Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović snažno se u četvrtak u Sarajevu založio za afirmiranje antifašizma u svim državama na području bivše Jugoslavije ocijenivši kako je ta ideja u temeljima današnje ujedinjene Europe te kako je to ujedno najbolji način da se završe ratovi iz prošlosti i zaustave revizionistička nastojanja prekrajanja povijesti i krivotvorenja vrijednosti na kojima se zasnivaju suvremena demokratska društva.

Josipović je održao predavanje u rektoratu Sveučilišta u Sarajevu, upriličeno u povodu 25. studenoga koji se u BiH obilježava kao Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH (ZAVNOBiH) iz 1943., čijim su odlukama postavljeni temelji BiH kao buduće federalne jedinice u sastavu nove jugoslavenske države.

Odluke ZAVNOBiH-a činile su bit suvereniteta BiH na temelju kojega se ta zemlja otcjepila od bivše SFRJ i postala samostalna i međunarodno priznata država 1992. Josipovićevo predavanje bilo je posvećeno 75. obljetnici utemeljenja ZAVNOBiH-a, ali i ZAVNOH-a, glavnog političkog tijela antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, u kontekstu suvremenih odnosa u regiji.

Bivši hrvatski predsjednik istaknuo je da su procesi kroz zasjedanja ovih tijela u Hrvatskoj i BiH bili slični, jer su oba slučaja značila nastajanje Hrvatske i BiH kao država i uspostavu nove vlasti nasuprot okupatorskim režimima, a glavne poruke i rezultati, tada kao i danas, su ustanovljenje državnosti federalne Hrvatske i federalne BiH.

“Korijen suvremene državnosti naših zemalja je zasigurno u zasjedanjima ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a”, kazao je Josipović ističući kako je važno to što u BiH postoji svijest o povijesnim procesima i vrijednostima koje su iz njih proistekle i koje vrijede i danas.

“Na žalost u Hrvatskoj nije takav odnos prema zasjedanjima ZAVNOH-a, barem u visokoj politici, a i u onome što gledamo kao ukupnu službenu politiku”, kazao je bivši hrvatski predsjednik.

On je istaknuo kako su današnje granice Hrvatske i BiH kao država rezultat odluka iz 1943., a posebice je to slučaj s vraćanjem hrvatskih teritorija što ih je Pavelićev režim prepustio fašističkoj Italiji.

Podsjetio je kako je na čelu ZAVNOH-a bio Vladimir Nazor kao izvanstranačka osoba, a pojedinačno najjača snaga u njemu bila je tadašnja Hrvatska seljačka stranka (HSS), iako su pripadnici Komunističke partije imali najvažniju ulogu.

‘U Hrvatskoj na djelu revizija povijesti na više razina’ 

Aktualno stanje u Hrvatskoj u odnosu na ove vrijednosti opisao je kao “ne baš sjajno” objašnjavajući kako unatoč ustavnim odredbama koje su naslonjene na tradicije antifašizma danas postoje procesi u kojima stranke i neke političke skupine pokušavaju redefinirati povijest, od dobroga napraviti zlo, a od zla dobro.

Revizija povijesti u Hrvatskoj, konstatirao je Josipović, odvija se na više razina: jedna je simbolička, uz afirmiranje simbola koji asociraju na NDH, a i najviši državni dužnosnici poput aktualne hrvatske predsjednice, to prepoznaju kao “stari hrvatski pozdrav” pa se o tome već pričaju i vicevi.

Druga je razina, po njegovoj ocijeni, snažni pokret unutar Katoličke crkve koji ide za revizijom povijesti. “Nikada se za svećenike koji su poginuli u partizanima nije služila misa, no zato se to redovito čini za one koji su djelovali u ustaškom pokretu”, kazao je Josipović.

Treću razinu revizionizma čine oni koji javno proglašavaju antifašistički pokret zločinačkim, a ustaše nazivaju “hrvatskom vojskom”, a onda se to dodatno vidi u kulturi i sportu kroz fenomen Thompsona i Joea Šimunića. “Pjevati o Gradišci Staroj koja nosi Srbe prema moru je u svakom društvu nedopustivo”, kazao je Josipović, koji je obračunao i s redateljem Jakovom Sedlarom kazavši kako je on u svojim filmovima ustaški koncentracijski logor Jasenovac pretvorio u “turistički centar”.

Bivši hrvatski predsjednik zaključio je kako trend afirmacije ustaštva u Hrvatskoj raste, istaknuvši da se nada da to neće prijeći u nešto puno veće i opasnije, tim prije što reviziju povijesti na svojim plećima u Hrvatskoj najčešće osjete pripadnici nacionalnih manjina, konkretno srpska zajednica u Hrvatskoj

Upozorio je i kako sve ovo utječe i na loše međudržavne odnose, posebice s BiH i sa Srbijom, ali je podsjetio kako je problem i to što u Srbiji neprestano jača četnička ideologija, na što srbijanska država gleda blagonaklono.

“Za mene bitnih razlika između ustaša i četnika nema, oni su u ratu odlično surađivali i zajedno se povlačili prema Bleiburgu”, kazao je Josipović.

Zaključio je kako je jedina alternativa takvim ponašanjima vraćanje na izvorišta poput antifašističkog pokreta koji je, po njegovim riječima, “na tragu ideje današnjeg europejstva”, čime se svi narodi na području bivše Jugoslavije mogu ponositi.