Prvog srpnja Španjolska je peti put preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Moto predsjedanja je „Europa, bliže“ i naglašava duh ljudske, političke i institucionalne blizine Europe i zemalja članica. Predstavljajući političke prioritete predsjedanja, španjolski premijer Pedro Sánchez je između ostalog rekao: „Tijekom posljednjih desetljeća Europa je pokazala koliko može učiniti za Španjolsku. Sada je došlo vrijeme da Španjolska pokaže svijetu koliko može učiniti za Europu. Naša zemlja preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem sa skromnošću i zahvalnošću, ali i ambicijom, odlučna u tome da ono postane koristan instrument za poboljšanje života građana i građanki.“

Prvog dana predsjedanja Pedro Sánchez posjetio je Kijev i tom prilikom obećao novu pomoć Ukrajini od 55 milijuna eura. U svom govoru u ukrajinskom parlamentu naglasio je da će EU pomagati Ukrajini “dokle god bude potrebno” i “neovisno o cijeni koju će za to platiti”.

Inače, u nedjelju 23. srpnja Španjolska se sprema na prijevremene parlamentarne izbore. Premijer Sánchez raspisao je izbore nakon što je njegova Socijalistička radnička stranka (PSOE) izgubila na lokalnim izborima krajem svibnja. Posljednje ankete pokazuju da su socijalisti izjednačeni s konzervativnom Narodnom strankom (PP) desnog centra, no smatra se da socijalisti imaju veće izglede osigurati većinu. Prema tim istraživanjima, krajnje desna stranka VOX, koja je narodnjacima potrebna da oforme parlamentarnu većinu, ne bi dobila dovoljno mjesta u Parlamentu. No sve opcije i dalje su otvorene.

O tim temama za tjednik Nacional govorio je španjolski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Juan González-Barba Pera, koji je na dužnost stupio u svibnju 2022. godine. Rodom iz Seville, Juan González-Barba pridružio se španjolskoj službi vanjskih poslova u svibnju 1991. godine, radio je u Africi i na Bliskom istoku, bio veleposlanik u Sudanu, Južnom Sudanu i Eritreji, a obnašao je i dužnost zamjenika glavnog ravnatelja za vanjske kulturne odnose Ministarstva vanjskih poslova, dužnost savjetnika u španjolskom predstavništvu pri Europskoj uniji u Bruxellesu i državnog tajnika za Europsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, Europske unije i suradnje.

NACIONAL: Španjolska je 1. srpnja peti put preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a. Koji su prioriteti u ovim turbulentnim vremenima?

Kao prvo, htio bih razjasniti da predsjedništva nisu više tako odlučujuća kao što su bila prije ratifikacije Lisabonskog ugovora 2007. Sada su prioriteti više-manje uvjetovani dosjeima koji su već na stolu, u procesu pregovaranja ili s Europskim vijećem ili s Parlamentom. Dakle, predsjedništvo će nastojati biti pošteni posrednik među svima njima i zatvoriti što više dosjea. U tom smislu španjolsko predsjedanje bit će važno jer je posljednje puno šestomjesečno predsjedništvo prije izbora za Europski parlament koji će se održati u lipnju sljedeće godine. Ako ne zatvorimo te dosjee, puno će pregovaračkog napora biti izgubljeno budući da nakon izbora nastupaju i novi saziv Parlamenta i nova Komisija i Vijeće, s novim prioritetima. Premijer Sánchez predstavio je prioritete 15. lipnja u Madridu, a oni su podijeljeni u četiri bloka. Prvi je ponovna industrijalizacija EU-a i osiguravanje otvorene strateške autonomije, drugi je zelena i digitalna tranzicija i prilagodbe zahtjevima za zaštitu okoliša, treći je promicanje veće socijalne i gospodarske pravde, a četvrti je jačanje europskog jedinstva i uloge EU-a u svijetu.

NACIONAL: Moto predsjedanja je „Europa bliže“, što se time želi poručiti?

