Proteklih dana gradonačelnik Knina Marko Jelić imao je pune ruke posla. Kao i posljednje 24 godine, Knin je 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, središnje mjesto okupljanja državnog vrha, političara koji žele biti viđeni, branitelja kojima treba odati posebnu počast, predstavnika oružanih snaga, veterana…

Kada je Marko Jelić sa svojom nezavisnom listom pobijedio na prošlim lokalnim izborima 2017., mnogima je to bilo veliko iznenađenje, s obzirom na to da je u Kninu godinama na vlasti bio HDZ. Po obrazovanju doktor znanosti iz polja molekularne biologije i biokemije, poslijediplomski i doktorski studij odradio je na njemačkim sveučilištima Christiana Albrechtsa u Kielu i Ludwiga Maximiliana u Münchenu. Kao znanstvenik i profesor u trajnom zvanju, prije no što se počeo baviti politikom bio je dekan Veleučilišta Marka Marulića u Kninu. Iako je mogao ostati u Njemačkoj i raditi u puno boljim uvjetima, odlučio se vratiti tamo gdje su grobovi njegovih predaka. Otac je četvero djece i kaže da se u svom dosadašnjem mandatu trudio različitim mjerama privući mlade obitelji i zaustaviti iseljavanje.

NACIONAL: Državni vrh jednom godišnje pohodi Knin, slično kao i Vukovar. Služi li Knin isključivo kao politička pozornica, dok ostatak godine nitko za njega ne mari?

Ne bih to tako rekao jer dosta ovisi o tome koliko ste vi osobno aktivni na lokalnoj razini. Ako radite projekte, podnosite zahtjeve, gnjavite ministre, premijera i ostale institucije, onda ipak imate nekog uspjeha. Treba raditi. Kada radite, onda na višim razinama znaju za vas i postižete dobre rezultate.

NACIONAL: Ipak, činjenica je da se političari natječu u tome tko će govoriti i tko će biti viđen. Kao gradonačelnik s nezavisne liste, kako se osjećate na Dan pobjede?

Naravno da svi žele biti tu toga dana, s obzirom na to da je Knin doista simbol tisuću godina stare želje hrvatskog naroda za svojom državom. Danas imamo slobodnu zemlju i kada se njena zastava razvije na tvrđavi, u 9 sati i 44 minute, to je kruna višestoljetnog nastojanja naših predaka i svih ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, onih koji su se žrtvovali za Hrvatsku.

‘Na Dan pobjede često bi se ljudi koji bi dolazili na proslavu ili Thompsonov koncert ponašali tako kako se ne ponašaju u svojoj sredini. Mi to ne dopuštamo jer smatramo da naši gosti moraju biti pristojni’

NACIONAL: No upravo branitelji se najviše bune zbog politizacije tog datuma, kao i činjenice da su u centru pažnje uvijek oni koji ni s tim danom niti pobjedom nemaju veze, već ga koriste za samopromociju.

Ja na to drugačije gledam. Ne volim te političke konotacije. Smatram da je loše što mi sve naše velike događaje sami degradiramo tako što sve svodimo na političko prepucavanje, koje je u ovom slučaju sasvim irelevantno. To nije dobro prije svega za nas kao društvo i zato nam ljudi i odlaze. Iako je to i Dan pobjede i Dan branitelja, ja ga prvenstveno doživljavam kao Dan domovinske zahvalnosti. Tog dana trebamo biti zahvalni svima koji su zaslužni za to da imamo državu, no to je i dan svih onih malih pobjeda kroz stoljeća koje su od nas stvorile ovo što jesmo i omogućile nam da budemo tu gdje jesmo.

NACIONAL: Je li na tako velikoj svečanosti teško uskladiti sve te protokole Vlade, ministarstava, Sabora, Ureda predsjednice? Vrše li pritisak na vas?

Srećom, to je državna proslava, a Knin je samo mjesto održavanja. Tako da mi samo dajemo podršku u organizacijskim stvarima državnom protokolu, MORH-u, MUP-u i Ministarstvu branitelja, kako bi se sve odvijalo kako treba. Hvala Bogu da kao gradonačelnik ne moram usklađivati protokole, jer to nikada nije lako. Oni nekada imaju svoje ideje koje mogu narušiti i sam sustav organizacije. U tome uvijek treba naći neku mjeru.

