Svjetska banka u svom godišnjem izvješću potkraj listopada objavila je da je Hrvatska napredovala za sedam mjesta i sada je 51. od 190 zemlja na ljestvici Doing Business o regulativi u poslovanju. Ali u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola Hrvatska je na samom dnu. Pala je za 24 mjesta i trenutačno je na 150. mjestu te svjetske ljestvice, a upravo je ta kategorija važna i investitorima od kojih hrvatsko gospodarstvo očekuje ulaganja. Tim povodom razgovarali smo sa Željkom Jurković, predsjednicom Hrvatske komore arhitekata i nastavnicom na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Željka Jurković vodi i jednu od šest stručnih udruga koje su stavile potpise pod dokument kojim se protive projektu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da na prostoru Hipodroma i Zagrebačkog velesajma pokrene gradnju stambeno-poslovnog kompleksa procijenjenog na pola milijarde eura. Taj novac trebali bi uložiti arapski investitori iz Eagle Hillsa, koji u susjednoj Srbiji investiraju u projekt Beograd na vodi. Unatoč činjenici da je ovoga ljeta provedena ponovljena javna rasprava o izmjenama Generalnog urbanističkog plana, što je pretpostavka za ulazak u tu investiciju, stručne udruge i dalje tvrde da je taj projekt protuzakonit. Očekuju od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje kao ministar vodi potpredsjednik HNS-a Predrag Štromar, da ponovo uskrati suglasnost za realizaciju te investicije. To nagovještava novi potencijalni sukob između dvaju HDZ-ovih političkih partnera: stranke Milana Bandića i HNS-a.

NACIONAL: Gradonačelnik Zagreba Bandić ima problema s investicijom u gradnju poslovno-stambenog kompleksa na prostoru Hipodroma i Zagrebačkog velesajma, dogovorenu s arapskim investitorima. Je li tome razlog što je u Hrvatskoj teško ishoditi građevinske dozvole? Na Doing Business ljestvici Hrvatska je pri samom dnu, na 150. mjestu.

Problem zagrebačkog gradonačelnika nije u ishođenju građevinskih dozvola. Njegov je problem u jednostavnom pitanju moramo li svi poštovati propise i zakone ove države ili ne. I gradonačelnik i njegova uprava moraju poštovati zakone koji kažu da plan nižeg reda, a to je GUP, mora biti u skladu s planom višeg reda, a to je Prostorni plan Grada Zagreba. Dakle, ako je prostor Hipodroma u Prostornom planu označen sportsko-rekreacijskom namjenom, onda tako mora biti i u GUP-u. Ne mogu se dodavati mješovita namjena i tematski park. Isto vrijedi i za prostor Velesajma. Ako je Velesajmu u Prostornom planu definirana poslovna namjena, onda u GUP-u mora biti samo poslovna namjena. Ne može biti i mješovita. Područje Hipodroma u Prostornom planu označeno je kao vrijedni krajolik, a utvrđeno je da se u vrijednom krajoliku ne mogu obavljati radnje koje narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela. Ne smije se mijenjati karakteristična konfiguracija terena i mora se zadržati tradicionalni način korištenja krajobraza. A gradonačelnik bi na ovom području vrijednog krajolika gradio zagrebački Manhattan!

NACIONAL: A može li Zagrebački velesajam dobiti tu mješovitu namjenu?

Zagrebački velesajam po Prostornom planu ima poslovnu namjenu. Zakonski je potpuno jasno da ta namjena onda mora ostati i u GUP-u. Sada gradonačelnik Velesajmu, uz poslovnu, želi dodati i mješovitu namjenu. Kao prostorni planer, a taj sam posao radila gotovo 10 godina u osječkom Županijskom zavodu za prostorno uređenje, mogu reći da je mješovita namjena, da tako kažem, najopasnija. S takvom namjenom u prostornom planu skoro da možete graditi gotovo sve što hoćete. Ako je mješovita namjena, onda se zapravo ne zna koja je konkretna namjena nekog prostora. Tko onda odlučuje koja će od mogućih namjena biti: investitor, administracija gradske ili županijske uprave? Tako se administraciji daje dodatna moć odlučivanja i tumačenja, od slučaja do slučaja.

