Kako uvjeriti tromu administraciju u sustavu zdravstva da iskoristi sve moguće mehanizme ušteda koje predlažu i nude proizvođači lijekova okupljeni u udruzi HUP Udruga proizvođača lijekova, Business&Banking je doznao u razgovoru s predsjednikom te udruge Jerkom Jakšićem. Hrvatska farmaceutska industrija tvrdi da bi većom upotrebom generičkih i biosličnih lijekova, kao i praćenjem ishoda liječena bolesnika, u kratkom roku bilo moguće postići uštede u sustavu zdravstva i do milijardu kuna godišnje. Jakšić više od 20 godina radi u farmaceutskoj industriji i predsjednik je uprave PharmaS Grupe. Ekskluzivno za Business&Banking analizira hoće li rast svih troškova utjecati i na cijene lijekova u Hrvatskoj te hoće li enormno dugi rokovi plaćanja dovesti do poremećaja u opskrbi lijekovima.

B&B: Hrvatska farmaceutska industrija svojom proizvodnjom generičkih i biosličnih lijekova hrvatskom zdravstvenom sustavu donosi uštede od 300 milijuna kuna godišnje, ali, kako tvrdite, te bi uštede mogle iznositi čak milijardu kuna. Zašto taj potencijal u Hrvatskoj nije iskorišten i je li tomu razlog i to što je HZZO vrlo trom kad je riječ o uvrštavanju novih generičkih i biosličnih lijekova na svoje liste?

Ovdje je riječ o pitanju učinkovitosti čitavog zdravstvenog sustava i na njega ne postoji jednoznačan odgovor. S jedne strane, svjedoci smo velike transformacije u liječenju bolesnika, odnosno sve veće dostupnosti novih terapija, dok s druge strane svjedočimo tromosti sustava. Nikada zdravstvena administracija nije mogla pratiti razvoj lijekova. Radi se o pitanju fokusa jer u zdravstvenoj administraciji nema nikoga tko isključivo prati kretanje cijena lijekova unutar bolničkog sustava. Na listama HZZO-a koje definiraju pravo korištenja lijekova, godišnje imate nekoliko stotina promjena, bilo da je riječ o ulasku novih lijekova ili o korekciji njihove cijene. I upravo te informacije vrlo sporo dopiru ili uopće ne dopiru do zdravstvene zajednice, odnosno do liječnika koji propisuju terapije. Generička industrija osigurava dostupnost lijekova već u trenutku isteka patenta i kada bi se generički lijekovi u istom tom trenutku, zapravo automatski, uvrstili na liste odobrenih lijekova, cijene terapija pale bi više od 50 posto. Kada je riječ o HZZO-u, on svakom lijeku pristupa gotovo identično, što vrlo često rezultira činjenicom da generički lijek čeka na skladištu proizvođača i do šest mjeseci prije prve upotrebe. Samo takvim administrativnim pristupom, tim čekanjem, gubi se mogućnost ušteda od nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje.

B&B: Generički lijekovi istovjetni su originalnim lijekovima čija je patentna zaštita istekla, njihovim ulaskom na tržište izvorni lijek dobiva konkurenciju što posljedično dovodi do snižavanja cijena, a bolnicama i cjelokupnom sustavu zdravstva donosi dodatne uštede. No udio generičkih lijekova na domaćem financijskom tržištu iznosi svega 30 posto, dok 70 posto odlazi na znatno skuplje originalne lijekove. Promet kroz ljekarne se u zadnje tri godine povećao za preko milijardu kuna, i to na račun skupih lijekova. Prošle godine izdano je 100 milijuna lijekova na recept, no gotovo 40 posto njih nisu bili generički lijekovi. Znači li to da se zalažete za veće propisivanje generičkih lijekova, što bi značilo uštedu i za građane i za sustav zdravstva?