Poruka je da Europska unija nije nešto što je nadređeno zemljama članicama. Mi smo građani Europe, ono što se događa u EU-u, ne događa se negdje iznad naših glava, već među građanima, koji su aktivni sudionici europskih procesa. Dokaz tome je i što direktno sudjelujemo na izborima za Europski parlament i biramo svoje predstavnike, kao što biramo i šefove država i Vlada koji su članovi Vijeća EU-a. Dakle, nema nikakve inkompatibilnosti između onoga što radimo na europskoj ili na nacionalnoj razini. Sjetimo se samo kako je EU bio važan tijekom pandemije i zajedničke nabave cjepiva. To se ticalo svakoga od nas i svi smo od toga imali koristi. Dakle, građani bi morali osjećati da je ono što radimo u EU-u njima osobno vrlo blisko i razumjeti da nema nikakve suprotnosti između onoga što rade europske institucije i njihove nacionalne vlade. Mi svi veslamo u istom smjeru. To je, uostalom, i poruka koju šaljemo svojim sloganom.

NACIONAL: Prioriteti španjolskog predsjedanja su reindustrijalizacija i zelena tranzicija. Kako to dvoje ide zajedno?

Idu zajedno u smislu da će zelena tranzicija pokrenuti neke nove poslove i tako nadoknaditi eventualni gubitak radnih mjesta od gašenja nekih starih industrijskih sektora. A drugo, kada govorimo o reindustrijalizaciji, tada ne mislimo na velike proizvodne pogone iako je važno imati velike europske tvrtke koje su konkurentne na globalnom tržištu, već na srednje i malo poduzetništvo, tzv. SME. Zato što smatramo da su inovacije zapravo ključne za ekonomski razvoj i rast. A inovacije ponekad nastaju iz vrlo skromnih baza, često iz start-upova kojima trebamo pomoći. A oni stvaraju nove mogućnosti zapošljavanja. Vraćanje proizvodnje u Europu zapravo je i dio europske otvorene strateške autonomije – postizanje neovisnosti od proizvodnje u trećim zemljama. To su lekcije koje smo naučili tijekom pandemije. Osobito ako se radi o proizvodima koji su ključni za zdravlje, digitalizaciju, tehnologiju. Dakle, ili ih moramo proizvoditi sami ili u suradnji s najbližim saveznicima, poput SAD-a ili Kanade. Cilj nam je tijekom španjolskog predsjedanja proširiti transatlantsku suradnju, i to ne samo vojnu već i tehnološku, osobito kroz Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU–SAD, kao i s ostalim zemljama koje su ujedno i članice NATO-a.

NACIONAL: Prvog dana predsjedanja premijer Pedro Sánchez posjetio je Ukrajinu, gdje su ga dočekali kao pravog heroja. Obećao je Ukrajini pomoć od 55 milijuna eura i izrazio nadu da će Ukrajina do kraja godine – dakle, do kraja španjolskog predsjedanja – započeti pristupne pregovore. Koliko je to izgledno s obzirom na to da je zemlja u ratu?

Iako pred nama ima puno teškoća, ništa nije nemoguće. Angažman našeg premijera pokazuje njegovu težnju da učini sve što je u njegovoj moći – kao, naravno, i sve ostale institucije unutar EU-a – kako bismo na kraju predsjedanja, u prosincu 2023., imali nešto konkretno ponuditi Ukrajini. Jer vrijeme je najvažnije. Svi kažu da će ovaj semestar biti kritičan, moramo vidjeti kako će napredovati protuofenziva i možemo li i dalje podržavati Ukrajinu na način koji je potreban kako bi se oduprla ruskoj agresiji. Isto tako, premijer Sánchez i ostali politički vođe stalno ističu kako je jedinstvo EU ključno i kako je jedna od mnogih pogrešnih pretpostavki Vladimira Putina bila ta da će to jedinstvo razbiti. Dokaz da je bio u krivu jest činjenica da je tijekom švedskog predsjedanja donesen 11. paket sankcija, koji su jednoglasno podržale sve zemlje članice.

NACIONAL: Sankcijama se obično protivi Viktor Orbán, odnosno Mađarska…

Ove su donesene jednoglasno. Iako je istina da se neke od zemalja članica suočavaju s većim problemima nego druge kada su u pitanju sankcioniranje uvoza ruskog plina i nafte. Zbog toga je ponekad teško postići konsenzus, ali na kraju, on je ponovo postignut. Vjerujemo da se pregovorima sve može postići, a to je i jedina metoda koju mi poznajemo unutar EU-a. Mi se nalazimo na suprotnoj strani od Putinove kada je u pitanju rješavanje konflikata. U našem slučaju neslaganja se rješavaju pregovorima, a ne agresijom. Kroz pregovore vjerujem i da ćemo pronaći način da nastavimo podržavati Ukrajinu i približimo je Europskoj uniji.