NACIONAL: Otkad ste vi gradonačelnik, Thompson ne svira više u Kninu na Dan pobjede. Je li to isključivo financijsko pitanje ili ste zaključili da pjevaču koji u svojim pjesmama pozdravlja sa „za dom spremni” i kojem je zbog činjenice da simbolizira ustaški revizionizam zabranjen nastup u više europskih zemalja, tu nije mjesto?

Osobno nemam nikakav problem s gospodinom Markom Perkovićem Thompsonom. No mi smo se odlučili za drugačiji repertoar – od Prljavog kazališta, preko Miroslava Škore koji je nastupao lani, do trojice zabavljača -Grdovića, Stavrosa i Pejakovića – koji su održali koncert ove godine. Taj zabavni dio programa koji se odvija u poslijepodnevnim i večernjim satima u organizaciji je Grada i Grad snosi troškove. Dakle, mi smo se odlučili za takav smjer. Svake godine me prozivaju da sam protudržavni element…

NACIONAL: To vas prozivaju oni koji žele promovirati ustašluk. Ostali vam čestitaju.

Moj stav je sljedeći: ja predstavljam svoje sugrađane svih nacionalnosti. Imam mandat i legitimno pravo donositi određene odluke. Stav je ove gradske uprave da želimo dostojanstvenu proslavu, na kojoj će svi naši sugrađani, i u ovom gradu i u državi, biti dobrodošli i dobro se osjećati. Želio bih da svi budu sretni što su građani Hrvatske i da im Hrvatska bude u srcu. U posljednje dvije godine na koncertu možete vidjeti i naše sugrađane pravoslavne vjeroispovijesti, odnosno srpske nacionalnosti. Oni se dobro zabavljaju i osjećaju se dijelom te priče. Ovo je naša zajednička domovina i sigurno nije nastala na temeljima koji se mogu povezati s nekim totalitarnim režimom koji je ljude zatvarao i ubijao zato što su drugačiji. I ja sam osobno drugačiji od mnogih – imam dva metra pa, prema tom principu, možda bi i takve trebalo diskriminirati i kažnjavati.

NACIONAL: Jesu li se s takvim vašim stavom složili u Gradskom vijeću?

U načelu većinu ljudi u Gradskom vijeću čine razumni ljudi koji shvaćaju kakvo je stvarno stanje. Ne potiču nikakvo šovinističko ponašanje u bilo čemu. Problem na Dan pobjede često je bio u tome što su se ljudi koji su dolazili na proslavu ili na Thompsonov koncert ovdje ponašali tako kako se ne ponašaju u svojoj sredini. Mi to ne dopuštamo jer smatramo da naši gosti prije svega moraju biti pristojni.

NACIONAL: Usput, kakav je sastav Gradskog vijeća i kako funkcionirate?

Relativnu većinu ima HDZ, moja nezavisna lista je druga, imamo jednog zastupnika SDS-a, jednog iz SDP-a i jedna je zastupnica iz Mosta. Mislim da nam je u zajedničkom interesu da između naših sugrađana nema međunacionalnih vrijeđanja. Možda postoje dvije ili tri osobe u političkom prostoru grada koje se u tom smislu ne ponašaju civilizirano.

‘U posljednje dvije godine na koncertu možete vidjeti i naše sugrađane pravoslavne vjeroispovijesti, odnosno srpske nacionalnosti. Oni se osjećaju dijelom te priče. Ovo je naša zajednička domovina’

NACIONAL: Što je s upotrebom ćirilice? Treba li Knin, po istom principu kao Vukovar, imati dvojezične ploče?

U Kninu zakonski nemamo obvezu imati dvojezične natpise, a kad je Vukovar u pitanju, to treba promatrati s puno više osjećaja i bez politikantstva. Rane su iznimno duboke te svaka akcija izaziva reakciju. Kad bi to pitanje bilo svedeno samo na kulturni identitet srpskog naroda koji živi na tom području, situacija bi se iznimno lako riješila, no u Vukovaru je to od početka, u biti, najmanje ono što bi trebalo biti, razgovor o kulturi.

NACIONAL: Prošlih godina glavna svečanost održavana je na tvrđavi i bilo je puno prigovora da je to elitistički, samo za odabrane, da polovica zaslužnih nije ni pozvana, dok je na Trgu puno bolje jer je za narod?

