Početak izvanredne svete godine Jubileja milosrđa u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji označio je u nedjelju nadbiskup Đuro Hranić otvaranjem Vrata milosrđa đakovačke katedrale – manje bazilike sv. Petra.

Posebno jubilejsko značenje u toj nadbiskupiji imaju još tri crkve – konkatedrala sv. Petra i Pavla u Osijeku, franjevačka crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru i crkva i svetište Gospe od Brze Pomoći u Slavonskom Brodu

“Godina milosrđa nas poziva na solidarnost s onima koji trpe, ponekad i zbog posljedica mojih i tuđih grijeha, poziva nas na duhovna i tjelesna djela milosrđa i to je odgovor na pitanje što nam je činiti. Onako velikodušno kao što Bog nas prima, znamo primati i mi jedni druge i jedni drugima svjedočiti Božje milosrđe i oproštenje i u ljubavi ga pokazivati i grliti druge”, poručio je nadbiskup Hranić.

Istaknuo je kako bi vjerodostojnost Crkve i cjelokupno pastoralno djelovanje moralo biti obavijeno nježnošću i dobrotom i milosrđem prema vjernicima, osobito onima na rubu.

“I ništa u našem naviještanju i svjedočenju svijetu ne bi smjelo biti lišeno milosrđa. Godina milosrđa je i poziv da znamo opraštati i sami sebi onako velikodušno kako to nama dragi Bog oprašta, ali i drugima”, poručio je nadbiskup Hranić.

Otvaranjem Svetih vrata, Vrata milosrđa na bazilici sv. Petra u Vatikanu, koja je na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca ove godine otvorio papa Franjo, započela je Sveta godina milosrđa.

Danas na treću nedjelju Došašća,  Vrata milosrđa su otvorena u partikularnim Crkvama posebnim obredom i slavljima u katedralama diljem svijeta.

Euharistijskim slavljem koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i u zagrebačkoj prvostolnici otvoren je Jubilej milosrđa.

Sveta godina izvanrednog Jubileja milosrđa ima slogan “Milosrdni kao Otac”, Oca koji izlazi ususret, ne da bi osudio, nego da bi opraštajući donio radost.

“Ovo je godina milosti, ovo je godina poticaja da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjega milosrđa. Pozvani smo ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe. Prolazak kroz Vrata milosrđa nema vrijednost, ako Bogu ne dopustimo da svojim Duhom prođe kroz naše srce, ako nismo prihvatili poziv da se ispovjedimo, da Bogu predamo svoje grijehe, da ostavimo grješne navike, da se pomirimo s Bogom i s ljudima”, istaknuo je u propovijedi kardinal Bozanić.

Vjernike je pozvao da ne zaborave svoje bližnje u raznim potrebama te da već sada, prije Božića, razmisle kojim ih djelima tjelesnoga i duhovnoga milosrđa moguo obradovati.

“U ovoj Godini milosrđa pozvani smo ponovno otkriti tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati. Ne zaboravimo ni duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Ova nam godina daje prigodu da obnovimo znanje o djelima milosrđa, ali još više da ih vršimo u našem životu, da ne prestajemo biti milosrdni”, poručio je Bozanić.

Uz zagrebačku prvostolnicu, posebno jubilejsko značenje imaju još tri crkve u Zagrebačkoj nadbiskupiji – Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, te župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću, te svaka župna crkva u nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.

Papa Franjo je odredio da će jedan od zaštitnika Svete godine milosrđa biti sv. Leopold Bogdan Mandić, ponizni fratar ispovjednik koji je molio za puno jedinstvo među Zapadnom i Istočnom Crkvom.

Na misi tijekom koje je proglašen svetim, 16. listopada 1983. godine, papa Ivan Pavao II. istaknuo da je otac Leopold uvijek bio spreman i nasmijan, razborit i uljudan. Bio je obzirna i pouzdana osoba, smjerni učitelj, te uviđavni i strpljivi duhovni savjetnik, rekao je tada sveti Ivan Pavao II. Njegove su ispovijedi bile kratke, a često je govorio da je “Božje milosrđe iznad svakoga našeg očekivanja”.