‘Mi ćemo uvijek pronaći način da naša pozicija ne ometa približavanje Kosova Europskoj uniji’, rekao je španjolski veleposlanik Juan González-Barba Pera novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako na španjolsku pomoć Ukrajini gledaju Španjolci s obzirom na ekonomsku krizu, inflaciju i rast cijena energenata koje pogađaju cijeli EU?

Rekao bih da u Španjolskoj postoji široka podrška politici Vlade. Svi razumiju da na kocki nije samo budućnost Ukrajine, već i cijelog EU-a. Mi moramo braniti svoje slobode i zajedničke vrijednosti koje smo gradili kroz desetljeća europske integracije i suradnje i ne možemo nikome dopustiti da ih ugrozi. Dakle, iako je Španjolska prilično daleko od Ukrajine, za podršku postoji veliko razumijevanje. I prije no što je ruska agresija počela, imali smo preko sto tisuća Ukrajinaca koji su živjeli u Španjolskoj, a u međuvremenu smo primili dodatnih 180 tisuća ukrajinskih izbjeglica, kojima pružamo pomoć i utočište i tretiramo ih kao ravnopravne građane tijekom ovog iznimno teškog razdoblja kroz koje prolazi njihova zemlja.

NACIONAL: Jesu li širenje na zemlje Zapadnog Balkana i deblokada otvaranja prvog poglavlja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom na agendi?

Naravno da jesu, naime, podsjećam da su i španjolski ministar vanjskih poslova i premijer posjetili države Zapadnog Balkana uoči predsjedanja, naravno, s iznimkom Kosova, koje Španjolska, kao što znate, još uvijek ne priznaje. Ali isto tako moram napomenuti da mi potpuno podržavamo sve napore visokog predstavnika međunarodne zajednice Miroslava Lajčaka u pronalaženju rješenja i postizanja sporazuma između Srbije i Kosova. Mi ćemo uvijek pronaći načina da naša pozicija ne ometa približavanje Kosova Europskoj uniji. Kao što smo poduprli potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2015. godine ili, nedavno, liberalizaciju viza za građane Kosova. Mi u Španjolskoj shvaćamo da to pitanje nije važno samo za zemlje kandidatkinje ili susjedne države, već i za Europsku uniju u cjelini. Zato ne bih govorio o proširenju, već približavanju, budući da se radi o prostoru koji je okružen Europskom unijom.

NACIONAL: Ali Zapadnom Balkanu obećano je članstvo prije 20 godina, a osim Hrvatske nijedna zemlja nije ušla.

Istina je da je na Summitu u Solunu 2003. obećana europska perspektiva svim zemljama i istina je da ritam nije bio onako brz kako su mnogi priželjkivali, ali vjerujem da je nastupio novi momentum i zato ćemo učiniti sve kako bismo ubrzali otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Trudit ćemo se i da dogovor o deblokiranju Sjeverne Makedonije, postignut za vrijeme francuskog predsjedanja, bude ispunjen. Španjolska je podržala i davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini prošlog prosinca. Mi ne namjeravamo biti samo posrednik, već i pružiti konkretnu podršku kako bi se pokrenuo taj ključni proces što je brže moguće.

NACIONAL: Vodi li Španjolska u tom smislu neke razgovore s Bugarskom, koja još uvijek blokira otvaranje prvog poglavlja Sjevernoj Makedoniji, osobito nakon što je Bugarska konačno dobila novu vladu?

S objema zemljama Španjolska ima jako dobre odnose i ako bude potrebno, mi ćemo dati sve od sebe kako bismo pomogli u rješavanju problema i implementiranju onoga što je dogovoreno za vrijeme francuskog predsjedanja. Obje zemlje mogu računati na našu podršku kako bi ti pregovori konačno započeli.

NACIONAL: U Španjolskoj se 23. srpnja održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Najnovije ankete pokazuju da bi konzervativci i krajnja desnica, koji su nedavno pobijedili na lokalnim izborima, mogli doći na vlast i u državi. Što će to značiti za predsjedanje Španjolske EU-om?

