Nakon završenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, na kojima je Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) Martina Schultza ostvarila prilično skroman rezultat, u posjetu Hrvatskoj stigao je iskusni njemački socijalist i europarlamentarac Jo Leinen, član kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Od 1985. do 1994. Leinen je obnašao dužnost ministra za okoliš u saveznoj državi Saarland u Njemačkoj.

Potom je 1999. postao zastupnik u Europskom parlamentu. Od 2014. predsjednik je izaslanstva EU parlamenta za odnose s Kinom i član niza odbora – od onog za ustav do Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane i vanjske poslove. Aktivni je član proeuropskih organizacija civilnog društva, a od 1997. do 2005. bio je predsjednik Unije europskih federalista, čiji je danas počasni predsjednik. Predsjednik je i Međunarodnog europskog pokreta.

Leinen je razgovarao za Nacional nedugo nakon okruglog stola na temu izgradnje boljeg društva u EU-u, na kojem su sudjelovali i brojni vodeći hrvatski članovi SDP-a. U njemu je komentirao krizu socijaldemokracije na europskoj razini, problem identiteta s kojim se suočavaju socijaldemokratske stranke, kao i situaciju u sestrinskoj Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske.

NACIONAL: U Zagreb ste stigli iz Berlina, gdje ste pratili parlamentarne izbore. Jeste li razočarani rezultatom SPD-a na čelu s Martinom Schultzom i što poraz ljevice u Njemačkoj znači za ostale socijaldemokratske stranke u EU-u?

Politička atmosfera u Njemačkoj nije išla u korist socijaldemokratima. S jedne strane, kancelarka Angela Merkel je izvanredna osobnost. S druge strane, problemi izbjeglica uzrokovali su porast desničarskih populista u AfD-u. Nadalje, SPD se nadmeće s dvjema lijevim strankama, s Die Linke i Zelenima. Mi svakako moramo analizirati ovu novu situaciju i izvući potrebne zaključke kako bismo obnovili naš politički program.

NACIONAL: Ni u Hrvatskoj ljevica nije dobro prošla na prethodnim parlamentarnim izborima, a niti na lokalnim izborima. Očito socijaldemokracija na razini cijelog EU-a doživljava krizu identiteta i gubitak povjerenja vlastitih birača. Zašto je to tako?

Socijalna demokracija prolazi kroz teško vrijeme diljem Europe. Tradicionalna pripadnost birača strankama postaje sve slabija. Osim toga, ponekad gubimo dodir s našim tradicionalnim podržavateljima. U Njemačkoj je nekada više od 50% radnika glasalo za SPD. Taj se udio smanjio na samo 25 posto na posljednjim izborima. Središnje i lijeve političke snage moraju modernizirati svoje programe uslijed ubrzanih promjena kroz koje prolazi društvo i gospodarstvo. Moramo dati i bolje odgovore na društvene posljedice globalizacije i automatizacije. Povrh svega, doživljavamo promjenjivu demografiju i oslabljenu solidarnost između generacija.

NACIONAL: Jesu li hrvatski zastupnici SDP-a u parlamentu EU-a aktivni i vidljivi?

Europski parlament ima 751 člana. Ne mogu govoriti za sve moje kolege, ali većina nas je jako angažirana i puno smo radili u raznim odborima. Političke odluke na europskoj razini zahtijevaju upornost i puno truda, što nije uvijek vidljivo javnosti.

NACIONAL: U mnogim zemljama EU-a nastale su nove lijeve protestne stranke nezadovoljne načinom kako socijaldemokracija vodi politiku. Optužuju vas da ste postali elitistični, da se ni po čemu ne razlikujete od demokršćana, kao i da ste zaboravili na osnovne principe socijalne države i brige za radništvo. Kako komentirate te optužbe?

Protestne stranke imaju veliku prednost: oni koriste ljutnju i bijes građana i prevode ih u lake slogane, bez da nude stvarna rješenja. Etablirane stranke, s druge strane, često sudjeluju u vladama u kojima su prisiljeni raditi kompromise i ne mogu ispuniti sva obećanja. Ipak, uspon radikalnih lijevih skupina u raznim europskim zemljama treba potaknuti socijaldemokratsku obitelj da više sluša građane i dade konkretne odgovore na probleme s kojima se suočavamo u našim društvima.

NACIONAL: Jeste li upoznati s krizom vodstva u SDP-u Hrvatske? Jeste li imali prilike razgovarati s članovima stranke i što ste im savjetovali?

Tijekom svog kratkog posjeta u Zagrebu imao sam sastanak s Odborom za europske poslove u Hrvatskom saboru, a sudjelovao sam i u raspravi na okruglom stolu s predsjednikom SDP-a. Želim našoj sestrinskoj stranci dinamičnost i energiju da se pozabavi ključnim pitanjima hrvatskog društva i poveže svoje napore s našom socijaldemokratskom obitelji u EU-u.

