Jurčić za Radio Nacional: "Dobra ekonomija traži ulaganje u produktivnost i proizvodnju. Za to morate imati ekonomsku politiku i strategiju, a Vlada to zaobilazi"

Premijer Andrej Plenković nedavno je, oko Praznika rada, najavio novu poreznu reformu, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, inače super izborne godine. Iako još nije sasvim definiran set mjera, prema riječima ministra financija, Marka Primorca, određen je okvirni smjer.

Glavni je cilj reforme, rekao je premijer Plenković, da se rasterete najugroženiji, odnosno oni koji imaju najniže plaće. Cilj je također i da se povećaju plaće svim građanima. Povećale bi se i povlaštene mirovine, za koje Vlada smatra da će imati dovoljno novca.
Pritom se postavlja osnovno pitanje, kako to izvesti, a da se nekome nešto ne oduzme. Primjerice – državnom proračunu, lokalnoj samoupravi i mirovinskom sustavu. “Da bi se to postiglo, premijer bi trebao biti David Coperfield” – brzo je svojim komentarom reagirala opozicija.

Prema onome što je već iscurilo u javnost, novom poreznom reformom trebao bi se ukinuti prirez, osobni odbitak bi se trebao povećati i trebale bi se uvesti nove stope poreza na dohodak. Neoporezivi dio plaće navodno se planira povećati sa sadašnjih 530.91 eura na 540 ili 550 eura. U Vladi smatraju da će se rast plaća, zbog toga što će država oduzimati manji dio bruto plaće, preliti na veću potrošnju. Budući da je Hrvatska po oporezivanju potrošnje rekorder u EU, veliki dio ‘rasterećenja plaća’ opet će se vratiti državi, samo indirektno.

Osim što u svemu ovome vidi još jedan predizborni trik, opozicija je ukazala na niz nelogičnosti, između ostalog, da oni najugroženiji i s najnižim primanjima ionako ne plaćaju porez na dohodak. S druge strane, pobunili su se gradonačelnici i župani, budući da su na temelju dosadašnjeg prireza planirali projekte do kraja mandata. Bez tog novca mnoge će komunalne i ostale usluge, osobito u velikim gradovima, morati poskupjeti.

U emisiji “Gost dana” Radija Nacional gostovao je bivši ministar gospodarstva i bivši saborski zastupnik, profesor emeritus s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.

Jurčić je komentirao vladine probne balone i je li to samo predizborno prikupljanje političkih bodova. Mediji, opozicija i ekonomisti izračunali su da bi plaće i mirovine rasle minimalno i da građani ne bi ni osjetili porezno rasterećenje, ali bi ga itekako osjetili poslodavci. U HUP-u, dakako, pozdravljaju te najave.

“Za sada je ovo politička poruka, primarna poruka je povećanje plaća, a ostalo je sve potpora tome, kako doći do toga. Na ekonomskoj osnovi, do rasta plaća će doći ako se povećava produktivnost, proizvodnja, tada se povećava nacionalni dohodak. Međutim, ovdje nisam vidio da se planira povećanje proizvodnje, nego se ide raspodijeliti što se do sada automatski, ili pod inercijom stvara. U tom smislu to ne možemo smatrati reformom”, rekao je Jurčić.

“Što se tiče ekomije, tu uvijek imamo igru raspodjele dohotka. Kako sada stoje stvari, mi bismo žrtvovali dio budućnosti, da sada imamo mai boljitak. Dugoročno je to politka “snaći ćemo se”. Ovo nije dobro za budućnost, jer ovdje nema politike dizanja proizvodnje, produktivnosti, onoga čime se ekonomija bavi”, rekao je Jurčić i nastavio:

“Tri su interesne skupine u društvu, jedni su poslodavci, drugi su radnici, treća je država. Svatko se zalaže za svoj interes. Ekonomija nije za rasterećenje, nego za ulaganje koje će u budućnosti donijeti neko veće dobro. Potrebno je ulaganje u nove proizvodne kapacitete i tada bi bilo manje raseljavanja ljudi. A za ulaganje morati imati ekonomsku politiku i strategiju, a Vlada to zaobilazi”, rekao je Jurčić.