podsmijehu dijela javnosti zbog banaliziranja svoje funkcije, ali i vođenja predizborne kampanje u korist HDZ-a, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović do kraja ove godine ponovno će na desetak dana izmjestiti svoj predsjednički ured s Pantovčaka i iz Zagreba, najvjerojatnije u Zagorje ili Slavoniju. Primijenit će se potpuno jednak recept onome viđenom u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji u prva dva tjedna kolovoza: u kratkom razdoblju pokušat će se sastati sa svim važnim političarima i javnim osobama s tog područja, posjetit će sve bitne manifestacije u okolici te organizirati susrete s građanima koje i inače održava u svom zagrebačkom uredu. Termin iseljenja sjedišta predsjednice, ipak, ovisit će o datumu održavanja parlamentarnih izbora.

“Tek kada se raspusti Sabor i kada dođe vrijeme za raspisivanje izbora, objavit ćemo detalje sljedećeg preseljenja. Ne želimo da raspuštanje Sabora predsjednicu zatekne izvan Zagreba jer je u tim trenucima ona odgovorna za funkcioniranje države, a vladajući bi to vjerojatno prikazali kao njenu neodgovornost’, kazao je za Nacional izvor s Pantovčaka.

NAKON DESET DANA PROVEDENIH U SPLITU i okolici najbliži suradnici Kolinde Grabar-Kitarović uvjereni su da se radi o uspješnoj akciji i kvalitetno odrađenom poslu, iako je u javnosti sve prikazano u estradnim tonovima, prije svega zbog gotovo histerične atmosfere koja je vladala prilikom svakog njenog pojavljivanja na javnim mjestima, od Splita do Knina i od Brača do Pelješca. U idućim tjednima stoga će na Pantovčaku napraviti svojevrsni nastavak kolovoškog posjeta Splitu kojim će demonstrirati dvije važne stvari: najprije će demantirati da su se bavili “tričarijama”, a potom i da su se uključili u predizbornu kampanju HDZ-a.

“Imamo nekoliko vrlo konkretnih primjera o kojima ćemo progovoriti. Najprije, na terenu smo se uvjerili što je najveći problem kada se govori o opskrbi vodom istočnog dijela otoka Hvara: gotovo nevjerojatno, ali radi se o nedostatku samo petnaest metara cijevi kojima bi se spojila dva vodovoda na području Makarske. Petnaest metara! Ali to nije tako bezazleno kao što se čini: Vlada je nedavno najavila novi zakon kojim će spriječiti mogućnost da jednim vodovodom gospodari više vlasnika, odnosno komunalnih poduzeća, po svemu sudeći kako bi se omogućila lakša privatizacija dijela vodnog sektora.

I zato je problem u tih petnaest metara cijevi zbog kojih pola otoka Hvara doživljava blamažu usred turističke sezone – nitko ih ne želi položiti i spojiti vodovode jer bi time osujetili planove Vlade o privatizaciji”, uvjerava bliski suradnik Kolinde Grabar-Kitarović, tvrdeći da su u posjetu Splitu i okolici naišli na desetke sličnih, konkretnih primjera.

NA POLITIČKOJ RAZINI, PAK, predsjednica države uoči izbora će javno podržati inicijativu SDP-ovog splitskog gradonačelnika Ive Baldasara o dodjeli većih ovlasti velikim gradovima, ponajprije Splitu, Rijeci i Osijeku, koji bi preuzeli dio poslova koje danas obavljaju županije. Premda su otpori ovoj ideji najsnažniji upravo u redovima HDZ-a, koji kontrolira većinu hrvatskih županija, predsjednica se na primjeru splitskog Marjana uvjerila da bi veliki gradovi ipak morali dobiti veću nadležnost nad urbanističkim planiranjem, zaštićenim dijelovima prirode na svom području, kao i nad obalom i pomorskim dobrom. U svakom slučaju, ova tri grada morala bi se svojim statusom približiti Zagrebu.

Na splitskoj Vidilici, vidikovcu s kojeg se pruža spektakularan pogled na cijeli grad, dva čempresa toliko su narasla da pogleda gotovo više i nema. Ali, da bi ih se uklonilo potrebno je obaviti proceduru koja traje nekoliko mjeseci i otići u pet različitih državnih instanci – od dvaju ministarstava, preko Splitsko-dalmatinske županije do Grada Splita i posebne javne ustanove zadužene za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Raspravu o borovima na Marjanu mediji su vrlo površno prenijeli kao debatiranje predsjednice treba li ih posjeći ili ne, a ona se upravo na tom primjeru uvjerila u loše funkcioniranje sustava, jednako kao i na dvama brodovima koji su nasukani na obali Marjana punih šest mjeseci.

“Treba li veći dokaz da nismo angažirani u kampanji HDZ-a od toga da ćemo podržati inicijativu SDP-ovog gradonačelnika? Uostalom, da radimo za Tomislava Karamarka, valjda bismo za ovu akciju izabrali neku drugu sredinu, a ne Splitsko-dalmatinsku županiju, u kojoj HDZ drži vlast punih dvadeset i pet godina?”, pitaju se na Pantovčaku.