‘Problem zagrebačkog gradonačelnika nije u ishođenju građevinskih dozvola. Njegov je problem u jednostavnom pitanju moramo li svi poštovati propise i zakone ove države ili ne’

NACIONAL: A tko bi o tome trebao odlučivati?

Građani i planeri – urbanisti. U prijedlogu novog zagrebačkog GUP-u više od 200 puta upotrijebljena je riječ „iznimno“. Javnost se možda najviše fokusirala na Hipodrom i GUP, ali jako je opasno i neprihvatljivo da GUP ima više od 200 iznimki. Tko procjenjuje te iznimne situacije? Opet administracija grada kojoj se daje dodatna moć. Grad Zagreb dobio je tisuće i tisuće primjedbi građana i struke na GUP. Gotovo sve su odbijene. Nijedan plan u samostalnoj Hrvatskoj nije dobio toliko primjedbi, što je već znak da s GUP-om nešto duboko ne valja. Neprihvatljivo je i smanjenje zahvata za koje je obavezno provođenje javnih arhitektonskih natječaja, kao najtransparentnije procedure dobivanja rješenja za neki prostor. Kome smeta ova transparentnost arhitektonskih natječaja? Postavlja se pitanje: za koga se radi GUP, za koga se gradi grad? Za građane ili za gradsku vlast? I građani i struka jasno su rekli što misle o tom prijedlogu GUP-a. Sve najvažnije stručne organizacije – Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Arhitektonski fakultet i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata – dale su zajedničke primjedbe. Od svih opsežnih i argumentiranih primjedbi djelomično su prihvatili samo četiri! Sve ostale primjedbe, uključujući i one koje se odnose na poštovanje zakonske procedure, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, na čelu s pročelnicom Sanjom Jerković, u potpunosti je odbio.

NACIONAL: Što ste naveli u tim svojim primjedbama?

Primjedbe su bile u dva smjera: proceduralne i stručne. Ako se oko stručnih primjedbi možda svi i ne moramo složiti, primjedbe vezane uz obavezu poštovanja zakona i procedura morale su biti prihvaćene. Znate onu izjavu – procedura ili diktatura? Zato je pitanje GUP-a Zagreba nacionalno pitanje i pitanje je li Hrvatska pravna država ili nije.

NACIONAL: Tko vodi brigu o toj proceduri?

Proceduru vodi Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, na čelu s pročelnicom Sanjom Jerković. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja daje suglasnost na izmjene i dopune GUP-a i obavezno mora provjeriti je li sve odrađeno po zakonu. Budući da Grad Zagreb nije ispravio sve primjedbe koje je Ministarstvo dalo ranije kada je odbilo izdati suglasnost, ministar Štromar nema druge mogućnosti nego ponovno odbiti izdati suglasnost na GUP.

NACIONAL: Ali provedena je javna rasprava, zašto Ministarstvo nije već jednom dalo suglasnost? Gradonačelnik Bandić tijekom ljeta se potrudio otkloniti taj prigovor.

To što je javna rasprava ponovno provedena ne znači da su otklonjene bitne zakonske pogreške. Nisu otklonjene. Niti to znači da je poštovana zakonska procedura. Nije poštovana. Navest ću samo neka od kršenja propisa koja je svih šest arhitektonskih institucija navelo u zajedničkim primjedbama. Izmjene GUP-a opet nisu pripremljene sukladno članku 25. Pravilnika o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza i standardu elaborata prostornih planova. Prijedlog GUP-a nije izrađen sukladno odlukama o izradi koje je donijela Gradska skupština i ne poštuje se Zakon o prostornom uređenju. Grad Zagreb u ovoj ponovljenoj raspravi nije uopće u grafičkim prikazima označio ono što se promijenilo u odnosu na prvu javnu raspravu, čime je sudionicima javne rasprave uskratio demokratsko i zakonsko pravo da jasno i nedvojbeno vide što se promijenilo u ponovljenoj javnoj raspravi. A po zakonu, primjedbe se u ponovljenoj javnoj raspravi mogu davati samo na te dijelove koji su u prvoj javnoj raspravi izmijenjeni. Pa kako ćete onda dati primjedbu na te dijelove, kada uopće nije grafički naznačeno koji su to dijelovi grada?!

