“Ta činjenica, da ti ljudi – tko god to bio – sjede doma i možda gledaju ovo – to je nešto zastrašujuće”, rekao je to suvlasnik i glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić koji je u četvrtak za RTL Direkt govorio o ubojstvu Ive Pukanića, a gdje je otkrio i do sad javnosti nepoznate detalje.

Na početku gostovanja, Jelinić je upitan je li ga nešto iznenadilo u dokumentarcu Andrije Jarka.

“Iznenadila me razina emocija koje se vide u priči. Iznenadilo me i to koliko me to na osobnoj razini ponovno duboko dirnulo. Iznenadilo me i to da netko u hrvatskom medijskom prostoru nekom da godinu dana da radi na takvom projektu i da ga digne na takvu produkcijsku razinu kakva u Hrvatskoj dosad nije viđena u tom formatu”, rekao je.

Prošlo je 15 godina od ubojstva Ive Pukanića. “To će za mene uvijek biti jedna osobna, duboka trauma. Ne samo za mene, već i za stotinjak ljudi koji su u to vrijeme radili u Nacionalu i drugim izdanjima Nacionala. To je nešto osobno, što svi nosimo s tim”, rekao je Jelinić.

ANDRIJA JARAK: ‘Siguran sam da bi Ivo Pukanić istražio moju smrt i svom svojom energijom tražio istinu’

“Pukanić je stradao kao žrtva novinarskog rada”

Ivo Pukanić ubijen je zbog svog posla – novinarskog posla kojim se bavio. “U završnoj riječi na suđenju, to je eksplicite izjavio Slobodan Šašić, zamjenik ravnatelj tadašnjeg USKOK-a, rekavši da je nastradao zbog posla koji je radio, zbog toga što je otkrio u kontekstu duhanske mafije, da nema nikakvog spora ni dileme za njega – kao predstavnika države, tužitelja u tom slučaju – da je to ubojstvo naručila duhanska mafija koja nije štedjela značajne resurse kojima raspolaže da organizira to ubojstvo nakon što je Ivu Pukanića pokušala ušutkati da prestane s pisanjem tih tema. On je to na suđenju okarakterizirao kao najnasilniji čin od nastanka hrvatske države, što ti de facto i predstavlja dan danas. Brutalnost te eksplozije je nešto šte se ne može ni sa čim mjeriti u novinarskom kontekstu. Nema nikakve dileme da je Pukanić stradao kao žrtva novinarskog rada”, rekao je glavni urednik Nacionala.

“To je bilo i njima bitno da se istakne zato što je Pukaniću otupilo osjetila ono što su neki radili u javnom prostoru mjesecima prije tog atentata, kada se njega pokušalo manipulacijama prikazati kao obiteljskog nasilnika koji svoju zdravu ženu želi strpati u zatvor, bolnicu ili ludnicu. Prikazivalo ga se kao obiteljskog nasilnika, to je bila duboka nepravda prema njemu i njegovoj obitelji. Ta hajka koja se stvorila u dijelu medijskog prostora tog vremena, značajno je pridonijela tome da sigurnosni sustav naše zemlje okrene glavu od ozbiljne prijetnje do razine da čak nisi bili skloni povjerovati da je prvi atentat, koji je na njega izvršen na njega nekoliko mjeseci prije tog kobnog, zapravo bio stvaran”, istaknuo je Jelinić.

Screenshot/RTL

Ogroman propust sigurnosnih služba

Tada mu je ukinuta policija zaštita. Je li to bio velik propust, upitan je. “To je ogroman propust. Ti ljudi nose dio odgovornosti na svojim rukama, savjestima – ako ih uopće imaju. To je sramota hrvatskog sigurnosnog sustava”, odgovorio je.

