Udruga Franak apelira na suce Vrhovnog suda RH da po hitnom postupku riješe predmete jer su tužitelji na sudu još od travnja 2019., odnosno od ožujka 2018., i platili su dosad neopravdano puno sudskih troškova

Ponovo se Vrhovni sud mora očitovati o sporu koji se vodi u slučaju nepoštenih kredita, ovaj put zbog sutkinjinog pogrešnog tumačenja zastare potraživanja. Kako priopćavaju iz Udruge Franak, Vrhovni je sud dopustio 14. lipnja reviziju koja bi trebala odgovoriti na pitanje koliko iznosi i otkad teče zastarni rok restitucijskog zahtjeva kod utvrđenja nepoštene i ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u ugovorima o kreditima u kojima je obveza po kreditu ugovorena u kunama, odnosno valutama koje su različite od CHF-a.

U Udruzi Franak ističu da je potpuno jednako pitanje postavljeno i u reviziji Rev-425/2022 na temelju pogrešne primjene prava u presudi bjelovarskog županijskog suda Gž-486/2019, a ta revizija već je spremna za odlučivanje, jer je kompletna procedura na temelju Zakona o parničnom postupku riješena, i samo preostaje vijeću Vrhovnog suda da donese potrebnu odluku.

“Vezano za predmet Revd-973/2022 Udruga Franak pisala je predstavku Vrhovnom sudu i Županijskom sudu u Varaždinu, povodom pogrešnog tumačenja zastare potraživanja sutkinje Sanje Bađun na Županijskom sudu u Varaždinu. Naime, ona je ustvrdila u svojoj presudi Gž-97/21 da su u zastari sva potraživanja euro preplaćenih kamata unazad pet godina od dana podnošenja tužbe 30. travnja 2019. te je ukinula gotovo 95 posto presuđenih iznosa koje je prethodno na prvom stupnju u Zagrebu pravilno dosudila sutkinja Biserka Pavković Fućak, koja je pravilno utvrdila da zastare potraživanja nema. U našoj predstavci pozvali smo se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH Su-IV-47/2020-2 od 30. siječnja 2020.”, pojašnjavaju u Udruzi Franak.

Zbog pogrešnog pravnog tumačenja zastare potraživanja sutkinje Sanje Bađun, odvjetnik Nenad Horvat podnio je zahtjev za reviziju i taj zahtjev je odobren na Vrhovnom sudu RH sa sljedećim obrazloženjem:

“Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku, revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, a navedeno u izreci ovog rješenja, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-47/2020- 2 od 30. siječnja 2020. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

No temeljni problem, osim pogrešnog shvaćanja prava na visokim sudovima u Varaždinu i Bjelovaru, jest taj da tužitelji moraju dugo čekati na svoje pravo i na pravdu, da su u međuvremenu morali platiti sve svoje sudske troškove, i da je očigledno kako neki suci nemaju nikakav osjećaj odgovornosti za „običnog“ čovjeka kojeg je banka opljačkala primjenom nepoštenih ugovornih odredaba, dok su istodobno, osim te pljačke, opljačkani tužitelji morali neopravdano još platiti i sve sudske troškove po pravomoćnim presudama te će na pravo i pravdu čekati još nepoznati tijek vremena – kažu u Udruzi Franak.

Apeliraju na suce Vrhovnog suda RH da po hitnom postupku riješe predmete jer su tužitelji na sudu još od travnja 2019., odnosno od ožujka 2018., i platili su dosad neopravdano puno sudskih troškova.

“Slično se događa s predmetima vezano za zakonske konverzije CHF kredita, gdje potrošači čekaju na pravdu već pune četiri godine, za koje smo dobili obećanje predsjednika Građanskog odjela VSRH Damira Kontreca da će ti predmeti biti riješeni do kraja ove godine te da će baš ovih dana sačiniti dinamiku rješavanja problema. Naše sudstvo je presporo, i krajnje je vrijeme da se pokrene iz vječne učmalosti!”, poručuje Udruga Franak.