Mi pratimo svaki istek patenta i već unaprijed HALMED-u dostavljamo dokumentaciju o učinkovitosti i sigurnosti generičkog lijeka kako bi on bio spreman za aplikaciju na listu HZZO-a i prije isteka patenta izvornog lijeka. Upravo se kao udruga zalažemo da što više lijekova koji se propisuju na recept budu generički lijekovi. Nakon više od 20 godina rada u generičkim lijekovima, mogu reći da u medicinskoj zajednici ne postoji sumnja prema djelotvornosti i sigurnosti generičke terapije i to su prvo prepoznali liječnici obiteljske medicine, koji su ujedno i nositelji izvanbolničke potrošnje. Vrlo često su oni morali objašnjavati bolesniku da će umjesto izvornog, propisati istovrsni generički lijek s potpuno istim učinkom na liječenje. Nažalost, oni nemaju utjecaja na bolničke lijekove kao i na lijekove s liste Posebno skupih lijekova koji se nalaze u ljekarnama. S druge strane, u Hrvatskoj je zdravstvena pismenost na vrlo niskoj razini te je potrebno dodatno educirati stanovništvo o lijekovima.

B&B: Kako tumačite činjenicu da mnogi liječnici specijalisti još uvijek radije propisuju lijekove izvornih proizvođača, dakle originalne lijekove, dok istovremeno postoji njihova jednako kvalitetna, ali jeftinija generička varijanta?

Potrebno je sustav posložiti tako da svaki liječnik u sustavu nosi odgovornost i za racionalno upravljanje potrošnjom lijekova. Glavna briga svakog liječnika je osigurati najbolji lijek za određenu bolest, no pritom često ne razmišljaju o trošku takve terapije. Svaki inovativni lijek je na tržištu 10 do 20 godina prije nego što stigne njegov istovrsni generički lijek. To je jako puno godina te se liječnici naviknu propisivati isti određeni lijek za određenu bolest. U trenutku isteka patenta vrlo često se u prometu nađe više generičkih paralela i danas je prava umjetnosti naći način kako prenijeti informaciju do liječnika i uvjeriti ga da sada ima mogućnost osigurati veću dostupnost takve terapije uz istovremenu uštedu u budžetu lijekova.

‘Kada bi se generički lijekovi već u trenutku isteka patenta uvrstili na liste odobrenih lijekova, cijene bi pale više od 50 posto’

B&B: Kako to utječe na stav građana prema generičkim lijekovima? Je li to razlog što često izražavaju nepovjerenje prema generičkim lijekovima i ne žele, bez obzira na cijenu, uzeti isti, ali generički lijek koji im se nudi? Ili sami pitati obiteljskog liječnika postoji li zamjenski lijek na listi koji je besplatan?

I bolesnici koji godinama primjenjuju neki lijek kao propisanu terapiju na njega se naviknu i smatraju da je taj lijek siguran i učinkovit. Ako je njihova bolest pod kontrolom, teško ih je uvjeriti da postoji ista terapija drugog imena i cijene, vrlo često bez doplate ili s puno nižom doplatom. Nerijetko liječnici moraju uložiti dodatno vrijeme uvjeravajući bolesnika da se radi o drugom lijeku, ali istog učinka i sigurnosti. Svi znamo da je tog vremena danas sve manje. Upravo zato je potrebna dodatna edukacija građana o lijekovima. Bez obzira na to što ih većina građana ne plaća, lijekovi nisu besplatni i upravo svojom podrškom propisivanju generičkih lijekova građani oslobađaju prostor za nove inovativne lijekove, koji će im možda biti potrebni u životu.

B&B: Kad je riječ o biosličnim lijekovima, tu su brojke još manje, oni su u 2019. u ukupnoj potrošnji bioloških lijekova zauzimali skromnih 13 posto tržišta. No, s druge strane, samo u 2020. bioslični lijekovi su osigurali uštedu zdravstvenom sustavu od 200 milijuna kuna i upravo oni daju najveći potencijal uštede. Koliko je važno ubrzati njihovu primjenu, s obzirom na to da se radi o vrlo skupim lijekovima?

