Izreka kaže da je Bog Ircima, kako bi ih spriječio da zavladaju svijetom, dao viski. Međutim, to ih nije spriječilo da potpuno preuzmu svijet književnosti.

Pjesniku Yeatsu i dramatičaru Beckettu u najutjecajnijem književnom trolistu 20. stoljeća tako se pridružio i prozaik James Joyce, stvaralački genij koji je rođen 2. veljače 1882. godine. Književnik čija je veličina tijekom života ostala neprepoznata i čiji je rad karakteriziran kao sablažnjiv sam je smatrao da su čovjekova djela najbolji tumač njegovih misli. Ako je zaista tako, ne iznenađuje činjenica da upravo njega danas smatramo tvorcem modernog romana i struje svijesti.

Rođenje u katoličkoj obitelji u Dublinu, Joyceu je obilježilo čitav život. Iako ubrzo po završetku školovanja, pobunivši se protiv malograđanštine i skučenosti vlastite sredine, seli u Pariz, rodnom se gradu, koji je u svojim djelima ponudio svijetu na dlanu, često tijekom ostatka života vraćao.

Najintrigantniji pisac engleskoga govornoga područja život je proveo u materijalnoj oskudici i u vezi s Norom Barnacle životareći, baš poput modernističkih književnih likova, u gradovima diljem Europe. Tako se u jednom trenutku našao i na mjestu učitelja u školi u Puli. Svojim je djelima pokazivao težnju da po bilo koju cijenu ostvari slobodu uzdižući se iznad svega što ga je sputavalo, uključujući obitelj, vjeru i društvene konvencije.