Uvijek je glavna svečanost u 9.43 sata na tvrđavi, a na taj najviši plato, što god mi pokušavali, ne može stati više od 450, 500 ljudi. Što se tiče govora, oni se mogu držati i na vrhu tvrđave, zbog čega smo dobili prigovore da je to elitistički, ali i na drugim otvorenim mjestima u gradu. No kada predsjednik ili predsjednica Republike drže govor na mjestu na kojem je Franjo Tuđman poljubio zastavu, oni se ipak obraćaju svim hrvatskim građanima, svim gostima, a ne samo prisutnima na tvrđavi.

NACIONAL: Vlasti u Srbiji komemoriraju Dan pobjede kao dan žalosti, odnosno Dan progona Srba iz Knina i Hrvatske. Činjenica jest da ih je većina otišla dragovoljno, na Miloševićev poziv, no pripadnici Hrvatske vojske ili paravojske također su činili zločine nad nevinim srpskim civilima. Nije li vrijeme da se te žrtve komemorira?

Rekao sam to i 2017. godine, kada sam izabran. Kao gradonačelnik i kao građanin to i činim. To vam mogu posvjedočiti i moji sugrađani i pripadnici Srpskog narodnog vijeća, kao i članovi udruga i predstavnici različitih inicijativa. Komemoriram nevine žrtve, s dobrim dijelom naših gradskih vijećnika. Nama je prije svega neprihvatljivo da negiramo zločine koji su se dogodili.

NACIONAL: Na što je prvi upozorio još Franjo Kuharić…

I Franjo Kuharić i Franjo Tuđman. Što ćemo, sami sebi lagati? Govoriti sebi da nešto nije bilo? Jer kada to počnete opravdavati, onda i sami ispadnete takvi. Ja to ne želim. Moj otac je bio branitelj, dragovoljac i invalid Domovinskog rata i umro je uslijed svega što mu se nakupilo. On je branio svoj dom, patio je i u komunizmu, a poslije ga je sve to došlo života. Ni on, a ni brojni moji prijatelji, sudionici Domovinskog rata te pripadnici oružanih snaga koji dolaze u Knin, nisu željeli da ih se veže uz zločine koje su počinili pojedinci. Takvih je bilo u svim vojskama i u svim ratovima. Mi ne želimo da ispadne da je Ante Gotovina bio zločinac. On je bio častan i ponosan hrvatski vojnik koji je nastojao spriječiti upravo takve zločine, što je dokazano brojnim dokumentima i snimkama, a u konačnici i presudom Haaškog suda.

NACIONAL: Vesna Teršelić iz Documente, kao i ostale nevladine udruge, izašla je prije koju godinu s idejom da se nakon slavlja na državnoj razini, oda počast poginulim sugrađanima srpske nacionalnosti. Jeste li o tome razgovarali s državnim vrhom?

Nisam o tome razgovarao s državnim vrhom, nastojim djelovati u Kninu i postupati razumno. Razum je odjek mudrosti, a mudrost je Svevišnji Bog. Određenim akcijama možete izazvati kontraefekte, a to nam nije cilj. Znaju se datumi kada su se te žrtve dogodile, a mi nastojimo obilježiti i pobjede i tužne događaje vezane uz Oluju i Domovinski rat. Zato Dan pobjede u Srbiji i jest dan žalosti jer, iskreno govoreći, žalosno je kada tako veliki broj ljudi napusti svoje domove. Ti ljudi sigurno su voljeli zemlju u kojoj su živjeli. U tome je ta razlika – svi mi volimo zemlju, ali ne vole svi državu, odnosno politiku koja je vodi. Ja nemam drugu domovinu, ovo je moja država i ona je odraz nas koji smo u većini. Ali države moraju biti takve da omoguće manjini da dođe do svojih prava i do izražaja. Mi trebamo biti država ravnopravnih ljudi.

NACIONAL: Srpski ministar Ivica Dačić lani vas je optužio da ste zločinac, kako ste to doživjeli?