Ono što mogu reći jest da je rezultat izbora još uvijek otvoren – odnosno, sve je moguće. A nakon što glasovi budu prebrojeni, pred nama je razdoblje pregovaranja o formiranju nove vlade. Postoje dvije mogućnosti – ili će to biti vlada sa sadašnjim premijerom Sánchezom ili konzervativna vlada na čelu s glavnim kandidatom opozicije, čelnikom Narodne stranke Albertom Núñez Feijoom. Ograničit ću svoj komentar na ono što bi to značilo za španjolsko predsjedanje Europskim vijećem. Kao prvo, pregovori o formiranju nove vlade događat će se u kolovozu, u razdoblju koje nije posebno aktivno zato što europske institucije ne rade. Uvjereni smo da će do 1. rujna biti formirana nova vlada – bilo s aktualnim premijerom na čelu ili s trenutačnim liderom opozicije. No, u oba slučaja, proeuropsko stajalište dviju vodećih političkih stranaka u Španjolskoj nije u pitanju.

NACIONAL: A što ako u vladu uđe stranka krajnje desnice Vox?

Ako se to i dogodi, oni neće imati nikakva utjecaja na vodeće proeuropske stavove vlade, bila ona na desnom ili lijevom centru. Svi mogu biti uvjereni da ćemo mi ispuniti sve svoje dužnosti, kao što građani od nas i očekuju.

NACIONAL: Kakvu izlaznost očekujete s obzirom na to da se izbori događaju usred ljeta i ljetnih vrućina, 23. srpnja, u jeku turističke sezone?

Da, to je pitanje koje se često postavlja u posljednje vrijeme. Nitko ne zna kako će te činjenice utjecati na izlaznost. Inače, Španjolska prema europskim standardima ima obično vrlo visoku izlaznost. No budući da postoji zakonska mogućnost glasanja poštom, vjerujemo da će tu mogućnost ovoga puta iskoristiti znatno više građana, osobito onih koji provode svoje praznike izvan zemlje.

NACIONAL: Započela je turistička sezona, Španjolska i Hrvatska konkurenti su na tom planu. Kako vam ide ove godine?

Prilično dobro. Oporavljamo se nakon pandemije i aktualne brojke čak premašuju one iz 2019. Možda ne u smislu dolazaka, ali u smislu potrošnje svakako. A to je dobro, jer znači da nam stižu kvalitetniji gosti više platežne moći. Mi smo itekako svjesni da je održivost ključna za turizam u budućnosti. Zato ulažemo velike napore da tu industriju učinimo zelenijom. Mislim da taj cilj dijele sve turističke zemlje – Italija, Grčka i Hrvatska. Inače, ne mislim da su Hrvatska i Španjolska na tom planu konkurenti s obzirom na to da u Hrvatsku turisti uglavnom stižu automobilima iz centralne Europe, a u Španjolsku avionima. Rekao bih radije da postoji puno komplementarnosti na području turizma i mogućnosti za suradnju, kao što se već i događa.

NACIONAL: Ono što se već dugo događa u Španjolskoj, počinje se događati i u Hrvatskoj, a to je da stariji stanovnici zapadnih zemalja kupuju nekretnine i dolaze živjeti u naše krajeve.

Da, to se događa u Španjolskoj već više desetljeća. Zbog toga se broj naših stanovnika povećava. Oni imaju pravo glasati na lokalnim izborima, neki od njih čak su i postali gradonačelnici. To je i način da se posebno dobro integriraju u španjolsko društvo. Dakle, to je priča o Europi i to je pravi način na koji trebamo raditi. Učiniti granice što nevidljivijima. Naravno da je to povećalo i cijene nekretnina, no to je tržišna ekonomija.

NACIONAL: Premijer Sánchez u veljači je posjetio Hrvatsku i razgovarao s premijerom Plenkovićem, prije njega u posjetu su bili i Kralj Filip i kraljica Letizia. Kako biste ocijenili odnose između naših dviju država, koji su nam zajednički interesi?

