Zemlje zapadnog Balkana moraju imati europsku perspektivu, ali ne mogu računati na članstvo prije 2019. godine, iznio je među ostalim Jean-Claude Juncker u razgovoru s mladom generacijom Slovenaca koji su mu postavljali pitanja o budućnosti Europske unije, nezaposlenosti, načinu odlučivanja u europskim tijelima, pa čak i o tome kad će EU dopustiti korištenje marihuane.

Na pitanje može li postupak izlaska Velike Britanije iz integracije rezultirati win-win pozicijom, odnosno pozitivnim ishodom za obje strane, Juncker je kazao da to ne treba očekivati jer je Brexit poraz za obje strane.
“Izgubit će EU-27, a izgubit će i Velika Britanija”, kazao je Juncker, izrazivši žaljenje što se sada umjesto da se EU bavi pozitivnim projektima i budućnošću, “sate i sate” troši na raspravu o odlasku jedne članice.
Mislim da novih izlazaka iz EU neće biti, jedan Brexit je sasvim dovoljan, kazao je Juncker na pitanje treba li očekivati da će još koja zemlja odlučiti slijediti britanski put.
Ne treba očekivati nova napuštanja Europske unije iako članice na određeni način na to poziva novi američki predsjednik, dapače EU će dobiti i nove članice, a i zemlje zapadnog Balkana nužno trebaju zadržati europsku perspektivu iako novih članstava neće biti prije 2019., kazao je Juncker.
Balkanske zemlje po njegovim riječima trebaju europsku perspektivu kako bi dovršile proves međusobnog pomirenja.

Što se tiče odnosa s SAD-om i europske obrane, Juncker je kazao da je važna europska “meka sila”, ali da ona mora jačati svoju obranu jer ne može više računati na dosadašnji angažman SAD-a.
Juncker je ustvrdio kako je do sada upoznao tri američka predsjednika, da će uskoro upoznati i četvrtog, te da su se svi oni zauzimali za to da Europa na sebe preuzme više obveza u pogledu sigurnosti i obrane.
Mladi Slovenci pitali su Junckera i o načinu donošenja odluka u Europskoj uniji, uz mišljenje kako se radi o predugom i neučinkovitom procesu za koji je potrebno previše vremena, no Juncker je pojasnio da brzina odlučivanja često ovisi o volji i interesima zemalja članica, što se kako je dodao pokazalo i prilikom problema vezanih uz migracijsku krizu.
“Ako ambicije nisu velike, kao što je sada slučaj, onda za neke odluke trebamo više vremena, a mnogo ovisi i o volji zemalja članica”, kazao je šef Europske komisije u Ljubljani u susretu s mladima.
Tako je Europska komisija svoje prve prijeldoge o tome kako djelovati zajednički u migracijskoj krizi iznijela još u svibnju 2015. godine, prije velikog migracijskog vala, ali su ih ministri zemalja članica potvrdili tek krajem godine, a sve se ponovilo i kad je kasnila odluka o zaštiti vanjskih europskih granica, kako bi se nova izbjeglička kriza unaprijed spriječila, pojasnio je Juncker.
Rekao je i da mnogi ne razumiju nadležnosti Europske komisije i drugih institucija.
Tako na pitanje kad će u Europi biti dopušteno korištenje marihuane, kako su to učinile neke američke savezne države koje tako “krpaju rupe u prihodima”, Juncker je pojasnio da to nije ni nadležnost ni odgovornost Europske komisije nego je to područje koje reguliraju zemlje članice, a isto je i sa zakonima o spolnoj ravnopravnosti, gay-brakovima i pravima LGBT zajednica.
No, kad sam bio predsjednik vlade Luksemburga, to smo područje uredili i gay zajednice sada imaju sva prava, kazao je Juncker.