Jonas Andersson je u Međunarodnom centru Olof Palme, nazvanom po bivšem premijeru Švedske, zadužen kao programski menadžer za napredak u zemljama Balkana i Moldaviji. Centar su 1992. osnovali Švedska socijaldemokratska stranka i Konferencija sindikata i zadruga Švedske, kako bi radili na međunarodnom razvoju. U zemljama među kojima su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija, provode se razni projekti, jačaju organizacije i aktivisti koji rade na napretku demokratskih načela, ravnopravnosti spolova i ljudskih prava. Upravo je ravnopravnost spolova bila središnja tema ovogodišnje, šeste po redu Korčulanske škole koju je u Cavtatu organizirala Centralno-istočna europska mreža za rodnu ravnopravnost.

Sudionik je bio i Andersson, koji je za Nacional prokomentirao razinu poštovanja ljudskih prava u jugoističnoj Eur opi, objasnio zašto smatra da zemlje na tome prostoru brzo razvijaju svoje demokracije te zašto svoj interes u njima vide vodeće svjetske sile.

NACIONAL: Hrvatska ima problema s reformom obrazovanja. Koplja se, čini se, lome oko ideologije. Švedska je školski sistem mijenjala više puta. Što bi se iz vašeg sistema moglo naučiti?

Školstvo se neprestano treba prilagođavati promjenama, osobito u smislu tržišta rada. Stagnacija može biti jako opasna. Švedska je imala više reformi, kako ste i kazali. Glavna reforma bila je, po meni, kada smo osigurali obvezno, besplatno obrazovanje devet godina. Djeca imaju besplatan pribor, tablete… Školstvo prati promjene koje se događaju u informatičkom svijetu, što je vrlo bitno.

NACIONAL: Kako se napredni švedski model može primijeniti na Balkanu?

Ne vjerujem u takvu implementaciju. Svaka zemlja mora pronaći svoj način.

NACIONAL: Kako biste ocijenili razinu zaštite ljudskih prava na ovim prostorima?

Generalno, smatram da regija poštuje ljudska prava. No ima područja, poput ravnopravnosti spolova, na kojima treba poraditi. Osobito na razini žena i muškaraca, seksualnih prava itd. Postoje određeni incidenti koji pokazuju da se ta prava krše. Dolazi do kršenja ljudskih prava na područjima u kojima su etničke tenzije prilično visoke. Cijela regija ima trenutno poblema koji su vezani uz migrante. To je ovdje trenutno najbitnije kada pričamo o ljudskim pravima. Bilo je jako teško nositi se s velikim migrantskim valom iz Sirije i Iraka, države nisu bile na to spremne. Osobito Makedonija. Nisu bile spremne ni na to da će EU zatvoriti svoje granice, naročito Mađarska i Slovenija. Migranti su zato bili ostavljeni na balkanskoj ruti. Balkanci su imali problema s prihvatom migranata. Nisu se jednostavno pripremili na situaciju koja je nastala, premda i sami imaju iskustva s izbjeglicama tijekom rata. Prema izbjeglicama koje se primi često vladaju predrasude. Na primjer, “došli su ovdje i uzimaju nam posao”, “došli su nam uzeti žene” itd. Lako je upasti u zamku.

NACIONAL: Švedska je primila veliki broj izbjeglica tijekom Domovinskog rata. I sada prima brojne izbjeglice iz Sirije. Što ste, s obzirom na to dugo iskustvo, naučili o problemima ljudi koji bježe od rata u mirnu zonu, noseći sa sobom drugačije stavove, običaje, ponašanja… ?

Ne smatram da većina želi širiti svoju kulturu ili vjeru u zemlji u koju dolaze. Sigurno postoje takvi pojedinci, ali mislim da većina ipak samo želi živjeti život bez straha. Ne vjerujem u asimilaciju, u to da moraju, dolazeći u drugu zemlju, ostaviti sve u što su vjerovali. Treba poraditi na integraciji, istovremeno dati tim ljudima priliku da održavaju svoju kulturu i vjeru. Ljudi različitih kultura mogu, po meni, mirno živjeti na jednom prestoru. Granice ne bi smjele dijeliti ljude.

