Riječka Galerija Kortil 2022. obilježava 25 godina svog djelovanja. U vrijeme dok je bila izložbeni prostor kojim je upravljao Odjel gradske uprave za kulturu, kao i danas kad je dio ustanove Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Kortil je programski uvijek orijentirana prema suvremenoj likovnoj umjetnosti. U kratko vrijeme pamte se dvije velike izložbe – Marc Chagall i Lovro Artuković – a četvrt stoljeća planira se obilježiti radno – tijekom cijele iduće godine planiraju se brojne izložbe. O 25 godina rada za Nacional govori Jolanda Todorović, voditeljica Kortila od samog početka.

NACIONAL: Galerija Kortil počinje s obilježavanjem 25 godina rada, zašto je osnovana, s kojim ciljem?

Kraj devedesetih bio je zanimljiv na riječkoj likovnoj sceni: tadašnji Pedagoški fakultet u Rijeci doživljava pravu ekspanziju novih kadrova, razvijaju se jaki studijski programi, a sve to najavljuje osnivanje Akademije primijenjenih umjetnosti i zasebnog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu, što se za koju godinu i dogodilo. S druge strane, dominira Moderna galerija s muzejskim pristupom umjetničkoj praksi I velikim izložbenim projektima kojima istražuje i sistematizira ključne povijesne događaje i aktere. No osim njihova izložbenog prostora na Dolcu i Malog salona, kao i malog izložbenog prostora Galerije Klović kojim je upravljao riječki HDLU, u Rijeci nema prostora za izlaganje suvremene umjetnosti. Stoga je odluka Grada da otvori novi izložbeni prostor, Galeriju Kortil na Sušaku, bila neophodna jer smo htjeli riječkoj publici omogućiti uvid u sve jaču likovnu produkciju. Galerija se otvorila za sve brojnije izvaninstitucionalne, međunarodne umjetničke projekte, kustoske i autorske koncepcije koje su zahtijevale profesionalan i tehnički dobro opremljen izložbeni prostor. U četvrt stoljeća u galeriji je otvoreno više od 365 izložbi i broj i dalje raste.

NACIONAL: Tko vas financira i s koliko novca?

Ove godine budžet za programe bio je 145.000 kuna. Trećina tog iznosa je od Grada koji je osnivač. Za preostali dio programskih sredstava pobrinemo se sami prijavama na natječaje, tako da drugu trećinu iznosa dobijemo od Ministarstva, a ostalo od PGŽ-a, Turističke zajednice Rijeke i iz vlastitih prihoda. Vrijednost izloženog programa je uvijek puno veća. Kroz suradničke programe ostvarimo izložbe čija realizacija košta višestruko u odnosu na naš budžet. Sljedeće godine nam dolazi jedna takva izložba, „La grande belezza“, pod pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Italije u Rijeci, a u suradnji s Muzejom automobila iz Torina.

NACIONAL: Vi ste na čelu Kortila svih 25 godina, na što ste najponosniji?

U vrijeme kad je Galerija otvorena bila sam stručna suradnica za muzejsko-galerijsku djelatnost u Gradu Rijeci. Sa stručnim tijelima Odjela za kulturu programski smo usmjeravali rad Galerije i povećavali njenu vidljivost. Kasnije sam i fizički prešla u ovaj prostor i preuzela potpuno njegovo vođenje. Mislim da je galerija Kortil svojim pomno biranim programima i kontinuitetom suradničkih projekata uspjela postići vidljivost ne samo na lokalnoj nego i na nacionalnoj razini. To je važno i za umjetnike, ali i za riječku publiku zbog koje smo mi ovdje. Najponosnija sam, međutim, na to što smo otvorili vrata za mlade kolegice i kolege koji su u Galeriji tijekom i nakon studija kroz stručnu praksu bili aktivno uključeni u naš rad. To im je iskustvo jako pomoglo da kasnije prihvate nove profesionalne izazove u drugim segmentima naše struke. Doživjeli su nezaboravna iskustva poput postavljanja izložbe Victora Vasarelyja uz kolege kustose iz Vasarely Museuma u Pečuhu, 2009. godine, ili na izložbama koje je kolega Branko Franceschi postavljao u Kortilu. Jedan od nezaboravnih susreta bio je s Ottaviom Missonijem, legendom modnog dizajna 20. stoljeća. Mislim da je to bila i njegova posljednja izložba za života. Da ne zaboravimo – dvije su izložbe održane u našoj galeriji koje su dobile Nagradu Ivo Kalina, na što smo posebno ponosni. To je nagrada koju Grad Rijeka dodjeljuje za najbolju izložbu suvremene umjetnosti održanu u izložbenim prostorima grada Rijeke. Dobila ju je 2007. godine izložba „8372 nisu došli“ i „Jungla života/Jungla della vita“ Maura Stipanova prošle godine.

Edvin Liverić Bassani, ravnatelj HKD-a Sušak, i Lovro Artuković koji je izlagao u kolovozu. FOTO: Galerija Kortil

NACIONAL: Kortil je u svega nekoliko posljednjih godina imao sjajne izložbe velikih umjetnika, dvojica odmah padaju na pamet – Marc Chagall i Lovro Artuković. Što je najvažnije prilikom priprema takvih izložaba?

