Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, komentira za Zagreb News rastući broj ilegalnih divljih odlagališta u bližoj okolici Zagreba i objašnjava kako su potres, nedavna oluja i nemar inspekcija doveli do njihova stvaranja

Vozite li se kvartom Peščenicom te pritom odlučite isključiti klima-uređaj i spustiti prozore kako biste dobili malo svježeg zraka, možete reći kako „Ovdje nešto smrdi“. Nećete biti u krivu – na Peščenici stvarno smrdi. Smrde ilegalna divlja odlagališta koja su, kako kaže predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović, najmnogobrojnija upravo na Peščenici, ali itekako postoje i u drugim kvartovima šireg zagrebačkog centra.

Ilegalna odlagališta učestala su pojava u hrvatskim i europskim gradovima. Ne razlikuju se puno po tome kako su nastala. Pojedinci gomilaju otpad u prostoru koji za takvu svrhu nema važeće dozvole, bilo u svrhu osobnog profita, zbrinjavajući otpad drugih pojedinaca po nižim cijenama od onih koje vrijede za dopuštene i ekološki sigurne načine odvoza otpad ili zbrinjavajući osobni glomazni otpad.

Problem, iako uvijek prisutan, eskalirao je u posljednjim godinama. Velike količine glomaznog i građevinskog otpada su posljedica potresa koji je Zagreb pogodio u ožujku 2020. godine. Daljnja sanacija grada „koja se u posljednje vrijeme intenzivirala“, kaže Pavlović, samo je povećala problem. Isto tako, nedavna oluja koja je pogodila hrvatski glavni grad ostavila je neizmjernu štetu i velike količine otpada. Obje krizne situacije naglo su zahvatile Zagreb, a gradska vlast, nespremna na situaciju i bez adekvatne reakcije, omogućila je sitnom kriminalu da iskoriste tuđu tragediju u svoju korist.

„To sve zapravo otvara prostor ne sivoj ekonomiji, već čistom kriminalu. Ljudi oglašavaju svoje usluge odvoza otpada na društvenim mrežama i oglasnicima. Imaju svoje kombije i male kamione kojima građanima saniraju otpad za malu cijenu. Trenutno se jedan prosječan kombi otpada naplaćuje oko 200 eura. Naravno, sav otpad koji oni pokupe završava na tim ilegalnim odlagalištima na raznim poljoprivrednim zemljištima i javnim površinama koji imaju potpuno drugačiju zakonski određenu namjeru. I Sljeme je isto jedna vrlo zanimljiva žarišna točka“, opisuje Josip Pavlović za Zagreb News.

Institucije su svjesne da se ovo događa, a i Pavlović je putem udruge Ekologija grada prijavio nekoliko takvih ilegalnih odlagališta i oglašivača koji takva odlagališta stvaraju. Državni inspektorat, koji je nadležan za taj problem, po Pavloviću „apsolutno ne radi svoj posao“. Dio tog posla trebalo bi preuzeti i komunalno redarstvo, no ono se zbog dijeljenja posla s inspektoratom „ne fokusira na divlja odlagališta jer im je puno lakše baviti se veličinom terasa gospodarskih objekata i brojem stolica koje su na terasi prijavljene“.

„Dakako, sustav sam dozvoljava da se ova kriminalna aktivnost razvija. Također, problem divljih odlagališta ovisi i o informiranosti i educiranosti građana o tom problemu. Neki misle kako se radi o vrijednim studentima koji si žele zaraditi nešto novca odvozom otpada. Ne, to se radi u dobro uhodanom poslu s iznimnim profitom. Sve te navodne tvrtke imaju nova vozila i kvalitetnu mehanizaciju. Tako da ima posla i za poreznu inspekciju. Kada bi se pokrenula koordinirana akcija, kada bi postojala neka volja, mislim da bi se taj ilegalni biznis mogao spriječiti“, komentira Pavlović.

Osim podružnice Čistoća, na području Zagreba postoje brojne tvrtke koje legalno zbrinjavaju otpad građanima s potrebom za njihovim uslugama. Kada takve tvrtke u skladu sa zakonom preuzmu otpad, one izdaju naručitelju usluga važeći list kojim se popisuje sav preuzeti otpad ključnim brojevima. Prema tom listu sav se otpad kontrolira i prati – točno se zna gdje je završio i najmanji gram koji je preuzet. Naravno, postoji razlika u cijenama. Ilegalno zbrinjavanje po Pavloviću je najskuplje te će kad-tad doći na naplatu svim Zagrepčanima kada divlja odlagališta počnu zagađivati poljoprivredna zemljišta i podzemne vode.

„Ne smije se na taj posao gledati kao na poziv električara doma. Ovdje se ne radi samo o izdavanju računa i cijeni, već i o tome kolika će šteta kasnije nastati. Građani Zagreba poprilično su, kako sam ja upoznat, bahati spram ovog pitanja. Osviještenost o otpadu je kod nas i dalje niska, što je odgovornost državnih i gradskih vlasti. Onda još uz to, kada građani vide kakav je inače sustav odvoza otpada zbog kojeg se sve trpa na Jakuševec, tada još i misle kako sve i tako tamo završi, pa zovu ilegalne komunalce da ih razriješe svog otpada. Građani i jesu svjesni i nisu svjesni, ali najveći problem je u konačnici što ih boli briga“, zaključio je Pavlović koji šalje prijave vezane za divlja odlagališta brojnim institucijama. No i kada se kazna zapravo napiše, ona je paušalna i mala, tako da trenutno i oni kažnjeni za ilegalno odvoženje otpada, zbog svojih velikih poslovnih dobitaka, mogu si priuštiti dvije-tri male kaznice za svoje unosne biznise.