Predstavnik radnika u Nadzornom odboru Brodogradilišta 3. maj Juraj Šoljić uputio je u četvrtak otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministrima gospodarstva, rada i poduzetništva te financija Darku Horvatu i Zdravku Mariću u kojemu ih moli da prepoznaju potencijal tvrtke i pomognu im da se osove na te noge.
Uz napomenu kako im se obraća u svjetlu aktualnih odgoda stečajeva brodogradilišta 3. maj i Uljanik, Šoljić je ocijenio kako je ovo riječko brodogradilište “najbliže opstanku na zdravim nogama” i zato da ih zato moli premijera i ministre da prepoznaju potencijal tvrtke i pomognu im “da se osove na te noge, nastavljajući raditi ono što najbolje znamo – graditi brodove na zadovoljstvo svjetskih naručitelja, a na ponos Hrvatske”. Juraj Šoljić piše da se obraća u svjetlu aktualnih odgoda stečajeva brodogradilišta 3. maj i Uljanika.
Alarmantno zabrinjavajući grijeh nečinjenja
Upozorio je kako je riječ o već zabrinjavajućem grijehu nečinjenja, odugovlačenja i besciljnog otezanja agonije, te istaknuo kako smo svi “upoznati s činjenicom da za državu postoje modeli koji su Zagrebu dostavljeni iz oba brodogradilišta glede dovršetka brodova, a koji jasno prikazuju način na koji bi se smanjio udar na državni proračun”.
Ali, ustvrdio je” iz nekog razloga, nama brodograditeljima i hrvatskoj javnosti nepoznatog, o njima se nitko ne očituje niti ih razmatra”.
Konkretizirajući svoju tvrdnju spomenuo je da bi se u 3. maju, dovršetkom i isporukom broda (Gradnja 733) za kanadskoga naručitelja Algomu mogla smanjiti šteta te u državni proračun vratiti i do 20 milijuna američkih dolara.
“Kanadski naručitelj Algoma iskazao je dolaskom novoga direktora neupitnu želju da čak i u ovim iznimno teškim okolnostima završi brod u 3. maju, zato se logično nameće pitanje: Vjeruje li strani brodovlasnik 3. maju više nego vlastita država i nije li to u najmanju ruku apsurdno?”, pitanje je koje je postavio Šoljić i objsnio kako je novi direktor o kojemu je riječ Edi Kučan.
Šoljić je postavio i pitanje – kome je i zašto u interesu da ne prihvati tu ponuđenu opciju o dovršetku broda u 3. maju i tome uništi brodogradnju na Kvarneru, a pritom i oštetiti državni proračun više nego je potrebno.
“Rješenja koja postoje ne uključuju da država osigura novčana sredstva već samo da nas podupre i podrži u nastojanju da se predmetni brod dovrši u našem brodogradilištu na način najbolji za državu, brodovlasnike vjerovnike i za 3. maj, zdravu tvrtku koja mora biti samostalna”, napisao je Šoljić.
Istaknuo je kako je poznata je činjenica da su ukupna potraživanja zbog kojih riječkom brodogradilištu prijeti stečaj višestruko manja od pozajmice koju je 3. maj dao Uljaniku i da nema te pozajmice 3. maj bi sutra, ustvrdio je, mogao početi s proizvodnim aktivnostima.
“Zbog svega navedenog, smatramo da 3. maj zaslužuje dobiti šansu koja mu je u prethodnom razdoblju oduzeta, a Republika Hrvatska zaslužuje da predsjedavajući Vijećem Europske unije 2020. prezentira poruku kako posjeduje vrijednu i složenu industriju kojom može pridonijeti industrijskom kontekstu Europske unije”, istaknuo je.
Ta industrija razvijala se tijekom dva protekla stoljeća na prostorima Republike Hrvatske, jedna je od najkompleksnijih industrija na svijetu i država koja ju ima trebala bi ju njegovati kao stratešku granu i zaštititi, a ne puštati u propast, zaključio je Juraj Šoljić.