Biološki lijekovi su u proteklih deset godina promijenili način liječenja mnogih akutnih i kroničnih bolesti i mnoge su do tada neizlječive bolesti stavili pod kontrolu, a kao posljedicu imamo nagli rast njihove potrošnje. Primjerice, za listu Posebno skupih lijekova Ministarstvo zdravstva će ove godine izdvojiti gotovo tri milijarde kuna, što je više nego izdatak za sve generičke lijekove u ljekarničkom sustavu. Stoga upravo veća primjena biosličnih lijekova omogućava da ove terapije postanu dostupne punom većem broju bolesnika uz znatno niže troškove. Da bi se biosličan lijek mogao uopće pojaviti na tržištu Europske unije, on mora biti registriran od Europske agencije za lijekove i odobren od Europske komisije. Sveukupna investicija farmaceutske tvrtke koja je razvila i na tržište lansirala biosličan lijek može iznositi i preko 50 milijuna eura. Naime, proizvođač je u svrhu odobrenja biosličnog lijeka dužan provesti opsežna ispitivanja koja dokazuju da je biosličan lijek vrlo sličan izvornom biološkom lijeku u kakvoći, sigurnosti primjene i djelotvornosti. Zemlje koje imaju veću potrošnju biosličnih lijekova su u pravilu zemlje koje bolje kontroliraju svoju potrošnju lijekova. Isti bi put trebala slijediti i Hrvatska, a to znači nužno ubrzati i povećati njihovu primjenu, odmah nakon što budu registrirani pri Europskoj agenciji za lijekove. Bioslični lijekovi bi u bolnički sustav trebali ući čim postanu dostupni na tržištu. Zahvaljujući domaćoj farmaceutskoj industriji Hrvatska ima sve segmente farmaceutske proizvodnje, uključujući i proizvodnju biosličnih lijekova.

‘Nakon više od 20 godina rada s generičkim lijekovima, mogu reći da u medicinskoj zajednici ne postoji sumnja u djelotvornost i sigurnost generičke terapije i to su prvo prepoznali liječnici obiteljske medicine’, ističe Jerko Jakšić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: O kakvim je zapravo lijekovima tu riječ i za koje bolesti?

Riječ je o lijekovima za liječenje bolesti imunološkog sustava, za liječenje karcinoma, a tu su prisutni i neki hormonski lijekovi, primjerice, za umjetnu oplodnju. Ključ svake bioslične terapije je da ona postane dostupna što većem broju pacijenata. U Hrvatskoj je u proteklih nekoliko godina u liječenju autoimunih bolesti liječeno 67 posto više bolesnika uz samo 19 posto veći trošak ukupne terapije. Također, upravo zahvaljujući biosličnim lijekovima u onkološkom supurativnom liječenju za isti trošak liječenja u 2021. liječeno je 2,5 puta više bolesnika u usporedbi s 2019. godinom.

B&B: No uz samu tromost HZZO-a, što smatrate najvećim nedostatkom u politici lijekova u Hrvatskoj, odnosno koje su to promjene u zdravstvenom sustavu potrebne koje bi doprinijele još većim uštedama?

Trenutno se nalazimo u apsurdnoj situaciji! Naime, našim generičkim lijekovima danas u Hrvatskoj možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno ili upalu pluća za jedanaest kuna, dok istovremeno HZZO od nas traži sniženje tih cijena. U politici lijekova cijeli fokus zdravstvene administracije je na cijenama generičke terapije koja u ukupnom proračunu za zdravstvo sudjeluje sa samo četiri posto troška. Taj se trošak odnosi na 75 milijuna kutijica generičkih lijekova koji se kroz ljekarne izdaju na recept, kao i na objedinjenu javnu nabavu u bolnicama, a tu se na proizvođače vrši kontinuirani pritisak da daju dodatne uštede. Kroz sustav objedinjene javne nabave u bolnicama, gdje se natječu samo generički lijekovi, samo u ovoj godini se osigurava dodatnih 100 milijuna kuna ušteda. To se odnosi na lijekove koji su dio bolničke potrošnje – na antibiotike, citostatike, lijekove za anesteziju ili terapije koje pacijenti inače koriste. S druge strane, lista Posebno skupih lijekova je u proteklih deset godina narasla s 400 milijuna na gotovo tri milijarde kuna godišnje, bez mogućnosti racionalizacije, jer zdravstveni sustav ne prati ishode liječenja i nema povratnu informaciju koliko je ljudi spašeno. Ključno je u ovom problemu pratiti ishode liječenja bolesnika posebno skupim lijekovima i mjeriti učinkovitost takvih terapija, a što sustav zdravstva trenutno ne radi. S druge strane, veća primjena generičkih i biosličnih lijekova u liječenju teških bolesti dovela bi do značajnih ušteda i to bi bio ključ racionalizacije za zdravstveni sustav. Dakle, racionalizacija troškova može se napraviti u „dvije paralelne ulice“. Jedna je praćenje ishoda terapija posebno skupim lijekovima, a druga je veća primjena biosličnih i generičkih lijekova koja će dovesti do znatnih ušteda.