NACIONAL: U Ustavu RH stoji da je “brak zajednica muškarca i žene”. Hrvatski narod odlučivao je o tome na referendumu koji je organizirala udruga U ime obitelji. Kako komentirate tu definiciju braka?

Vjerujem da postoje progresivni pokreti koji će to eventualno promijeniti. Sloboda da uđemo u brak s kime želimo trebala bi biti osnovno ljudsko pravo. Svatko mora moći odlučiti što će činiti sa svojim tijelom i koga će voljeti.

NACIONAL: Ista je udruga tražila zakonsku zabranu pobačaja, odnosno da se može obaviti samo kada je ugrožen život majke. Međutim, Ustavni sud je odlučio da se zakonom može odrediti jedino period trudnoće u kojem žena može obaviti pobačaj. Koji je vaš stav o pokušajima zabrane pobačaja?

Takve inicijative dolaze od nečijeg pogleda na ženu. Treba, ponavljam, osigurati da žena radi što želi sa svojim tijelom. Ako želi to obaviti, treba postojati zakon koji će joj to omogućiti. Naravno da uvijek postoje debate o tome kada bi se on mogao obaviti i gdje je granica. To je jedna druga rasprava.

NACIONAL: Koja je pozicija socijaldemokracije u svijetu? Slabi li njen utjecaj, kao što je trenutno slučaj u Hrvatskoj?

Ljudi generalno imaju velik interes za bavljenje politikom. Paralelno, slabi povjerenje u političke stranke. Ništa nije drugačije kada je riječ o socijaldemokraciji. Teška su ovo vremena za nas. Ja vjerujem u ljudsko dostojanstvo, ljudsku jednakost, progresivne pokrete i politike koje će svima poboljšati život, ne samo pojedincima. Potrebni su nam sistemi solidarnosti u kojima ćemo se međusobno podupirati, od kojih će cijelo društvo profitirati. Mislim da je socijaldemokracija izgrađena na tim temeljima.

NACIONAL: Uzmemo li samo primjer američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je osvojio birače unatoč kontroverznim pogledima, među ostalim, na žene i migrante, može li se reći da su konzervativne, nacionalističke politike u porastu na globalnoj razini?

Mislim da je Donald Trump pobijedio zbog nekoliko ključnih stvari. Pobijedio je jer je postojala velika grupa unutar američkog društva koja je bila ispod linije siromaštva. Živjeli su u mizeriji, industrije su se zatvarale. Ti ljudi nisu bili zadovoljni političkim sistemom. Bili su zaboravljeni. Trump je to shvatio. Obraćao im se prilično dobro, a razlog njegove pobjede vidim u tome što je predstavljao promjenu. I Obama je nudio promjenu. Hillary Clinton nije, više neki nastavak. Ljudi koji idu glasovati, žele promjenu. Po meni, Trump nije dobra promjena. Među ostalim, potaknuo je ponovnu pojavu grupa poput KKK-a.

NACIONAL: Zašto svjetske sile poput SAD-a, Rusije ili Turske žele osnažiti svoju poziciju na Balkanu?

Balkan je uvijek bio atraktivan svjetskim silama kao most između Europe i Azije. Rusi i Amerikanci uvijek su se borili za utjecaj na tim prostorima. Postoje tu geostrateški interesi, želja za političkim utjecajem te svakako ekonomski interesi. Rusi tu vide priliku za svoje investicije u mnogim područjima. Jedna od njih vezana je uz turizam. Rusi su ojačali utjecaj na Balkanu, a žele i smanjiti ulogu Europske unije. Švedska vjeruje u širenje EU-a i želi u tome vidjeti Balkan.

Mislim da je posebno opasno kada se određene balkanske političare na jakim pozicijama optužuje da su strani agenti koji rade za ovu ili onu zemlju. Koristi se to za političke igre u regiji. Sagledajte samo problem Makedonije – koliko pokušavaju napadati Zorana Zaeva, s time da radi za strane interese, za Ameriku. Nikola Gruevski nije pao zbog stranih utjecaja, već zato što se u političkoj igri pojavio netko novi tko je pokazao da politika treba govoriti jezikom promjene.

