Europa se dobro pripremila oko opskrbe plina; Hrvatska sigurna

S obzirom na smanjene količine plina pohranjenog u ukrajinskim skladištima, koliki je rizik od nestašica plina u Europi ove zime?

“Skladišta u Europi dosta su popunjena, možda ne kao prijašnje godine, niti preko ljeta, zato što je dosta liberalizirano sada u odnosu na prijašnje godine. Izgrađeni su dodatni kapaciteti LNG terminala, tako da se Europa u ove dvije godine prilično dobro pripremila za sigurnost opskrbe plina na europskom tržištu”, kazao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

“Hrvatska je tu isto u skladu s Europom, zato što imamo i vlastiti LNG terminal, imamo i domaću proizvodnju plina, praktički imamo skladište plina u kojem možemo skladištiti dodatne količine i dobru plinsku infrastrukturu, tako da s te strane Hrvatska je u ovom dijelu prilično sigurna”, naglasio je.

Većina plina dolazi iz Amerike

Kako plin dolazi do Hrvatske sada, kad nemamo više plinskih tokova kojima je plin dolazio do nas?

“Ima još i takvih tokova putem transportnih plinovoda, ali dosta su popunjeni i ovi naši kapaciteti koji su zakupljeni od strane drugih dobavljača, odnosno velikih opskrbljivača plinom, veletrgovaca. Praktički većina sada toga plina dolazi iz Amerike”, rekao je.

Događa se da je sada nešto skuplji plin na tržištu nego što je bio prije pola godine, kada se cijena vrtjela oko 30 eura, sada je ona nešto iznad 40 eura po megavatsatu na svjetskim tržištima, odnosno na tržištu u Nizozemskoj, Mađarskoj.

“Poskupljenja su iz različitih globalnih poremećaja, možemo reći i zbog globalnog zatopljenja. Panamski kanal nije dosta popunjen s vodom, manje je tokova tamo i onda se ide okolnim putem, skuplji je transport pa i u konačnici cijena plina je skuplja. Dakle puno je tih faktora koji utječu na cijenu plina i na kraju krajeva ponuda i potražnja”, objasnio je.

Što je LNG terminal i kako funkcionira?

“LNG je mogućnost pretvaranja prirodnog plina u tekuće stanje da bi se lakše transportirao na veće udaljenosti. S jedne strane on se ukapljuje i snižava mu se temperatura na -150 i nešto stupnjeva Celzijusa i onda se on u takvom tekućem stanju prevozi do druge lokacije. On se na Krku uplinjuje i nakon uplinjavanja on ide ili do kupaca, ili ako kupaca nema u datom trenutku, onda se on skladišti”, rekao je.

Državne subvencije za plin

“Ono što je za očekivati, ako ta cijena bude premašila 20, 25 posto, onda će Vlada RH možda odlučiti da ne bude veliki udar na proračun potrošača”, istaknuo je.

Dodao je da su prilično stabilne bile cijene iako je poremećaj u zadnje dvije godine bio značajan.

“Cijene su išle do 300 eura po megavat satu. Potrošači nisu to osjetili zbog poticaja koje je osigurala Vlada RH i smanjenog PDV-a“, rekao je.

Ustvrdio je da bi s energetskog, ekološkog aspekta trebalo doći do ukidanja tih poticaja.

“S jedne strane moramo osjetiti ono što plaćamo (…), tako ćemo možda više štedjeti ako je energent skuplji, i tako pozitivno utjecati na okoliš. S druge strane, možda će se osjetiti na zdravstvenim uslugama ili nečemu drugom iz čega bi taj novac se preusmjeravao iz budžeta, ako ne bi išao na poticaje za plin”, kazao je.

Hoće li doći do poskupljenja plina?

To će odrediti tržište u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci.

“Već sad se može otprilike osjetiti koliko bi to bilo, jer već je poznata cijena plina na burzama. S druge strane, referentni mjesec koji će ići prema metodologiji koju je napravila HERA, referentna cijena koja će biti za potrošače za sljedeću godinu je šesti mjesec. Tu se točno zna kolika je cijena plina otprilike bila. A i u konačnici, ako ne bude bilo poticaja, to poskupljenje će možda biti u odnosu na prošlu godinu nekakvih 15-20″, otkrio je za HRT.

Što promjena opskrbljivača plinom znači za građane Zagreba?

Gradska plinara Zagreb i dalje će biti distributer na ovom području, što znači da, bez obzira koja plinara će prodavati plin, plaćat će distributivne troškove Gradskoj plinari Zagreb.

– S druge strane, imamo Gradsku plinaru Zagreb-Opskrba, oni su opskrbljivač plinom, dakle kupuju plin na tržištu i prodaju ga krajnjim kupcima. Oni će biti javni opskrbljivač, to se tako naziva, dakle svi kupci koji žele biti na javnoj opskrbi i ne odabrati tržišnog opskrbljivača će morati sklopiti ugovor s Gradskom plinarom Zagreb-Opskrba da bi i dalje bili kod Gradske plinare Zagreb. Oni koji ne sklope ugovor s GPZO, oni će dobiti javnog opskrbljivača, to je Međimurje-plin jer je Međimurje-plin na javnom natječaju koji je raspisala HERA, bio najpovoljniji ponuditelj, objasnio je.

Dakle, kućanstva koja ne odaberu drugog opskrbljivača ili ne potpišu ugovor s GPZO-om bit će automatski prebačena na opskrbu Međimurje-plinom. Cijena je građanima jedna od važnijih stavki. Štiti li država tu cijenu koja je bila na natječaju, s čime je pobijedio Međimurje- plin, ili se može mijenjati tijekom sezone?

“To će biti određena cijena kada HERA izađe u konačnici s tom cijenom za javnu uslugu, onda će se vidjeti koliko je ponuda Gradske plinare Zagreba-Opskrba konkurentno niža, jednaka ili viša od njih. Dakle, javna usluga znači da će u sljedećoj godini biti i ova cijena koju donese HERA”, rekao je.

Još uvijek se čeka odluka HERE koja odluku o cijenama plina treba donijeti do 20. rujna.

Stručnjak savjetuje da se racionalno troši plin, te da se vodi računa o tome da kad nismo u stanu ili u kući da štedimo energiju jer tako ćemo, također, novčano uštedjeti.