‘Naše članice su u proteklih deset godina investirale oko 5,5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj lijekova’

B&B: Farmaceutska industrija ima stratešku važnost za Hrvatsku, jedan je od najsnažnijih industrijskih sektora i vodećih izvoznika koji broji šest tisuća zaposlenih i 18 tisuća indirektnih radnih mjesta. Zahvaljujući kompanijama s dugom tradicijom Plivi i Belupu, ali i novijim kompanijama kao što su PharmaS, Jadran galenski laboratorij ili Hospira, ukupan doprinos hrvatske farmaceutske industrije u BDP-u iznosi jedanaest milijardi kuna. Što je potrebno da se taj udio poveća i postoji li interes privatnih investitora za razvoj novih pogona?

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj je dokazala svoju stratešku ulogu kroz cijelo vrijeme postojanja. Pliva, naša najveća članica, obilježava svoju stotu godišnjicu i upravo su ta tradicija, kvaliteta i međunarodno priznato iskustvo pokazali da na tim temeljima trebamo i dalje graditi svoju budućnost. Zahvaljujući tomu, sve naše članice danas zajedno izvoze više od 70 posto svojih proizvoda. Kako bi se održala u izrazito kompetitivnom okruženju, farmaceutska industrija treba kontinuirana ulaganja u tehnologije i nove proizvode. Isto vrijedi i za hrvatsku farmaceutsku industriju da bi i dalje ostala jednako konkurentna. Naše članice su u proteklih deset godina investirale oko 5,5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj lijekova i zaposlile su više od tri tisuće novih ljudi.

B&B: Koja je uloga, odnosno misija, Udruge proizvođača lijekova i vas kao njenog predsjednika?

Od osnutka, prije više od 10 godina, HUP Udruga proizvođača lijekova želi pokazati stratešku ulogu farmaceutske industrije u Hrvatskoj, koja osigurava nesmetanu opskrbu visoko kvalitetnim lijekovima, ali i ozbiljan udjel u BDP-u Hrvatske. Samim time smo ozbiljan dionik našeg gospodarskog i zdravstvenog sustava i imamo izniman interes da hrvatsko zdravstvo i gospodarstvo budu visoko konkurentni na međunarodnim tržištima. Meni je velika čast biti na čelu jedne male, ali složne organizacije koja je tijekom svih izazova proteklih godina pokazala da možemo biti proaktivniji kad je u pitanju budućnost svih nas, naših zaposlenika, ali i građana.

B&B: Koliki problem u poslovanju farmaceutskih tvrtki predstavljaju enormno dugi rokovi plaćanja bolnica i države, zbog čega su farmaceutske tvrtke više puta prijetile i obustavom isporuke lijekova?

