Povrće je idealna hrana ako želite organizmu pružiti obilje nutrijenata i malo kalorija, patlidžan nije izuzetak.

Iako patlidžan ne izgleda kao tipično povrće, zbog svojih mesnatih, krupnih plodova najčešće ljubičaste boje i sjajne, debele kore, ali po sastavu to svakako jest. Kockica patlidžana sadrži samo 20 kalorija i potpuno je bez masnoća. U njoj su 3 grama vlakana, 1 gram proteina, 5 grama ugljikohidrata, 3 grama šećera, 188 mg kalija kao i neki drugi vitamini i minerali.

U takvoj porciji je najmanje pet posto preporučenog dnevnog unosa bakra, mangana i vitamina B1 i B6, kao i pet do deset posto potrebe za vlaknima. Vlakna su zaslužna za bolju pokretljivost crijeva, pomažu u održavanju poželjnih količina šećera u krvi i produžavaju osjećaj sitosti.

Dobitni sastav

Uz već spomenuto, patlidžan je bogat antocijaninima, pigmentima zaslužnim za njegovu prepoznatljivu ljubičastu boju.

Oni djeluju antioksidativno i, pokazuju studije, pružaju niz dobrobiti – od smanjenja rizika za bolesti srca, preko smanjenja oksidativnog stresa do prevencije raka.

Među njima je nasunin, antioksidans čiji je dobar izvor patlidžanova kora. Smatra se da sudjeluje u čišćenju mozga od štetnih slobodnih radikala koji mogu napadati i oštetiti vanjske membrane moždanih stanica slabeći njihovu sposobnost funkcioniranja punim kapacitetom.

Patlidžan sadrži i fenolne spojeve koji se ponašaju kao antioksidansi, zatim lutein, zeaksantin itd.

Navedeni sastav odnosi se na najpoznatiji nam patlidžan, onaj tamnoplave do ljubičaste boje. Ali, uzgajaju se i zeleni, žuti, pa i bijeli patlidžani, ovalni, duguljasti ili okrugli.

Dobar za srce

Vlakna, kalij, vitamini C i B6 te antioksidansi iz patlidžana održavaju srčano zdravlje.

Revizija ranijih studija provedena u Iranu 2019. sugerira da jedenje hrane koja sadrži neke flavonoide, uključujući antocijanine, pomaže u snižavajnu upalnih markera koji povećavaju rizik od bolesti srca.

Ranija britanska studija otkrila je da žene srednje dobi koje su tjedno jele više od tri porcije borovnica i jagoda, koje su dobri izvori antocijanina, imaju 32 oposto niži rizik za bolesti srca od onih koje su jele manje tog voća.

Još jedno britansko istraživanje je zaključilo da će žene koje jedu više antocijanina imati znatno niži krvni tlak i elastičnije arterije od onih koje uzimaju manje tih sastojaka.

Protiv raka

Antocijanini i klorogenerična kiselina iz patlidžana mogu pomoći u zaštiti stanica od djelovanja slobodnih radikala.

Dugoročno mogu pomoći u sprečavanju rasta tumora i širenju stanica tumora. Konkretno, antocijanini sprečavaju formiranje krvnih sudova u tumoru, smanjuju upalu i blokiraju enzime koji pomažu širenju stanica tumora.

Niži kolesterol

Patlidžan sadrži vlakna, a ona mogu dobro djelovati na visinu kolesterola. Šalica kuhanih kockica patlidžana (oko 100 grama) sadrži oko 2,4 grama vlakana.

Kineska studija provedena na glodavcima 2014. otkrila je da klorogenerična kiselina, primarni antioksidans u patlidžanu, može sniziti visinu LDL-a (tzv. lošeg) kolesterola i smanjiti rizik od nealkoholne masne bolesti jetre.

Za kognitivne funkcije

Istraživanja na životinjama sugeriraju da antioksidans nasunin može pomoći u zaštiti moždanih stanica od slobodnih radikala, a pomaže i u prijenosu hranjivih stvari do stanica te uklanjanju otpada iz njih, piše B92.

Uz to, antocijanini pomažu u sprečavanju upale živčanog tkiva i olakšavaju dotok krvi u mozak, čime sudjeluju u prevenciji mentalnog propadanja povezanog sa starenjem.

Kontrola težine

Vlakna mogu pomoći u kontroli težine jer stvaraju duži osjećaj sitosti. Budući da patlidžan sadrži dosta vlakana i malo kalorija, može pomoći u zdravoj, niskokaloričnoj ishrani.

Pomoć očima

Patlidžan sadrži antioksidanse lutein i zeaksantin koji su korisni za oči. Konkretno, studije pokazuju da lutein može pomoći u prevenciji makularne degeneracije povezane sa starenjem.

Oprez zbog solanina i još nekih sastojaka

Patlidžan pripada obitelji biljaka ponoćnica (Solanaceae, u njoj su i krumpir, rajčica, paprike…) čiji pripadnici sadrže otrov solanin koji ih štiti od parazita.

Solanin je smješten ispod kožice ploda ili krtole, što se vidi po zelenoj boji, a ima ga i u drugim dijelovima biljke. Jedenje listova ili krtole biljaka ponoćnica može izazvati simptome kao što su peckanje u grlu, mučnina i povraćanje, srčane aritmije…

U težim slučajevima može doći do paralize, halucinacija i groznice, u najtežima do smrti. Iz jestivih biljaka solanin se uklanja guljenjem i termičkom obradom, ali ne u potpunosti.

Najviše solanina može se unijeti jedenjem zelenog krompira. Patlidžan sadrži male količine solanina te će konzumiranje malih do umjerenih količina najvjerojatnije biti sigurno.

Nije u pitanju samo mogućnost trovanja, prema nekim teorijama solanin pokreće upalu u organizmu. Službena medicina odbacuje takve tvrdnje jer za njih nema dokaza, ali iskustva nekih osoba s upalnim bolestima (poput psorijaze ili ekcema) pokazuju da su im se simptomi smanjili kad su izbjegavali biljke ponoćnice.

Ukoliko primijetite da vam ovo povrće utječe na simptome, vjerojatno je najbolje da porazgovarate s liječnikom o provođenju neke dijete koja može pomoći u otkrivanju pokretača upale.

Nadalje, spomenuti nasunin veže se sa željezom i uklanja ga iz stanica. Taj proces, poznat kao kelacija željeza, može biti koristan za osobe s previše željeza u organizmu, ali one s niskom količinom željeza ne bi trebale jesti veće količine patlidžana.

U rijetkim slučajevima neki spojevi u patlidžanu mogu pokrenuti alergijsku reakciju. Simptomi mogu uključivati osip, oticanje i otežano disanje.

Ako je reakcija jaka, treba potražiti hitnu medicinsku pomoć. Patlidžan sadrži manje količine oksalata, spojeva koji mogu doprinijeti formiranju kamena u bubregu kod ljudi koji su skloniji apsorbiranju oksalata.

Osobama koje imaju kamenje uobičajeno se preporučuje da ograniče unos hrane s oksalatima.