Zabrinut rastućim euroskepticizmom predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, okomio se u ponedjeljak na sve popularnije netradicionalne stranke nazvavši ih „glupim populistima“ protiv kojih je „potrebno ustati“.

„EU nisu Strasbourg ili Bruxelles već smo to svi mi. Građani žele da ih slušamo, među njima raste broj euroskeptika”, rekao je Juncker u Bruxellesu gdje je počeo Europski tjedan regija i gradova, četverodnevna konferencija tijekom koje će 6.000 sudionika razmijeniti mišljenja o razvoju regija i gradova unutar EU-a.

Istaknuo je da je važno održati dijalog.

“Mi međutim, moramo razgovarati s njima jer euroskeptici i glupi populisti nisu jedno te isto. Treba napraviti razliku među njima te objasniti skeptičnim građanima što mi radimo“, rekao je predsjednik EK.

„Građani koji vole Europu, vole svoj zavičaj, običaje i različitost. Nema Europe bez nacija i teritorija. Nacije i EU idu ruku pod ruku. Ne želimo nadići nacije“, dodao je Juncker zabrinut jačanjem desnih stranaka od Italije do Švedske.

„Moramo ustati i reći ‘Ne’ svim populizmima i nacionalizmima“, istaknuo je 64-godišnji konzervativac sedam mjeseci uoči izbora za Europski parlament.

Bruna Tomšić, hrvatska predstavnica programa za mlade ‘Youth 4 regions’, upitala ga je kako Europska komisija namjerava suzbiti visoku nezaposlenost mladih, odnosno namjerava li uspostaviti zajedničke programe putem kojih bi mladi u zemljama poput Hrvatske stjecali iskustvo i znanje te pronalazili poslove umjesto iseljavanja.

„Nezaposlenost je općenito pala u EU u odnosu na prošlu godinu, a od 2014. stvorili smo 12 milijuna poslova diljem unije. Nezaposlenost mladih više nije velika tragedija no ostala je visoka u zemljama europskog juga“, odgovorio je Luksemburžanin Juncker.

Prošle godine je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti osoba starih do 24 godine iznosila 27, 4 posto, a 2016. godine bila je 31,2 posto. Na razini EU je u istom razdoblju pala s 18,7 posto na 16,8 posto.

„Dio fondova namjeravamo usmjeriti u programe poput Erasmus+. Također, sveučilišta bi se trebala udruživati“, dodao je Juncker ne navodeći mogućnost osnivanja nekog novog programa.

Od 2021. godine bit će manje novca za kohezijsku politiku koje je cilj smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova Europske unije no ona mora biti efikasnija, rekao je.

„Potrebno je modernizirati kohezijsku politiku, pojednostaviti procedure (prijavljivanja projekata) te se fokusirati na sadržaj, a ne na formalnost“, zaključio je Juncker.

Jedan od najvećih projekata financiran novcem EU u Hrvatskoj jest obnova i izgradnja novog terminala zračne luke u Dubrovniku. Od ukupnog troška od 200,3 milijuna eura europski fondovi sudjeluju s 94,9 milijuna eura. U Europskoj komisiji kažu kako bi do 2020. godine ondje trebao porasti broj zaposlenika s 447 na 676.