Na pitanje vjeruje li i dan danas da iza toga stoji duhanska mafija, Jelinić je istaknuo: “To se ne može reći dok taj slučaj ne bude formalno zaključen bez ikakvog ostatka sumnje da je to možda netko drugi. U knjizi koju sam napisao, uvodim dva ključna pravca promišljanja što bi moglo biti u pozadini, odnosno tko bi mogao biti naručitelj. Jedan je ta notorna duhanska balkanska mafija. Drugi pravac vodi u Hrvatsku, koji vodi prema bivšem premijeru Ivi Sanaderu koji je imao razloga okrenuti glavu kao glava tog sustava, glava jedne koruptivne hobotnice, kao čelnik jednog kleptomanskog sustava kojem je on bio na čelu, a koji se nije u mnogo promijenio nakon njegovog odlaska, a kojeg je on simbolizira, kojeg smo mi de facto rastvorili još 2007. godine kao Nacional. Tada smo na naslovnici objavili nesrazmjer njegove plaće i načina života reflektiranog u zbirci skupocjenih satova kojeg smo našli na javno objavljenim setovima fotografija. Tog čovjeka rasvjetlili smo do razine da je tada počeo njegov pad. On je bio jedan veliki silnik u tom vremenu, kontrolirao je više toga nego što je to naizgled izgledalo. Imao je razloga da okrene glavu”.

Ponovno se osvrnuo na propust policije. “Propusta je bilo uoči atentata. On se mogao i morao spriječiti”, rekao je. A poslije? “Poslije toga, policija je u istrazi jako dobro radila svoj posao. Prije svega, operativci koji su našli pločicu skutera na krovu nakon eksplozije do izvršitelja. Tehnički, zanatski, oni su taj posao napravili u redu. Međutim, u nekim se segmentima stalo kao da su bili zadovoljni da su došli do te razine pa je Karamarko brže bolje poletio u nekom razdoblju – još je bio ministar unutarnjih poslova – zaključiti: ‘Mi tako dalje ne možemo’. Petnaest godina se oko toga šuti, nije se napravilo aposlutno ništa. Ne kažem da bi se napravilo i da se puno više radilo, međutim, sustav ne postupa ništa po tom pitanju i u tom kontekstu… Ta činjenica, da ti ljudi – tko god to bio – sjede doma i možda gledaju ovo – to je nešto zastrašujuće. Takav kalibar monstruma, koji je takvo što naručio, da on to gleda možda iz svoje spavaće sobe… Nadam se da to golica neko zrno savjesti koju bi netko u službama trebao imati i dalje istraživati”, odgovorio je Jelinić.

15 GODINA OD ATENTATA: Kako je Ivo Pukanić 2007. počeo otkrivati nesrazmjer Sanaderovih primanja i imovine

‘Dva puta je spriječen atentat na mene’

Strahujete li za svoj život, upitan je glavni urednik Nacionala. “Pa, umorio sam se od straha prije 9 godina. U emisiji Andrije Jarka po prvi put sam govorio o detaljima kako je to izgledalo. Meni je država… Nisam to nikad javno govorio, no, ‘ajmo reći da je prošlo dosta godina i da te opasnosti na toj razini – nadam se – nema i neće biti. Dakle, država mi je dodijelila zaštitu mjesec dana nakon početka rada na tom slučaju kada su vidjeli u što je tu igra, kada su dobili neke signale. Meni je ta policijska zaštita trajala četiri godine i 11 mjeseci. I najvećem egizibicionistu, tri dana je dosta. Živjeti pod tim pritiskom… Malo mi je teško to pričati kako izgleda. Druga stvar – za to vrijeme dva puta spriječen je atentat na mene. Nisam radio predstavu, to su posebne drame. Sjedio sam s ljudima koji su čuvali, radili logistiku da se priprema moje ubojstvo. Sjedio sam s njima, policija je nadzirala te sastanke. Dakle, to je filmska priča, ali kada je gledate na televiziji. Kada se tebi događa, to nije baš jednostavno”, naglasio je.

Prije točno 15 godina ubijeni su Ivo Pukanić i Niko Franjić. Još nema odgovora – Tko je naručio ubojstvo?

Živimo li danas u drugačijoj zemlji?

Je li moguće da se i danas dogodi takvo nešto, glasilo je pitanje. “Nadam se da nije. Hrvatska je otišla miljama naprijed od 2008. godine. Mi smo danas potpuno integrirana članica Europske unije. Malo su okolnosti drugačije. Nisu one manje ozbiljne i manje izazovne, ali na oko su manje dramatične. Ne bih rekao da se zasluge trebaju pripisivati našem velikom dedramatizatoru Andreju Plenkoviću, ali kurs u kojem je Hrvatska otišla u zadnjih 1o-ak godina je nešto mirniji nego u to vrijeme. Nadam se da će tako ostati i da ćemo živjeti u nekoj dosadnijoj zemlji u sljedećim godinama”, zaključio je Berislav Jelinić u razgovoru za RTL Direkt.