Rekao bih da je taj posjet bio rezultat rada mojih prethodnika, ali i političara u obje države. Mislim da smo dosegnuli kulminaciju međusobnog prepoznavanja i suradnje, koja je posebno intenzivirana unatrag 10 godina, otkad je Hrvatska postala članica EU-a. U Španjolskoj je u ovom trenutku Hrvatska jedna od zemalja koje su u modi. Španjolci su otkrili vašu prelijepu obalu, vašu zemlju koja kao mediteranska zemlja ima puno sličnosti s našom. Ali sve više otkrivaju i unutrašnjost, često posjećuju i Slavoniju i druge dijelove kontinenta. A vole dolaziti i u Zagreb, koji im se jako sviđa. Osim toga, Španjolska je jedna od zemalja koje u Hrvatskoj imaju najviše studenata unutar programa Erasmus. Usmenom predajom Zagreb je postao jako popularan među studentima, koji vole dolaziti na razmjenu i tu uživati. Osim toga, iako je Španjolska turističko odredište s plažama i suncem, raste broj španjolskih turista na vašoj obali. Prije tri godine prešli smo prag od 300 tisuća turista, što je respektabilna brojka, osobito zato što su svi oni došli avionom. Naravno da je to približavanje naših dviju država okrunjeno i posjetima na najvišoj razini. Kao što ste rekli, premijer je bio je tu u veljači, kako bi predstavio prioritete predsjedanja, ali bio je tu i u listopadu 2020. godine. I kralj Filip i kraljica Letizia imali su povijesni posjet – bio je to prvi posjet španjolskog kraljevskog para Hrvatskoj uopće. A kraljica Letizia sudjelovala je i na Konferenciji o pretilosti djece u organizaciji prve dame Sanje Milanović. Učestali su i međusobni posjeti parlamentaraca.

NACIONAL: A tu je i sport!

Da, moram svakako podcrtati važnost sporta. Moj kolega hrvatski veleposlanik u Madridu i ja često razgovaramo o tome što su Luka Modrić i ostali hrvatski nogometaši napravili u Španjolskoj. Dolazim iz Seville, gdje je svojedobno Davor Šuker bio prvo hrvatsko veliko ime koje je postalo poznato u Španjolskoj. On je kasnije igrao u Real Madridu, Rakitić sada igra u Sevilli. No Luka Modrić postao je neka vrsta ikone. Ne samo među navijačima Real Madrida i ne samo zato što je izuzetno talentiran nogometaš, već i zbog toga kakav je čovjek. Njegova odluka da odbije milijunsku ponudu Saudijske Arabije kako bi završio svoju nogometnu karijeru, doista je izazvala emotivnu reakciju među svim Španjolcima. Sve u svemu, rekao bih da su nas naši bilateralni odnosi unutar europskog okvira, ali i činjenica da se Hrvatska pridružila neformalnoj skupini pod nazivom MED 9 i da se vidi kao dio mediteranske obitelji unutar Europske unije, dodatno politički ujedinili. Jer svake godine održava se summit premijera zemalja MED-a, a posljednji je prošlog prosinca održan u Španjolskoj, u Alicanteu. Snimka premijera Plenkovića koji na svom telefonu prati penale nogometne utakmice protiv Japana, postala je hit. To su stvari koje ujedinjuju ljude.

NACIONAL: Prošle godine je Tonči Tadić, fizičar s Instituta Ruđer Bošković, dobio posebno španjolsko odlikovanje…

Točno, radi se o zajedničkom projektu IFMIF – DONES, koji ima veliko simboličko značenje, a radi se o vrhunskom znanstvenom istraživanju unutar europskog okvira. DONES je ključni uređaj za testiranje otpornosti fuzijskih materijala na intenzivno neutronsko zračenje, nužnih za gradnju buduće elektrane u kojoj će se struja proizvoditi pomoću procesa fuzije. Uprava i sjedište bit će u Grenadi, a Tonči i njegov španjolski kolega bili su doista vrlo aktivni. Mislim kako je vrlo važno da je Memorandum o razumijevanju između dvojica ministara znanosti potpisan u prisutnosti španjolskog kralja i kraljice, tijekom njihova posjeta Hrvatskoj.

NACIONAL: Stigli ste u Zagreb nakon potresa. Kako ste se snašli?

Da, stigli smo nakon potresa i nakon pandemije i doista se osjećam kao kod kuće. Tu u Hrvatskoj smo moja supruga i ja pronašli sličan kontrast između mediteranskog juga i zelenog kontinenta. Zato uživamo putujući diljem zemlje. Malo mi nedostaje poznavanja hrvatskog, ali radim na tome. U svakom drugom smislu doista se osjećam kao kod kuće.