NACIONAL: Dakle, Ministarstvo graditeljstva koje vodi HNS i dalje ima mogućnost uskratiti suglasnost Milanu Bandiću ako novi prijedlog dobije dovoljno glasova u Gradskoj skupštini Zagreba?

Ostajem idealist. Glavni razlog što sam uvjerena da Ministarstvo graditeljstva opet neće dati suglasnost upravo je u tome što Grad Zagreb nije otklonio zakonske nepravilnosti na koje im je Ministarstvo već ranije prigovorilo. Ova verzija GUP-a i dalje nije u skladu s planom višeg reda, Prostornim planom Grada Zagreba. Jasno je da se gradonačelniku žuri, vrijeme je novac, a investitori su uvijek nestrpljivi. Ovaj GUP jednostavno treba povući iz procedure, toliko je izmučen u stručnom i proceduralnom smislu.

NACIONAL: U čemu je gradonačelnik Milan Bandić pogriješio?

Ako je gradonačelnik Bandić imao bilo kakvu ideju što graditi u prostoru Zagreba, zna se kako se to u građanskom i demokratskom društvu radi. Pita se struka, izrađuju se stručne prostorne, prometne, ekonomske, krajobrazne i druge studije, a participacija građana u odlučivanju mora biti osigurana od početka. Tek onda, ako rezultati svega toga pokažu opravdanost zahvata, ide se u promjene GUP-a. No na primjeru GUP-a Zagreba radi se obrnuto. Kao da gradonačelnik zaboravlja ono najvažnije, a to je da je prostor Zagreba njegova temeljna vrijednost, opće javno dobro. Prostor je potrošiv resurs, zbog toga njegovoj gradnji i uređenju treba prići s najvećom pažnjom i odgovornošću. Sve što se danas izgradi u prostoru, suvremenim građevinskim materijalima, ostat će u prostoru stotinama godina.

‘U Europi su aktualne teme urbane održivosti, ekologije i energetike, kako gradovi mogu doprinijeti zaustavljanju klimatskih promjena. No, nažalost, doseg Gradske uprave je kopiranje

NACIONAL: Kako se prostor može potrošiti? Ono što se izgradi, može se i srušiti.

Ako prostor potrošite za namjenu koja je i od građana i od struke ocijenjena kao neprihvatljiva, kao što to sada želi učiniti gradonačelnik Bandić, samo ostavljate prostorni, prometni, socijalni i komunalni problem u nasljeđe sljedećim generacijama. Zagreb u urbanističkom, odnosno komunalnom smislu, nije napravio pomake da se standardom izgradnje, uređenja i komunalnih usluga približi europskim gradovima poput npr. gradova u susjednoj Sloveniji ili Austriji. Jedino što vidimo je preslikavanje projekta Beograd na vodi iz susjedne Srbije. Zar su takvi projekti uzor gradskoj vlasti? Danas su u Europi aktualne teme urbane održivosti, ekologije i energetike, kako gradovi mogu doprinijeti zaustavljanju klimatskih promjena i slično. No, nažalost, doseg Gradske uprave Grada Zagreba je kopiranje beogradskog projekta Beograda na vodi. Uz neuspješan projekt Ljeta na Savi.

NACIONAL: Zašto ste prošloga tjedna bili na sjednici saborskog Odbora za prostorno uređenje?

Bila sam na sjednici saborskog Odbora jer smo kao četiri komore u koje su udruženi arhitekti, građevinari, elektrotehničari i strojari, željeli vrlo jasno reći stručno mišljenje 15.000 ovlaštenih inženjera o zakonima ministra Štromara. Smatramo da su Izmjene i dopune Zakona o komorama i Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji iznimno štetne i opasne za sigurnost gradnje u Hrvatskoj. Nažalost, prevladala je politika, ne struka. Izmjene obaju zakona prošle su u četvrtak, nakon koalicijskog dogovora HDZ-a i HNS-a. U Saboru su izglasane.

NACIONAL: A kakvo je bilo mišljenje struke?

