Poslovica kaže – kada njemačko gospodarstvo zakašlje, ostale zemlje u Europi dobiju upalu pluća. Najsnažnije europsko gospodarstvo kašlje još od lani: 2023. godinu provelo je u recesiji, a nedavno je Njemački ekonomski institut procijenio da će u 2024. pasti 0,5 posto.

Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom u Njemačkoj jasno izražavaju poljoprivrednici koji su godinu započeli jednotjednim prosvjedima, pridružili su im se strojovođe, a i vozači kamiona prijete štrajkom i blokadom prometnica. Njihove pritužbe kreću se od visine plaća, preko uvjeta rada do smanjenja poljoprivrednih subvencija i poskupljenja cestarina. Prošlog tjedna skupina poljoprivrednika blokirala je pristanište trajekta u Schlüttsielu na Sjevernom moru i spriječila pristajanje trajekta na kojem se nalazio ministar gospodarstva Robert Habeck,

Zbog svega toga i podrška koalicijskoj vladi na čelu s premijerom iz redova SPD-a Olafom Scholzom rekordno je niska i u prosincu je iznosila tek 17%. Pored toga, postoji i opravdan strah da bi, u istočnim pokrajinama gdje se ove godine održavaju regionalni izbori, na valu tog nezadovoljstva vlast mogla preuzeti radikalna desnica.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je s dugogodišnjim zastupnikom SPD-a u njemačkom Bundestagu, hrvatskim Nijemcem Josipom Juratovićem. Rođen u Koprivnici, Juratović je preselio u Njemačku po završetku osnovne škole i jedan je od rijetkih iseljenika koji je uspio na njemačkoj političkoj sceni. U SPD se učlanio 1982., od 1983. član je sindikata IG Metalla, a od 1984. postao je i povjerenik tog sindikata u tvornici automobila AUDI AG u Neckarsulmu. Kao kandidat SPD-a pobijedio je u svojoj izbornoj jedinici Heilbronn i 2005. postao prvi izvorni hrvatski zastupnik u Bundestagu. Nakon toga, biran je u njemački parlament još četiri puta. Predsjednik je parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju i potpredsjednik parlamentarne skupine za Hrvatsku i Sloveniju. Zbog dobrog poznavanja prilika u regiji često nastupa i kao kontakt osoba za zemlje jugoistočne Europe, odnosno Zapadnog Balkana.

NACIONAL: Kako se razvija situacija s prosvjedima njemačkih poljoprivrednika i hoće li savezna vlada odustati od smanjivanja subvencija za dizel u poljoprivredi?

Mislim da se ovu situaciju u Njemačkoj izvana promatra s daleko više senzacionalističkog gledišta nego što ona stvarno jest. Radi se o uštedama na proračunu za 2024. godinu koji smo trebali donijeti prije Nove godine. Međutim, odlukom Ustavnog suda, koja određuje da proračun moramo smanjiti jer je previsok za 60 milijardi eura, morat ćemo ukidati ili smanjivati određene subvencije kako bismo taj novac uštedjeli. To se odnosi na sve sektore. U planu je bilo da se poljoprivrednicima uskrati subvencija na gorivo, kao i da plaćaju porez na tablice, odnosno na poljoprivredna vozila. Priznajem, to je bilo malo pretjerano, i ja sam bio kritičan prema takvoj odluci kabineta i od nje se na kraju odustalo. Ali već su učinjeni određeni ustupci – porez na tablice više se neće tražiti, a što se tiče subvencija na gorivo, njih ćemo postupno ukidati kroz sljedeće tri godine. Naime, kao što rekoh, tih 60 milijardi mora se negdje uštedjeti, a taj novac će nam nedostajati i za projekte i programe nužne za budući razvoj njemačke privrede, kako bi se i dalje mogla nositi s izazovima koji su pred nama.

NACIONAL: Ipak, snimke koje su obišle svijet pokazale su da je taj bunt poljoprivrednika bio prilično dramatičan, blokirali su prometnice, došli su čak i do Brandenburških vrata u Berlinu.

To se relativno brzo stišalo. No logično je da su slike velikih poljoprivrednih strojeva vrlo efektne i moćne i da ostavljaju prilično jak dojam. To je malo drugačije nego kada radnici idu u štrajk. No ja ne bih pridavao baš toliku pozornost tim slikama. Činjenica jest da poljoprivrednici ne samo u Njemačkoj, već i u cijelom EU-u stoje pred velikim izazovima i da im je sve teže postizati cijene svojih proizvoda koje bi im bile isplative, zbog jeftinije robe s drugih tržišta. To je zajednički problem za cijelu Europsku uniju. No situacija u Njemačkoj se smirila, blokada više nema. Ono što je u svemu tome bilo ružno jest činjenica da su populisti iz različitih političkih grupa, osobito s radikalne desnice, sve to skupa pokušali zloupotrijebiti i ovu situaciju predstaviti kao krizu vlade, a ne kao normalni proces koji se često događa. Ja sam već 18 godina u njemačkoj politici, odnosno u Bundestagu i to sam više puta doživio.