Krajem travnja ove godine dugovi u zdravstvu su dosegli 2,1 milijardu na ljekarničkoj razini i četiri milijarde kuna na bolničkoj razini. U usporedbi sa svim ostalim članicama EU-a, Hrvatska je na posljednjem mjestu po naplati svojih potraživanja i to je definitivno rak rana našeg zdravstva. Svi u lancu opskrbe lijekovima – farmaceutska industrija, veledrogerije i ljekarne – trenutno žive od sanacije do sanacije. To predstavlja veliki problem upravo sada kada većinu supstanci i materijala, osim što im je cijena narasla, vrlo često plaćamo unaprijed. Ako se takva praksa nastavi, to će sigurno dovesti do zastoja u proizvodnji, a posljedično i u opskrbi lijekova. Svjesni smo da taj problem nije od jučer i da su potrebni vrijeme i visoki napor da se problem naplate duga riješi. No danas je uz inflaciju i enorman rast cijene energenata stavljen dodatni uteg na rješavanje tog izazova. Taj bi uteg mogao dovesti do prekida u lancu opskrbe nekih lijekova.

‘Nikad u karijeri nisam vidio da je neki lijek skuplji zato što nije plaćen na vrijeme. A i nama, kao i drugima, rastu troškovi’

B&B: S druge strane, često se u javnosti spominju i visoke marže koje farmaceutska industrija nameće upravo zbog dugih rokova plaćanja. Bi li cijene bile manje – i u kojem postotku – da su kraći rokovi plaćanja? Kako je to riješeno, primjerice, u Austriji ili Njemačkoj?

Drago mi je što ste postavili to pitanje jer u javnosti vlada mišljenje da su u cijene lijekova uključeni mehanizmi dužih rokova plaćanja. Cijene lijekova u Hrvatskoj određene su vrlo precizno preko dvaju Pravilnika. Jedan definira cijene prema određenim zemljama iz okruženja i uključuje izjednačavanje cijene s istim lijekovima u okruženju. Drugi Pravilnik definira cijenu prema najjeftinijem lijeku na tržištu i nigdje nije moguće uvrstiti kamate ili dodatne marže s obzirom na rokove plaćanja. Nikad u svojoj karijeri nisam vidio da je neki lijek skuplji zato što nije plaćen na vrijeme. Ovi pravilnici su izuzetno precizni i dovode do spuštanja cijena godišnje za preko 200 milijuna kuna. Zaključno, ne postoji mehanizam da u cijenu lijeka ugradite rokove plaćanja i cijena u Hrvatskoj predviđa zakonske rokove naplate. S druge strane, danas svjedočimo rastu cijena lijekova unutar EU-a, uslijed globalne krize i rasta svih troškova. Ovako postavljeni Pravilnici u Hrvatskoj ne dopuštaju mogućnost podizanja cijena i među članicama vlada veća zabrinutost oko kontinuiteta opskrbe nekim lijekovima. I nama, kao i svim drugim industrijama, rastu troškovi od ulaznih sirovina do energenata, kao i troškovi zaposlenika, te ako nemamo mogućnost preseliti dio troška u cijenu lijeka, isplativost proizvodnje određenih lijekova postat će upitna.

B&B: Koliko je korona zaustavila liječenje svih drugih, posebice po život opasnih bolesti?

Sigurno je zaustavila. Pandemija covida-19 je neke bolesti potpuno izbrisala, kao što su infekcije kod djece, čak je za vrijeme pandemije bilo 20 posto manje novih onkoloških dijagnoza. Upozoravali smo da će u postpandemijsko vrijeme to predstavljati puno veće izazove za zdravstvo u vidu povećanog broja ljudi s uznapredovalim bolestima. I to se upravo događa. Stoga mi kao industrija apeliramo da se građani odazovu na preventivne preglede i tako na vrijeme otkriju ili spriječe nastanak nekih bolesti.

‘HUP Udruga proizvođača lijekova želi pokazati stratešku ulogu farmaceutske industrije u Hrvatskoj, koja osigurava nesmetanu opskrbu visoko kvalitetnim lijekovima, ali i ozbiljan udio u BDP-u Hrvatske’, kaže Jakšić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Koliko su hrvatske farmaceutske tvrtke pogođene sankcijama i embargom prema Rusiji, posebice Jadran galenski laboratorij koji je gotovo 40 posto svoje proizvodnje izvozio u Rusiju i Belupo koji je u Rusiju izvozio trećinu svojih proizvoda?