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja je kod Izmjena i dopuna Zakona o komorama i Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji nastavilo dosadašnju praksu. Uopće ne uvažava mišljenje struke, u ovom slučaju 15.000 ovlaštenih inženjera. To je vrlo jasna poruka ne samo Ministarstva, nego i Vlade graditeljskoj struci, s obzirom na to da je jednako postupio i ministar gospodarstva Darko Horvat. Dogovorili smo sastanak u Šibeniku, a ministar Horvat na sastanku se nije ni pojavio, čime je poslao jasnu poruku da za njega 15.000 ovlaštenih inženjera ne predstavlja gospodarstvo. Premijer Plenković mjesecima nas ne želi primiti na sastanak niti čuti naše mišljenje. Umjesto toga premijer je uvažio samo mišljenje svog potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Predraga Štromara.

NACIONAL: Zašto ste protiv tih zakona?

Zato što se njima narušavaju sigurnost i kvaliteta gradnje. Zato što se u dobro uređeni sustav kojim se napokon unazad nekoliko godina poboljšala kvaliteta gradnje, uvodi stručni i pravni kaos. Čemu i zašto? Samo zato da Ministarstvo graditeljstva u nedostatku bilo kakvih suštinskih mjera za poboljšanje stanja graditeljstva koje smo predlagali (porezne olakšice, poticaji za projektantske usluge, donošenje strategije razvoja graditeljstva… ) eto pokaže kao da nešto radi. Najbolji rezultat (ne)rada i (ne)stručnosti Ministarstva je i skandalozni rezultat na Doing Business ljestvici, vezan uz izdavanje građevinskih dozvola. Nisu nas slušali kada smo govorili i pisali da te mjere neće postići rezultat, što se i dogodilo: na 150. smo mjestu. U Saboru i pred stručnom javnošću i građanima ministar Štromar tvrdio je da se izmjene Zakona o gradnji moraju donijeti 1. svibnja 2019. jer je to datum otkad nas Doing Business mjeri. I sad umjesto da ministar Štromar snosi odgovornost za takav skandalozni rezultat, nagrađuje ga se izglasavanjem još dvaju zakona koja je predložio, a koji će opet imati štetne posljedice za javni interes i kvalitetu gradnje. Promjenom zakona o komorama smanjili su kvalifikacije ovlaštenim inženjerima.

NACIONAL: Kako to Ministarstvo može smanjiti kvalifikacije?

Država kroz zakone provodi svoje javne politike. Država može zakonom smanjiti obrazovne i stručne zahtjeve za osobe koje mogu biti šefovi gradilišta, to su sada i napravili i to nakon javne rasprave, u periodu između prvog i drugog čitanja zakona. Vrlo nedemokratski i proceduralno neprihvatljivo. Stručna i znanstvena javnost uopće nisu imale priliku u javnoj raspravi o tome reći svoje mišljenje. Zar se tako, skrivajući se, preko noći, bez konzultacija sa strukom, nakon javne rasprave mijenjaju zakoni kako se kome hoće? Gdje je tu pravna država? Čemu onda javna rasprava? Samo kao scenografija?

NACIONAL: Osjeća se da ste revoltirani?

Da pojasnim, izmjenama zakona ukinuti su strukovni nazivi ovlašteni voditelj građenja (kolokvijalno: šef gradilišta) i ovlašteni voditelj radova. Umjesto toga, šef gradilišta može biti prvostupnik s treće godine preddiplomskog studija i položenim stručnim ispitom i bez dana rada staža na gradilištu. Radi se o srozavanju nivoa obrazovnih i stručnih kvalifikacija i kompetencija za te najvažnije osobe na gradilištu. No većinom glasova Sabor je to u četvrtak izglasao, ne uvažavajući mišljenje 15.000 ovlaštenih inženjera u graditeljstvu i usprkos tome što ti zakoni dva puta nisu prošli matični saborski Odbor za prostorno uređenje. No sve to nije bio dovoljan znak Vladi i Saboru da s tim zakonima nešto nije u redu.

NACIONAL: Jesu li to najodgovornije osobe kada se pojave propusti u građenju, urušavanje objekta?

Kad se uruši neka zgrada, u pravilu su tri vrste osobne odgovornosti koje se preispituju. Odgovornost projektanta, odgovornost nadzornog inženjera i odgovornost šefa gradilišta. Pogledajte zadnje slučajeve u Hrvatskoj, uvijek se preispituje odgovornost tih triju osoba.