NACIONAL: Jesu li onda uzrok prosvjedima doista najavljene mjere štednje, ili iza njih stoje neke ekstremne desne skupine, kako je ustvrdio vicekancelar Robert Habeck, kojem su nasilno zabranili silazak s trajekta na sjeveru Njemačke?

S time se sada mora konfrontirati Udruga poljoprivrednika koja se distancirala od tih desničarskih udruga koje su se ubacile u njihove proteste i pokušavali od svega stvoriti jednu drugu sliku i pretvoriti situaciju u krizu vlade. Ministar Habeck bio je vrlo jasan oko toga. Naime, postoje neka pravila koja se moraju poštovati u demokratskom svijetu i doista je ružno kada radikalna desnica, ne samo u Njemačkoj, već i diljem Europe pokušava takve situacije iskoristiti za svoje populističke politike. Oni to rade jer sami nemaju nikakvog sadržaja. Jedino što nude je kritika svega što radi vlada koju prozivaju da radi protiv naroda, odnosno da provodi neku zavjeru protiv naroda. To je mučna situacija, a najviše za Udrugu poljoprivrednika koja s njima ne želi imati nikakve veze. Na žalost, i takve su pojave u demokraciji moguće.

‘Udruga poljoprivrednika distancirala se od desničarskih udruga koje su se ubacile u njihove prosvjede i pokušavale od svega stvoriti jednu drugu sliku te pretvoriti situaciju u krizu vlade’. FOTO: Fabrizio Bensch/REUTERS/PIXSELL

NACIONAL: To se uvijek događa lijevim vladama, odnosno i radnici i poljoprivrednici se bune kada je ljevica na vlasti i kada je prisiljena na neke mjere štednje. Čak se predviđa da bi upravo zbog toga u istočnim dijelovima Njemačke, gdje će se uskoro održati regionalni izbori, krajnja desnica mogla dobiti izbore. Koliko je to izgledno?

Prije svega, političke ankete i rezultati takvih ispitivanja javnog mnijenja nisu isto što i glasovi. Želio bih samo podsjetiti na činjenicu da je SPD, koji je sada vladajuća stranka, uoči prethodnih parlamentarnih izbora bio tek na 12%. A onda je izašao kao pobjednik, što nitko nije očekivao. U tom smisli trendovi me previše ne zabrinjavaju, iako ih ozbiljno shvaćam, i nemam straha od toga da bi radikalna desnica mogla pobijediti. Izborna kampanja će početi tek u ljeto na istoku Njemačke i siguran sam da će na rezultate utjecati zdrav razum i da će on pobijediti. Najvažnije je da vlada i svi mi koji smo u politici kažemo ljudima istinu onakvu kakva ona jest. A to je da Njemačka više nije u onakvoj situaciji kakvu smo imali do 2019., zahvaljujući Schroederovoj agendi i povoljnoj međunarodnoj situaciji. Naime, tada smo imali jeftinu energiju iz Rusije, vojnu zaštitu SAD-a i nismo morali o tome previše brinuti. Imali smo i povoljno tržište u Kini. Sve te tri stavke više nemamo i moramo se suočiti s jednom novom situacijom, što nas ne treba plašiti, već treba zasukati rukave i krenuti složno raditi. Pritom moramo svi solidarno dati svoj doprinos, a to je ono što narod želi. Narod želi da u tome svi pravedno sudjeluju, a ne da pojedinci iz ovakve situacije pokušavaju izvući korist za sebe.

NACIONAL: Zbog svega navedenog podrška saveznoj vladi Olafa Scholza vrlo je niska, a stranke desnog centra u opoziciji ponavljaju kako je ova vlada slaba i nesposobna suočiti se s problemima koji su zaskočili Njemačku. Kako to komentirate kao zastupnik SPD-a?