NACIONAL: Je li u situaciji kada jača radikalna desnica diljem EU-a pametno ulaziti u velike crveno-crne koalicije? Očito je da je u Njemačkoj to štetilo SPD-u.

Velike koalicije nisu cilj same po sebi, a socijaldemokratske stranke nisu osobito sklone formiranju vlade sa svojim tradicionalnim protivnicima. Ipak, ponekad su ishod izbora ili krizne situacije u zemlji razlog da velike koalicije između središnjeg lijevog i desnog centra postaju neophodne. Međutim, ako se politički profili stranaka koje u tome sudjeluju ne mogu više lako razlikovati, ekstremi na objema stranama političkog spektra jačaju. U Njemačkoj nažalost SPD nije mogao profitirati od uspješnih inicijativa velike koalicije. Bez nas u vladi ne bi bilo ni minimalne plaće, niti mogućnosti umirovljenja sa 63 godine, nakon 45 godina rada, ili smanjenja razlike u plaćama između žena i muškaraca. Kao junior partner u vladi nismo dobivali jednaku pažnju javnosti kao kancelarka Angela Merkel koja je iz dana u dan bila u medijima, kao vođa Njemačke.

NACIONAL: Zašto socijaldemokratske stranke nisu bolje međunarodno povezane? Čini se da europski pučani puno više brinu za svoje članice i pružaju im podršku, osobito prije izbora?

Istina je da Europska pučka stranka (EPP) ima dužu povijest transnacionalne suradnje od Europske socijaldemokratske stranke (PES). Jedan od razloga vjerojatno je taj da je jezgra europske integracije bila zajedničko tržište pa su se konzervativne stranke na europskoj razini brže povezale od stranaka sa socijalnom agendom. To ima veze s nadležnostima Europske unije koja može djelotvorno djelovati u gospodarskim poslovima, ali ima vrlo ograničene mogućnosti u socijalnim poslovima. Ali usprkos tome, socijaldemokratske stranke trebaju činiti više i izoštriti svoj profil. Mi smo prvi nominirali svog vodećeg kandidata na posljednjim europskim izborima i to ćemo ponoviti i na izborima 2019., možda tako da provedemo predizbore i konzultiramo javnost o preferencijama određenih političara, kao i o izbornom manifestu.

NACIONAL: Već su počele pripreme za izbore za EU parlament 2019. Kako namjeravate povećati broj zastupnika u sljedećem sazivu i motivirati europske građane da glasaju za vas?

Europska unija kao projekt veliki je uspjeh, ali isto tako ima slabosti i nedostataka, zbog kojih trpe milijuni ljudi. Kao socijaldemokrati moramo osigurati viziju za socijalnu, održivu i demokratsku Europu koja će građane staviti na prvo mjesto. Trebali bismo štititi širi investicijski program za modernizaciju naše infrastrukture u energetici, transportu i digitalnom sektoru. Moramo nastaviti borbu protiv nepravednih poreznih sustava, utaje poreza i poreznih prijevara, gdje multinacionalne tvrtke mogu pobjeći od obveze da daju svoj pravedni udio za financiranje društva, dok se građani i male tvrtke visoko oporezuju.

NACIONAL: Trenutačno tri ključne pozicije, predsjednika Europskog vijeća, Europske komisije i EU parlamenta drže pripadnici EPP-a. Zašto je to tako i mislite li da ćete u sljedećem sazivu to promijeniti?

Predsjednici europskih institucija odražavaju većinu političkih obitelji u 28 država članica. Dok su socijaldemokrati 2000. imali dvije trećine država članica na svojoj strani, situacija se tijekom vremena promijenila u suprotnu. Unatoč tome, socijaldemokrati zauzimaju značajne pozicije, poput visoke predstavnice za vanjske poslove Federice Mogherini ili prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Za europske izbore 2019. trebamo vrhunskog kandidata koji je vrlo karizmatičan i višejezičan.

NACIONAL: Zašto Angela Merkel, kao simbol demokršćanskog vođe, nema pandan u figuri nekog premijera iz redova socijaldemokrata?

Europa je vidjela niz velikih socijaldemokratskih vođa, kao što su bili Felipe González u Španjolskoj, François Mitterrand u Francuskoj ili Willy Brandt u Njemačkoj. Snažne osobnosti često dolaze iz jakih pokreta s jasnim programima. Moramo spojiti sva tri elementa. Socijaldemokratske stranke trebale bi predvoditi pokrete građana i političke borbe za progresivna društva. U svijetu koji se mijenja, došlo je do duljeg razdoblja dezorijentacije. Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti razjasniti naše stavove. Siguran sam da u sljedećem desetljeću trebamo glasan socijaldemokratski glas u državama članicama, kao i u cijeloj Europi, kako bismo se borili protiv ogromnih društvenih izazova.