NACIONAL: Završavaju li u zatvoru?

Ne bih komentirala sudsku praksu. Poznati su slučajevi Kupske ulice u Zagrebu, otpadanja pročelja u Rijeci, zatim Hidroelektrane Dubrovnik gdje su nažalost djelatnici i smrtno stradali. To su sve slučajevi u kojima su šefovi gradilišta bili kao fizičke i odgovorne osobe obuhvaćeni istražnim radnjama.

NACIONAL: Hoće li članstvo u komorama i dalje biti obaveza?

Za šefove gradilišta to više neće biti obaveza. Da pojasnim. To je, recimo, kao da u Liječničkoj komori moraju biti pedijatri i ortopedi, a kirurzi i neurolozi ne, ali svejedno mogu operirati i liječiti pacijente. Ministarstvo neprirodno cijepa arhitektonsku, građevinsku, elektrotehničku i strojarsku struku na one koji imaju obavezu i one koji nemaju obavezu biti u Komori. A svi smo završili iste fakultete i položili iste stručne ispite! Članstvo u arhitektonskim komorama obaveza je u svim zemljama srednje Europe i našeg okruženja, u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu… Da ne nabrajam dalje. To je zato što su arhitektura te kvaliteta izgrađenog prostora i gradnje javni interes. Članstvo u komorama nije obavezno, recimo, u Crnoj Gori, a Bosna i Hercegovina uopće nema komoru. Zar je to put kojim Ministarstvo ide?

NACIONAL: Zašto je to članstvo u komorama važno?

Članstvo u komori šefovima gradilišta omogućavalo je prava, ali i davalo obaveze. Bili su podložni stručnom nadzoru, stručno su se usavršavali, preko komora su imali kolektivno osiguranje i kolektivni pristup normama. Upravo su 2015. godine ušli u komorski sustav jer se tako željela poboljšati kvaliteta gradnje. Da apsurd bude još veći, to je tada zagovarala ista politička opcija (HNS) koja sada tim istim kolegama ukida strukovni naziv ovlašteni inženjer gradnje i ovlašteni inženjer radova. Zar se tako država poigrava s 5500 kolega koji imaju taj strukovni naziv – sad malo jeste u komorama pa onda nakon četiri godine niste. Krajnje nedosljedno i štetno za javni interes. Od te 2015. godine evidentno se poboljšalo stanje na našim gradilištima u smislu odgovornosti, ali i veće kvalitete u izvođenju radova. Upravo je na ljestvici Doing Business kvaliteta građenja bila dobro ocijenjena, postignut je napredak posljednjih godina, što su nam prezentirali i sami predstavnici Ministarstva graditeljstva, a sada i taj položaj urušavaju. Apsurdno. Ali zakonski verificirano u Saboru.

NACIONAL: Ali niste li rekli da je na toj ljestvici Doing Business Hrvatska pala sa 126. na 150. mjesto?

Za ta 24 mjesta Hrvatska je pala u drugoj kategoriji, u brzini izdavanja građevinskih dozvola, a ne u kvaliteti građenja.

NACIONAL: Što na to kaže struka, odnosno vaše četiri komore?

Svi dijelovi struke bili su protiv takvog zakonskog rješenja. I ovlašteni voditelji građenja i radova, i komore, i HUP, i sindikati, i velike građevinske tvrtke. I zašto je onda Ministarstvo to radilo? Postavlja se pitanje: zašto se jedan uređeni sustav ruši? Zbog koga? Postavljamo i pitanje: hoće li ministar Štromar snositi odgovornost za svoj evidentni neuspjeh, za sramotan položaj Hrvatske na 150. mjestu na ljestvici Doing Business?

‘Ministarstvo se bavi marginalijama, a svoj rad maskira floskulama poput ‘uklanjanja barijera’, ‘moramo po pravilima EU-a’. Čak je ministar Štromar rekao da se izmjene zakona moraju napraviti zbog uvođenja eura’

NACIONAL: Zašto Ministarstvo ruši taj sustav koji vi branite?

