U prvoj godini djelovanja Europskog fonda za strateška ulaganja uloženo je oko 100 milijardi eura, ili oko trećina raspoloživih sredstava, što znači da je za poduzetnike slobodno još 200 milijardi eura, istaknuto je u petak u Rijeci na konferenciji o Planu ulaganja za Europu ili Junckerovom planu.

Cilj konferencije “Plan ulaganja za Europu – mogućnosti za mikro, mala i srednja poduzeća” bio je upoznati širu javnost o mogućnostima prijave za sredstva iz Europskog investicijskog fonda te o načinima mobiliziranju privatnog kapitala.

Plan ulaganja za Europu počeo je prije godinu dana na razini Europske unije. Planom je predviđeno da se u tri godine (2015.-2018.) pokrenu investicije vrijedne 315 milijardi eura, a Europska komisija predlaže da se trajanje plana produlji i nakon 2018. godine.

Plan ulaganja za Europu jedan je od prioriteta Europske komisije za povećanje konkurentnosti, rasta, zapošljavanje i investicija. U sklopu toga plana osnovan je Europski fond za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke (EIB) težak 21 milijardu eura, koji zatim trebaju privući privatne investitore da ulažu u energetske i infrastrukturne projekte, istraživanje, razvoj itd.

EFSI preuzima rizik eventualnih prvih gubitaka, što EIB-u omogućuje da ulaže u projekte u koje inače ne ulaže budući da ima vrlo restriktivno odobravanje kredita.

EFSI već djeluje u 26 zemlja članica i očekuje se da će na temelju dosadašnjih odobrenja pokrenuti ulaganja od 100 milijarda eura. Naime, EIB je kao partner Europske komisije u Planu ulaganja do sada odobrila 64 investicijska projekta, čime je već dostignuta gotovo trećina ciljanih 315 milijardi eura ulaganja tijekom trogodišnjeg razdoblja.

O Hrvatskoj je u tom kontekstu govorio voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević naglasivši da jamstveni fond od 315 milijarda eura nije određen niti zemljopisno niti sektorski. Fond  je namijenjen upravo onima koji se smatraju rizičnima, za projekte koji ne bi dobili novac na standardni način, od standardnih financijera, pa je osmišljeno da im se osigura jamstvo za izvedbu. Gotovo 100 milijarda eura iz tog fonda je već potrošeno, a za Hrvatsku se predviđaju jedan ili dva velika projekta, kao LNG terminal, kojega je Komisija stavila među svoje energetske prioritete, te projekti za male i srednje poduzetnike, kojima se nastoji približiti kako mogu aplicirati, kako se mogu udružiti i na koja sredstva mogu računati, rekao je.

Baričević je najavio da će potkraj mjeseca Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i EIB potpisati investicijsku shemu u kojoj će se ponuditi gotovo 50 milijuna eura sa svake strane. To će to biti fond od 100 milijuna eura namijenjen prije svega malim i srednjim poduzetnicima. Nema sektorskih podjela, ali se potiču moderne tehnologije, poljoprivreda, prerađivačka industrija, energetski projekti i drugo, sve što će unaprijediti razvoj i otvoriti nova radna mjesta, rekao je.

Voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev rekao je da ta banka radi u pravilu preko svojih posrednika te da je HBOR najveći njen partner u Hrvatskoj. U zadnjih deset godina EIB je u Hrvatskoj odobrio više od 4,5 milijarde eura, a predstavništvo EIB-a u Hrvatskoj je otvoreno lani pa Kovačev vjeruje da će se iznos ulaganja znatno povećati.