NACIONAL: Kako biste komentirali odnos Srbije i Kosova?

Moja je zemlja priznala Kosovo, kao i većina zemalja EU-a. Nema povratka. Možda neki misle da ima, ali ja mislim da nema. Potrebno je vrijeme da bi se određene tenzije smanjile. Dijalog se mora ostvariti. Jedino tako može se ići naprijed.

NACIONAL: Kako vidite budućnost Bosne i Hercegovine?

Situacija u BIH ovisi o brojnim apektima. Politička situacija koči napredak. Ljudi gube strpljenje, suočeni su s teškom gospodarskom situacijom i nezaposlenošću pa odlaze iz svoje zemlje. Političari ne mogu riješiti te probleme. Većina političkih stranaka u BIH zastupajući određenu etničku skupinu, igra na kartu nacionalizma. Ljudi su suočeni s očajem, boje se za budućnost. Tada je lakše dobiti glasove. Politički sustav trebao bi doživjeti reformu kako bi se zemlja brže razvijala.

NACIONAL: Je li provedba prave političke reforme moguća s obzirom na više etničkih skupina u BIH?

Mislim da jest. Tu moram spomenuti proces koji je započela Republika Srpska s referendumom za odcijepljeje koji je bio pokrenut prošle godine. To je svakako izazov.

NACIONAL: Što ste, putujući po zemljama Balkana, saznali o njihovim demokracijama?

To su mlade demokracije koje prolaze kroz tranziciju. No smatram da ste u ovih 30 godina, koliko se ja bavim Balkanom, učinili mnogo više za napredak demokracije nego mi u 70. I to u svim aspektima – počevši od zakonske regulative.

Vaša legislativa slična je našoj, a nama je trebalo mnogo više za slične zakone. Napredovao je i politički dijalog. Dobra je stvar što se događa smjena generacija, dolaze nove mlade vođe koji će zamijeniti starije. Potrebno je mnogo vremena da bi se u potpunosti primijenila demokratska načela. Dodatni napredak svakako će se dogoditi i s ekonomskim rastom i porastom ljudskih prava.

NACIONAL: Kako vam se čini da građani percipiraju političare na ovim prostorima?

Već sam spomenuo da povjerenje u političare pada na globalnoj razini. Međutim, Šveđanin se neće, za razliku od nekoga s Balkana, pitati zašto je uopće netko političar. Gledaju na to kao na posao u kojem se donose zakoni. Ovdje ljudi propituju koji su pravi interesi političara, zašto se uopće bavi politikom. Ne postaje se političarom kako bi se ekonomski profitiralo, razmišljalo o vlastitim interesima, već kako bi se udovoljilo volji birača. Političarom se postaje zbog želje za promjenama u društvu.

NACIONAL: Što možete kazati o projektima koje vaš centar provodi na Balkanu?

Naš centar ima dva programa na Balkanu. Jedan se tiče civilne podrške u Srbiji, BIH, Kosovu i Albaniji. Imamo i specifičnu demokratsku podršku sestrinskim političkim strankama u Makedoniji, Albaniji, Srbiji i BIH putem koje radimo na jačanju demokratskih načela. Primjerice, u Bosni radimo s Forumom za lijeve incijative na think thanku koji razvija politiku pripadnika lijevoga pokreta.

NACIONAL: Ljetujete li u Hrvatskoj? Kako jedan Šveđanin doživljava hrvatski turizam?

U Hrvatskoj sam bio više puta. Posebno mi se dopada Šolta i zasigurno ću je opet posjetiti. Prošle godine bio sam u Splitu, ove godine na Korčulanskoj školi u Cavtatu. Vraćam se idućeg tjedna kako bih bolje razgledao Dubrovnik. Veliki sam fan serije “Game of Thrones”. Volim prijateljsku atmosferu, fantastičnu hranu, kulturnu baštinu… U Hrvatskoj se osjećate dobrodošlo i ona ima mnogo toga ponuditi kada je riječ o kvalitetnom odmoru. Možete kao turist uživati u suncu, plivati, otići na povijesnu rutu…