Brigadir Stjepan Gašljević govorio je o akciji Oluja u kojoj je sudjelovao, i to na potezu Ogulin – Plaški – Plitvička jezera – Slunj na spoju s 5. korpusom Armije BiH.

“Pravac je zapravo bio Ogulin – Bihać i ja mislim da smo puno pomogli BiH jer Bihać bi vjerojatno postao druga Srebrenica. I možda je to bio razlog zašto je Oluja krenula tada jer je Bihać bio pred padom. Pritisak Hrvatske vojske je rasteretio branitelje Bihaća i samim time pomogao im u obrani”, rekao je, piše N1.

“Ja sam bio upoznat s cijelim planom operacije s obzirom na to da sam bio, u Glavnom stožeru, načelnik Odsjeka topništva. Obim operacije je za jednu vojsku kao što je hrvatska je bilo najveće iznenađenje jer smo napali iz 30 pravaca. Protivnici su znali da će operacija krenuti, nisu znali kad ili s kojim snagama, ali nisu znali da će ići iz 30 pravaca”, dodao je.

“Knin je bio stožerna točka koju je trebalo osvojiti i ući u Knin značilo je olakšanje na drugim frontima. Padom Knina počeli su padati i ostali gradovi. Knin je bio pojam za njih, ali i za nas, Kad je taj pojam nestao, nestala je kod njih vjera da se nešto može napraviti, a kod nas je podigla moral”, objasnio je Gašljević.

Napominje da svaki život nema cijenu, ali da je po svim teorijama ratovanja, u operaciji gdje je 200 tisuća ljudi ratovalo, a poginulo 200, to nezabilježeno jer su u napadima uvijek najveći gubici.

“To je bilo iznenađujuće i za sve nas jer smo i mi bili spremni na veće gubitke. Na tako velikoj fronti da pogine samo 200 ljudi, to je razlog zašto se izučava ta operacija, ali to je rezultat kvalitetne pripreme. Velik boj ljudi je išao prema svojoj kući i poznavali su teren i rezultat su minimalne žrtve”, rekao je.

Kaže da su nakon Oluje zatekli pustoš. “To su jeza, ponos, suze. Sve kuće Hrvata prema Plaškom su bile uništene do neprepoznatljivosti”, dodao je.

Navodi da je druga strana sebi zabila autogol radeći “od nas čudovišta i kod svojih ljudi stvarali strah od nas”. “Od nas su stvarali zvjeri, ali mi smo bili vojnici koji su po vojničkim pravilima vodili rat i dobili rat”, istaknuo je.

“Mi smo na početku rata imali zarobljenike iz JNA i kada sam došao kod njih oni su drhtali i mi smo ih ponudili cigaretama, pićem i jelom i rekao sam im – ja sam vam taj prvi ustaša u Ogulinu s kojim su vas plašili. I tek tada su se opustili i mi smo im organizirali transport i izvlačenje”, naveo je.