Ministarstvo ne poduzima nikakve konkretne mjere kako bi poboljšalo stanje graditeljstva u Hrvatskoj, ne donosi strategiju graditeljstva, ne predlaže smanjenje poreza na arhitektonske i projektantske usluge. Umjesto toga bavi se nepotrebnim i štetnim birokratskim mjerama poput ukidanja obveznog komorskog članstva ovlaštenim voditeljima građenja i ovlaštenim voditeljima radova. Ministarstvo se bavi marginalijama, a svoj rad maskira floskulama poput „uklanjanja regulatornih barijera“, „moramo po pravilima EU-a“ i slično. Čak je ministar Predrag Štromar rekao da se izmjene tih zakona moraju napraviti zbog uvođenja eura, citiram Ministarstvo: ovo je mjera u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II!

NACIONAL: Ali zakoni su izglasani?

Da. Većinom glasova. U biti, ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova kolateralne su žrtve koalicijskih dogovora.

NACIONAL: Je li i taj zakon pisao državni tajnik Željko Uhlir?

Kako znate? Da, državni tajnik Željko Uhlir jedan je od autora zakona i žustro je branio zakone na saborskom Odboru za prostorno uređenje i u sabornici. Uz njega, zakone je na sastancima i sjednicama branila i pomoćnica ministra Maja-Marija Nahod.

NACIONAL: Znači li to da biste vi bili zadovoljni kada bi se premijer Plenković odrekao koalicije s HNS-om? I Predrag Štromar i Željko Uhlir iz stranačke su kvote HNS-a.

Mi štitimo prvenstveno javni interes, nismo političari, protivljenje struke uvijek je i jedino motivirano isključivo javnim interesom i stručnim pitanjima. Ponavljam, Ministarstvo i Vlada ponovo nisu uvažili naše stručne stavove.

NACIONAL: Jesu li eDozvole olakšale izdavanje građevinskih dozvola?

Svakodnevno s terena stižu prigovori kolega i investitora na sustav eDozvola koji je prerano uveden, bez prethodnog ozbiljnog probnog rada. Sustav dijelom ne funkcionira u hardverskom i softverskom smislu, a velikim dijelom ne funkcionira ni u konceptualnom smislu. To je bit. Nikakva digitalna tehnologija ništa neće riješiti, neće ništa ubrzati birokraciju i procedure ako ne postoji red u društvu. Digitalno je samo alat. Red u društvu je osnova svega. Kad imate red u društvu, možete imati kakve god želite procedure, digitalne ili papirološke, svejedno. Kao npr. Austrija gdje su još uvijek „papirnate“ procedure izdavanja dozvola.

NACIONAL: Je li to razlog tog dramatičnog pada na ljestvici Doing Business u izdavanju građevinskih dozvola?

Pola Hrvatske još uvijek nije u zakonskom nacionalnom sustavu eDozvola. Grad Zagreb nije niti su nam u Ministarstvu znali reći kada će ući. U sustavu eDozvole još uvijek nije ni Primorsko-goranska županija, koja će ući 1. siječnja sljedeće godine.

NACIONAL: Kako biste vi riješili te probleme?

Takav sustav izdavanja dozvola treba ukinuti i vratiti sustav koji smo imali prije nekoliko godina, jer je bio uređen. Nije bio digitalni, ali je bio brži i učinkovitiji, proceduralno jasan. Problem izdavanja dozvola rješavao se u dva-tri mjeseca. Stari sustav čije vraćanje zagovaramo, imao je tri koraka. Prvo, izrada idejnog projekta na osnovu kojeg se dobivala lokacijska dozvola. Drugo, izrada glavnog projekta na osnovu kojeg se dobivala građevinska dozvola. Treće, izrada izvedbenog projekta potrebnog za gradnju i dobivanje uporabne dozvole. Na razini idejnog projekta i lokacijske dozvole, dakle, u početnoj fazi, rješavao se veliki broj infrastrukturnih problema, problema priključaka, konzervatora, uvjeta gradnje i slično. Nakon toga, kada ste sve razriješili na razini lokacijske dozvole, brzo ste mogli izraditi glavni projekt i dobiti građevinsku dozvolu te krenuti u građenje na temelju izvedbenog projekta. Svi problemi u izdavanju građevinskih dozvola nastali su kada se taj uređeni sustav počeo miješati i mijenjati, što se od zakonodavca nastavlja do danas.