Bilo je sjajnih samostalnih izložbi, ali i koncepcijski osmišljenih kustoskih projekata. Izložba „Boje ljubavi“ Marca Chagalla rezultat je suradnje s kustoskim timom Nataše Bošnjaković i Nataše Mrkonjić koje su dovele radove iz privatnih zbirki i od stranih kolekcionara. Najviše nas je veselila činjenica da je izložbu vidjelo više od 4000 posjetitelja. Za izložbu Lovre Artukovića također je interes publike bio velik jer je on u Rijeci zadnji put izlagao prije 20 godina. Obje izložbe inicirao je Edvin Liverić-Bassani, koji za razliku od moje kunsthistoričarske perspektive, kao ravnatelj sagledava i tržišnu dimenziju ovako atraktivnih projekata. Za obje smo izložbe naplaćivali ulaz jer ih inače ne bismo mogli održati.

NACIONAL: Koja vam je izložba u Kortilu najdraža?

„Zarolan životom“ Nives Kavurić Kurtović. Kolegica Branka Arh i ja često smo posjećivale autoricu u njenom Cvjetnom naselju i uvijek, nadahnute njenom predivnom osobnošću, s puno ljubavi i entuzijazma organizirale postave njenih recentnih radova u Rijeci. No Nives je često spominjala riječko Bijenale mladih i Grand Prix koji je 1984. dobila na Međunarodnom bijenalu crteža. Nagrada se sastojala od samostalne izložbe u Malom salonu u kojem je tada izložila svoj rad „Rolada življenja“. Dogovorili smo se ponovno ga izložiti u Rijeci. Rad je u svakom pogledu poseban, umjetnička i životna ispovijest ispisana na dva metra visokom i 63 metra dugačkom natronu. Postavljali smo ga nekoliko dana, prvo probno s rolom običnog natrona, a onda, kad smo pronašli siguran sistem za postav, digli smo i original. Ljudi su na otvorenju ostali osupnuti tim remek-djelom.

NACIONAL: Galerija Kortil izlaže umjetnost 20. i 21. stoljeća, gdje pronalazi svoju „nišu“?

Kada svoje posjetitelje pitamo znaju li što znači riječ Kortil, oni često ostanu zbunjeni. A galerija je dobila naziv po toponimu, skupini zgrada koje su se 1930-ih srušile da bi se izgradio kompleks sušačkog kulturnog doma i hotela Neboder. Kortil znači dvorište, otvoreni prostor okružen zgradama. Dvorište je istovremeno i prostor opuštanja, igre, mjesto susreta, neformalnog učenja i druženja. U tom smo duhu osmislili „Našu izložbu“ i povodom Noći muzeja 2014. pokazali kako vidimo ulogu galerije u zajednici. Kasnije se iz te izložbe razvio naš program „Kortil uživo“ koji provodimo s partnerima i susjedima u okruženju. Tako želimo povećati svoju vidljivost u zajednici, ali i suvremenu umjetnost približiti novoj publici na manje formalan i stručan način. „Kortil uživo“ polazi od bogate i slojevite povijesno-kulturno-političke simbolike ove urbane zone, kao i osobnih iskustava i sjećanja njezinih građana. U vrijeme korone prilagodili smo se pandemijskim uvjetima rada pa je manje susreta uživo, a više primjene digitalne tehnologije. Ove godine postavili smo kodove na klupe na Šetalištu Andrije Kačića Miošića uz Rječinu. Ako sjednete na klupe i mobitelom skenirate kod, moći ćete pogledati šest edukativnih šetnji kroz vrijeme i dijelom grada koji vidite sa svake od tih šest klupa.

NACIONAL: Koji su najveći izazovi za galeriju u Hrvatskoj?

Svi će prvo pomisliti na novac. Ali mislim da je publika ono što nam ne smije promaknuti, edukacija, razgovori, medijacija. Moramo sve napraviti da je ne izgubimo. Ne govorim o publici koja je garantirana, kao na izložbama poput Lovre Artukovića ili sjajne Tisje Kljaković koju planiramo za sljedeću godinu. Suvremena umjetnost je teška, nerazumljiva i neprohodna prosječnom posjetitelju kulturnih događanja, ali važna je za održavanje te duhovne i mentalne kondicije.

NACIONAL: Veliku 25. obljetnicu odlučili ste obilježiti programima kroz cijelu 2022. Kako je koncipiran program?

Svi će programi proizlaziti iz uspješnih suradnji iz prethodnih godina. Dvije od tih izložbi okupit će autore na nacionalnoj razini koji su u Galeriji izlagali s umjetničkom agencijom Kopart. Izložbene koncepte osmislili su Iva Körbler i Marijan Špoljar. Riječke snage predstavit će Branka Arh i Berislav Valušek odabirom skulptora koji su surađivali s Goranskom kiparskom radionicom. A međunarodne autore pozvat ćemo natječajem za izradu ex librisa s temom 25 godina Kortila. Bit će to peto izdanje ove vrijedne manifestacije malog formata. Ukupno planiramo dvanaest izložbi i vjerujem da će se te naše lijepe želje i ostvariti.