Upravo odnos Kolinde Grabar-Kitarović i Baldasara jedan je od zanimljivijih detalja predsjedničkog boravka u Splitu: sastali su se već prvog dana i razgovarali iza zatvorenih vrata, a javno je potvrđeno da je upravo dodjela širih ovlasti velikim gradovima bila jedna od tema. Pored toga, za Nacional je iz krugova bliskih Baldasaru potvrđeno da je gradonačelnik trebao biti stvarni domaćin predsjednice i da je od njega zatraženo da joj na privremeno korištenje dodijeli jedan gradski prostor na rivi. Ideja se izjalovila navodno iz proceduralnih razloga, no neslužbene informacije govore da joj se usprotivio sam vrh SDP-a, pa se Kolinda Grabar-Kitarović punih deset dana nakon te inicijative obratila HDZ-ovom županu Zlatku Ževrnji, koji joj je osigurao radni prostor u uredu jednog od svojih zamjenika.

Ževrnja je stoga i bio njen domaćin i pratitelj na većini susreta i sastanaka, kao i u obilasku gradova i otoka. Ondje je, kako su se reporteri Nacionala uvjerili na licu mjesta, najčešće vladala opća histerija i opčinjenost pojavom Kolinde Grabar-Kitarović, prije svega kod ženskog dijela populacije i kod muškaraca starije dobi. Njeno osiguranje bilo je na teškim mukama dok je pokušavalo spriječiti fizičke kontakte i ljubljenje građana jer je u blizini predsjednice gotovo uvijek nastajao pravi stampedo. Boravak u Splitu i okolici, mahom zaslugom medija, često je sveden na veliki fotosafari.

Kolindi Grabar-Kitarović takve situacije su ponekad i zasmetale, no strpljivo je odradila svoj zgusnuti protokolarni raspored jer je željela demonstrirati da će ostati kod obećanja da će biti “predsjednica iz naroda”. Dapače, iz kruga njoj bliskih suradnika za Nacional je otkriveno da će odmah nakon parlamentarnih izbora ponovno otvoriti pitanje smještaja predsjedničkog ureda jer ostaje pri svojoj izjavi da se na Pantovčaku osjeća “kao ribica u akvariju”.

“Ured u Visokoj bio je izgledna opcija i ona i dalje dolazi u obzir, ali samo ako u paketu s glavnim objektom dođu tri okolna pripadajuća objekta koja čine logičnu cjelinu. Druga, možda i bolja mogućnost su Banski dvori: ondje je osim kabineta predsjednika Vlade smješten golem broj administrativnog osoblja, a radi se o prirodnoj lokaciji za predsjednicu Republike. Ako Karamarko osvoji vlast, on će sasvim sigurno pristati na preseljenje Vlade u ‘kockicu’, ako ništa, zato da na simboličan način osvoji taj objekt”, tvrde na (današnjem) Pantovčaku.

Izvor iz vrha SDP-a za Nacional je također komentirao privremeno preseljenje predsjedničkog ureda u Split i, simptomatično, nije pronašao previše zamjerki tom potezu – izuzev, dakako, snažne estradne note koja mu je pridodana. “Na samo izmještanje, kao i na izjavu da se Hrvatskom ne može upravljati jedino iz Zagreba, gledam sa simpatijama. Istina, cijela akcija možda bi izgledala uvjerljivije da je umjesto ljeti provedena usred zime, a izbor aktivnosti dokazuje da ona svoj mandat namjerava nastaviti obavljati u ležernom tonu”, kazao je jedan od članova predsjedništva SDP-a.

“NE VIDIM DA ĆE SPLITU I DALMACIJI biti nešto bolje zato što je predsjednica boravila ondje jer su ovlasti ipak u rukama Vlade, a izbor destinacija u kojima je na vlasti mahom HDZ samo dokazuje da najveći problemi postoje upravo ondje gdje vlada ta stranka”, sarkastičan je visokopozicionirani SDP-ovac. Ipak, on ne vjeruje da je Kolinda Grabar- Kitarović u Splitu obavila dio posla u sklopu kampanje HDZ-a i Tomislava Karamarka, niti da će to imati velikog učinka – kao što ni česti boravci Ive Josipovića svojedobno nisu pomogli SDP-u.

“Pokazala je da više simpatizira tu stranku, ali zašto se praviti blesav kad je i došla iz njihovih redova. S druge strane, nekoliko puta je našoj Vladi javno priznala neke dobre poteze i pozitivne rezultate, pa smatram da bi za njenu popularnost i eventualni reizbor u drugom mandatu puno korisnija bila pobjeda SDP-a na parlamentarnim izborima. Tako će se uvijek moći predstavljati kao protuteža, dok bi u kohabitaciji s Karamarkom u očima građana vrlo brzo postala suodgovorna za politiku i loše poteze njegove vlade. Uvjeren sam da je i sama svjesna toga”, zaključio je za Nacional izvor iz SDP-a.