Većina naših članica ima izvoz u Rusiju, ali i u Ukrajinu. Činjenica je da smo se kao farmaceuti obvezali liječiti bolesnike bez obzira na to gdje se nalaze, koje su boje kože ili političkih i drugih uvjerenja. I upravo na tim temeljima gradimo svoje poslovanje. Moram posebno istaknuti da lijekovi nisu predmet sankcija prema Rusiji, stoga i dalje izvozimo u Rusiju. Mi smo od samih početaka krize krenuli s pomoći Ukrajini i njihovim građanima, a neke od članica dodatno pomažu svojim zaposlenicima u Ukrajini ili gdje god da se nalaze.

B&B: Kakva je pozicija PharmaSa kad je u pitanju rusko tržište?

PharmaS je, kao i druge hrvatske farmaceutske kompanije, prisutan na ruskom tržištu i vrlo smo kvalitetno tamo poslovali. Naravno da ova trenutačna situacija utječe i na naše poslovanje na tom tržištu, jer je distribucija lijekova prema Rusiji u ovom trenutku prilično zahtjevna, a kao što sam već naglasio, naša misija je liječiti pacijente gdje god se oni nalazili, bez ikakve diskriminacije. Građani u Rusiji su isto tako pogođeni krizom i bez obzira na to što nisu uvedene sankcije na lijekove, osjećaju nedostatak mnogih vitalnih terapija.

‘Našim generičkim lijekovima danas možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno’

B&B: PharmaS je osnovan krajem 2008. i od tada ste na tržište izbacili više od 200 različitih lijekova na recept, kao i široku paletu ostalih inovativnih proizvoda. Unutar portfelja tvrtke posebno se ističe brand Dietpharm, koji je prepoznat kao standard kvalitete kako u Hrvatskoj tako i svijetu. U Hrvatskoj poslujete samostalno i imate dva moderna farmaceutska proizvodna pogona, u Rakitju i Popovači. Kolika je vrijednost tih investicija i koliko je radnih mjesta otvoreno?

PharmaS je danas respektabilna kompanija s 270 zaposlenika. Krenuli smo kao greenfield investicija u vrijeme velike financijske krize, što je predstavljalo veliki teret za investitora u prvim godinama života kompanije. Kompanija je narasla na istim vrijednostima koje imaju naše najstarije članice iz udruge, na visoko kvalitetnim proizvodima koji imaju svoju prepoznatljivost i izvan naših granica. Dietpharm je naša posljednja akvizicija, riječ je o brandu koji po pristupačnim cijenama i uz visoke uvjete farmaceutske kvalitete donosi inovacije u segmentu dodataka prehrani.

B&B: Koliki je udio PharmaSa u ukupnoj proizvodnji hrvatske farmaceutske industrije i planirate li nova ulaganja?

Jedna smo od pet najvećih domaćih farmaceutskih kompanija. Sa svojim prometom generičkih lijekova, posebice u segmentu bolničkih lijekova, u proteklih pet godina uvrstiti smo se među najvažnije dobavljače lijekova u području onkologije i infektivnih bolesti. Upravo smo pri završetku novog strateškog plana kompanije gdje planiramo još ozbiljnije investicije. Kao generičkoj kompaniji razvoj nam je interesantniji od istraživanja. U narednom razdoblju planiramo investirati više od 70 milijuna kuna u nove tehnologije, i to u oba segmenta – u generičke lijekove i dodatke prehrani – što će rezultirati novim terapijskim mogućnostima za građane. Cilj nam je da naš segment proizvodnje dodataka prehrani, gdje pripada i brand Dietpharm, postane lider u regiji kroz sljedećih nekoliko godina. Naravno, tu strategiju će pratiti i nova zapošljavanja kao i ulaganja u razvoj zaposlenika, čime želimo zadržati i ojačati poziciju privlačnog i društveno odgovornog poslodavca.