Dobro je da ste spomenuli stranke desnog centra, odnosno konzervativnu stranku CDU koja ne može prihvatiti činjenicu da se sada našla u opoziciji. I što je još puno žalosnije, CDU ne nudi nikakvu alternativu, niti koristi ovo vrijeme u opoziciji kako bi se konsolidirali i napravili strategiju za rješavanje društveno-političkih problema u budućnosti. Umjesto toga, pokušavaju na sve moguće načine otežati život ovoj vladi. To je jedna ružna situacija zbog koje upravo i jača radikalna desnica. Zapravo su konzervativci ti koji njima nose vodu na mlin. Naravno, jer je njima u opoziciji glavni cilj da sruše ovu vladu, a onda se i javno mnijenje formira prema njihovim izjavama i kritikama. Kad ste na vlasti uvijek se teško braniti, jer ste u defenzivi. Vi imate odgovornost za državu i morate se pravdati, a opozicija sve to ne mora. Naravno da je njima sada puno lakše. Međutim, još jednom ponavljam: uvjeren sam da je narod i svijest naroda takvi da velika većina jako dobro zna kako nije dobro samo kritizirati postojeće stanje, već da se mora ponuditi realna rješenja i alternativa. A to je ono što će opozicija morati pokazati na izborima – što je njihova alternativa u ovakvoj situaciji u kojoj se sada nalazimo.

NACIONAL: Je li zbog svega navedenog „semafor koalicija“ na vlasti načeta?

Naravno da jest, jer osim što mora snositi odgovornost, to je nova koalicija koja do sada još nije bila poznata. Radi se o tri različite stranke, Liberalima, Zelenima i Socijaldemokratima, s relativno različitim krajnjim ciljevima. Liberali su uvijek okrenuti slobodnom tržištu, Zeleni progresivno razmišljaju o zaštiti okoliša, što nećemo dobiti poklonjeno, već na tome treba intenzivno raditi i Socijaldemokrati, koji pokušavaju sve to održavati u socijalnoj ravnoteži. To naravno nije jednostavno, s jedne strane graditi budućnost i razvoj gospodarstva, a pri tome zadržati socijalnu pravdu. Te tri stranke su tri ideološka partnera koja su se našla u istoj situaciji. No koliko god bilo teško uskladiti zajedničke ciljeve, ta vlada funkcionira. Ja sam u klubu zastupnika SPD-a i mislim da nikada nismo bili složniji nego sada. Isto vidim da je tako kod Zelenih, dok Liberali imaju određenih problema sa svojom bazom. Jer kod njih je uvijek pitanje hoće li proći prag od 5% ili ne i to jest otežavajuća okolnost. No ponovo tvrdim, nije problem Vlada, već jasni odgovori za budućnost. A te odgovore morat će dati i jedni i drugi na sljedećim izborima.

NACIONAL: Štrajk su započeli i strojovođe koji od kompanije Deutsche Bahn zahtijevaju više plaće. Na što je vlada spremna pristati?

Ne mogu reći gdje će se pronaći kompromis. Svaki štrajk uključuje maksimalne zahtjeve s obje strane, a onda se mora pristati i na neke ustupke. Problem je u tome da već postoji sporazum između Sindikata željeznice i vlade, a ovo je samo grupa strojovođa. Dakle, samo jedan segment unutar Željeznice. To su tzv. žuti sindikati koji su nastali za određene grupacije koji znaju koliko su moćne i koliki utjecaj imaju u poduzeću. Na žalost, to iskorištavaju samo za sebe. To nije dobro, jer bi Sindikat morao brinuti o tome da svi radnici u istom koncernu dobiju bolju plaću i bolji položaj, od vrha do najniže razine. Iako je u njemačkom zakonodavstvu dopušteno da se unutar sindikata organiziraju takve unutarnje grupacije, odnosno takav sindikat, osobno kao stari sindikalac sam protiv toga i mislim da nije dobro da se radnici u poduzećima dijele po svojim profesijama i strukama. Na taj način smanjuju solidarnost i unutar društva i unutar radništva. Ja ih u tom smislu ne mogu podržati.

‘Njemačko društvo je stabilno i građani Europske unije imaju najbolji životni standard na svijetu, uglavnom su socijalno osigurani i još uvijek imaju mir’, rekao je Josip Juratović iz Bundestaga. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

NACIONAL: Njemačko gospodarstvo pada već drugu godinu i na rubu je recesije. Koliko je to opasno za ekonomiju EU-a i kako se to može prevladati?

Ako već govorimo o statistikama, moramo u obzir uzeti jednu važnu činjenicu, a to je da se njemačka ekonomija digla na treće mjesto u svijetu. To znači da je usprkos padu gospodarstva, Njemačka i dalje treća ekonomska sila svijeta. Još uvijek je Njemačka lokomotiva Europske unije i najjača ekonomija u Europi. Tako, kada govorimo o statistikama, to moramo staviti u realni okvir. Naravno, očigledno je da ne samo Njemačka, već i cijeli EU zbog izazova koji su pred nama, zbog reforme gospodarstva koje mora biti u skladu s ekološkim standardima i ciljevima EU-a, uz energiju koja također mora biti ekološki prihvatljivija i uz sigurnosne probleme s kojima se suočavamo nakon ruske agresije na Ukrajinu, nije više u onako povoljnoj situaciji kakva je bila prije velikih kriza, pandemije i rata u Ukrajini. No usprkos tome, smatram da je njemačko društvo stabilno i da građani Europske unije imaju najbolji životni standard u svijetu, da su uglavnom socijalno osigurani i još uvijek imaju mir. Ne bih se mijenjao niti s jednim drugim dijelom svijeta. Naravno da ima problema, ali to nije razlog za paniku, to nam treba biti izazov za budućnost. Ja se ne bojim niti za njemačko gospodarstvo, niti za gospodarstvo EU-a.

