Ukupne obveze zdravstvenih ustanova na kraju lipnja iznosile su 13,7 milijardi kuna, a dospjele 4,2 milijarde, zdravstveni sustav je u prvih šest mjeseci stvarao 100 milijuna kuna novog duga mjesečno, upozorio je u četvrtak direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković.

Novonastali dug u prvih pola godine iznosio je 600 milijuna kuna, rekao je Jurković na početku Kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) u Vodicama.

Krajem kolovoza dug bolnica prema veledrogerijama iznosio je 3,8 milijardi kuna, a dospjeli dug 2,8 milijardi, pri čemu je dug stariji od 180 dana bio 851 milijun kuna.

Sanacije nisu rješenje, potrebne mjere za dugoročnu financijsku stabilizaciju 

Jurković ističe da su sanacije duga postale redoviti način financiranja zdravstva pa je tako Vlada u rujnu donijela još dvije u nizu odluka o isplati sredstava zdravstvenim ustanovama za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, u ukupnom iznosu od 710 milijuna kuna.

To je pak samo dio paketa od 3,4 milijarde kuna, od kojih su 1,4 milijarde namijenjene za ljekarne, a preostali dio za bolnice.

UPUZ smatra da sanacije nisu dobar način financiranja sustava jer se time plaćaju najstariji dugovi i posredno stimulira potrošnja, destimulira uspješniji dio menadžmenta bolnica te nastavlja rad u okolnostima većinom nerealno niskih cijena zdravstvenih usluga.

Stoga nadolazeća zdravstvena reforma, a prvenstveno izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, trebaju biti usmjerene prema donošenju mjera za dugoročnu financijsku stabilizaciju sustava, smatra Jurković i očekuje da će prijedlozi izmjena tog zakona te Zakona o zdravstvenoj zaštiti uskoro naći u postupku savjetovanja s javnošću.

U UPUZ-u ocjenjuju da je prijenos osnivačkih prava općih bolnica sa županija na državu realna opcija, no treba donijeti i realnije cijene zdravstvenih usluga, postaviti odgovarajuće limite zdravstvenim ustanovama te profesionalizirati i depolitizirati menadžment.

Kad je riječ o zdravstvenom osiguranju, Jurković je pozdravio podizanje najvišeg iznosa participacija s 2000 na 4000 kuna, kao i prijedlog promjene cijena nekih postupaka.

U UPUZ-u drže da bi potpuno delimitiranje participacija osjetnije povećalo prihod ustanova, ali i motiviralo preostalih 900.000 građana da uđu u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Odrediti kriterije za javno privatni rad liječnika

Što se tiče rastućih listi čekanja, nužno je u okviru reforme jasno odrediti kriterije za javno privatni rad bolničkih liječnika.

“Ne smijemo dozvoliti da percepcija javnosti bude kako liste čekanja rastu proporcionalno aktivnosti i rastu prihoda privatnih poliklinika, odnosno da liječnici u javnom sustavu rade, a u privatnom zarađuju”, kazao je Jurković.

Jurković napominje da su liste čekanja produžene u mnogim postupcima, a prihodi privatnih poliklinika rastu po stopi od 30-40 posto godišnje.

“Dakle, imamo više liječnika, manje stanovnika, produženje listi čekanja u javnom sektoru uz kontinuiran rast privatnoga. Ovi egzaktni podaci više su nego dovoljan razlog za ozbiljnu analizu, koja bi bila daleko temeljitija od ove često populističke rasprave u široj javnosti”.

S obzirom na nedavni prosvjed liječnika pred Ministarstvom zdravstva UPUZ smatra da bi plaće liječnika trebalo urediti posebnim zakonom te ih izjednačiti s plaćama sudaca općinskih i županijskih sudova.

Treba pronaći i novi model specijalizacija, ali je UPUZ protiv potpune liberalizacije odnosno ukidanja sadašnjih obaveza specijalizanata nakon završetka specijalističkog staža.