NACIONAL: Spomenuli ste Ukrajinu. Kancelar Scholtz nedavno je upozorio da većina zemalja Europske unije ne isporučuje dovoljno oružja Ukrajini kako bi joj pomogle u borbi protiv ruske agresije. S druge strane, Njemačka je krajem prošle godine odlučila udvostručiti vojnu pomoć Ukrajini u 2024. na 8 milijardi eura. Kako na to gleda njemačka javnost?

Njemačka javnost je u velikoj većini za daljnju pomoć Ukrajini. No činjenica je da postoji određeni dio njemačke javnost, a to je oko 20% građana, koji se protive pomoći Ukrajini. Radi se uglavnom o građanima koji podupiru desni radikalni spektar i na tom planu AFD skuplja bodove, jer je poznato da se AFD solidarizirao s Putinom. No kao što rekoh, velika većina njemačkih građana svjesna je da je potrebno nastaviti pomagati Ukrajini, jer se Ukrajina bori i za našu slobodu. Naime, ako Ukrajina padne, mi ne znamo gdje će Putin stati i tko će biti sljedeći. Sjetite se kako je EU gurao Njemačku i prozivao nas u vrijeme dok je Scholtz razmišljao kako pomagati Ukrajini. Sada su neke od tih zemalja odustale, Ukrajina je nekako izašla iz trenda u politici, što je žalosno. Jer tu se radi o odgovornosti koje moramo biti svjesni svi. U Ukrajini se brane vrijednosti koje znače i našu u slobodu. Scholtz je u pravu kada kaže da EU ne smije posustati i da se mora držati smjera kojim je krenuo. U tome Njemačka ne smije biti sama, već svi moramo pokazivati solidarnost.

NACIONAL: Raste li u Njemačkoj antisemitizam nakon početka krvavog sukoba na Bliskom istoku uzrokovanog terorističkim napadom Hamasa na Izrael i kakav je stav njemačke javnosti prema humanitarnoj katastrofi u Gazi?

Nažalost da, pri čemu je jako teško reći je li taj antisemitizam novonastao ili je pak oduvijek bio tu, a sada se razotkrio. U svakom slučaju je pojačan i s islamskom strukturom koja nije tako javno istupala prije izraelsko-palestinskog sukoba. Situacija je takva da je njemački antisemitizam i rasizam kojim su i muslimani na udaru sada dobio dodatno pojačanje radikalnih muslimana koji mrze Izrael. Stav Njemačke je da postojanje izraelske države koju radikalni muslimani ne priznaju se mora po svaku cijenu štititi. Isto tako, u slučaju ovog sukoba između Izraelaca i Palestinaca imamo apsolutno razumijevanje da se Izrael mora braniti od terorizma, ali upozoravamo u isto vrijeme da se Izrael mora pridržavati Ženevskih konvencija, što znači spriječiti stradavanje civilnih žrtvi koje nažalost palestinski teroristi koriste kao živi štit. Osim toga, Njemačka podržava rješenje dviju država, protiv čega se bore radikalni Palestinci, ali isto tako i radikalni Izraelci. I u ovom slučaju je vidljivo da gdje god radikali kontroliraju politiku, to završava ratom.

NACIONAL: Pred EU-om je izborna godina za europske institucije. Očekujete li da će zbog sigurnosne krize, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku pobijediti euroskeptične opcije? Mogu li Socijaldemokrati pobijediti Europske pučane?

Euroskeptične opcije neće pobijediti jer su srećom u većini europskih zemalja ipak najjače stranke demokratskih orijentacija. Euroskeptične opcije će možda ojačati, ta opasnost uvijek postoji. Ali usprkos tome, ja vjerujem u zdrav razum ljudi i da će birati stanke koje se drže demokratskih vrijednosti. A tko će pobijediti, teško mi je reći. Mi ćemo se boriti, naravno, jer socijaldemokracija je jedina garancija za socijalnu pravdu mir i stabilnost, ne samo Njemačke već i EU-a.

NACIONAL: Hoćete li dati podršku SDP-u u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament?

Ako će to tražiti od mene, uvijek ću se rado odazvati. Ja ću se uvijek boriti za demokraciju u Hrvatskoj, kao što sam to i dosad činio i pokazao.