U biti se radilo o reakciji na moju izjavu da Oluja nije pobjeda nad srpskim narodom, već nad zločinačkom politikom Slobodana Miloševića. Ta je zločinačka politika držala u okovima i srpski narod. Ne znam što je tu bilo sporno jer to priznaju i sami moji sugrađani srpske nacionalnosti, pa čak i oni koji su sudjelovali u oružanom sukobu na drugoj strani, protiv Hrvatske. Otkad su vidjeli da smo mi otvoreni prema njima, i oni se drugačije ponašaju. Svi mi griješimo, ali možemo te greške i ispraviti. Sada kada su oni to shvatili, ne trebamo odbijati te ljude, već pronaći način da komuniciramo. Prepustimo povijest povjesničarima, a ne svojim osobnim frustracijama i interpretacijama. Moramo stati s kolektivnim optužbama jer ako je jedna osoba počinila zlo, nisu svi. Što se Dačića tiče, ne mislim da bi ministar neke zemlje, pa čak i manje nego što je Srbija, trebao reagirati na izjave gradonačelnika jednog malog grada.

NACIONAL: Tvrdite da suživot Hrvata i Srba funkcionira, no koliko se Srba uopće vratilo?

Prema popisu, oko 23 posto pučanstva izjašnjava se kao pripadnici srpske nacionalnosti. Mahom su to stariji ljudi, dobio sam informaciju od svoje bivše studentice, sada dožupanice iz SDSS-a, Anje Šimprage da je prosječna dob Srba u Hrvatskoj 68 godina. Mladi su otišli i ne vraćaju se. To se i vidi po okolnim selima u kojima se nastavilo baviti poljoprivredom, no sada ni to više ne mogu. Polja i kuće propadaju.

‘Nemam nikakav problem s gospodinom Markom Perkovićem Thompsonom. No mi smo se odlučili za drugačiji repertoar, od Prljavog kazališta i Miroslava Škore do Grdovića, Stavrosa i Pejakovića’

NACIONAL: Žive li Srbi povratnici i dalje u nehumanim uvjetima, bez vode i struje, na što je upozoravao Milorad Pupovac? Ipak je SDSS u vladajućoj koaliciji, je li se nešto popravilo?

Gdje god ljudi žive, tamo je struja. No voda je komplicirani zahvat i mi svima onima koji imaju gusterne – i Srbima i Hrvatima – uz pomoć i cisterne iz općine Kijevo uredno dostavljamo vodu. Na početku mandata prepoznali smo taj problem i kupili novu cisternu, nismo čekali da ona dođe iz državnih rezervi. Gdje god postoje mjesta u koja se ljudi žele vratiti, alarmiramo HEP i struja se odmah uvodi. To nije problem, barem što se Knina tiče.

NACIONAL: Iako je Knin, kao i Vukovar, grad od posebne državne skrbi, mi sa strane nismo primijetili da se u njega nešto posebno ulaže. Uspijevate li izvući novac iz europskih fondova?

Uspijevamo povući novac iz europskih fondova, ali morate znati da u tome država ima veliki upliv. Ima puno birokratskih barijera – oko državne imovine, cestovne povezanosti i slično. Nažalost, zbog nedostatka financijskih sredstava, ali i zakona koji nisu pozitivni već su napisani tako da osujete i najmanju mogućnost zlouporabe pa onda blokiraju gotovo svaku inicijativu, teško provodimo određene planove.

NACIONAL: Kako surađujete s vladom Andreja Plenkovića?

Odnos s Vladom izuzetno je korektan. Sve dosadašnje vlade bile su jako opterećene političkom pripadnošću načelnika, gradonačelnika, župana… Ja sam neovisan, ne štitim neku političku infrastrukturu iza sebe i taj teret ne osjećam. To je prvi put da mi, načelnici i gradonačelnici iz Udruge neovisnih, u kojoj sam potpredsjednik, možemo reći da imamo normalnu komunikaciju s ministrima, da su otvoreni prema nama.

NACIONAL: Govorili smo o europskim fondovima – imate li neki poseban odjel koji se njima bavi?

Prošle godine osnovali smo Lokalnu razvojnu agenciju Matica koja radi s poduzetnicima, poljoprivrednicima i slično. U Gradu imamo i odjel za programe EU-a. S Ministarstvom regionalnog razvoja radimo program Integralnog razvoja za ratom opustošena područja. U njemu su i Petrinja i Vukovar i mnogi ratom poharani gradovi. Knin je dobio 22,5 milijuna eura, od koji su dio već dobili poduzetnici. Nakon dugo vremena izgradili smo i novi dječji vrtić. Jedini u Županiji imamo potpuno uređeno odlagalište otpada, za koje smo dobili dva milijuna eura. Puno pažnje posvetili smo zaštiti okoliša jer vjerujemo da ljudi ovdje žive upravo zbog ljubavi prema prirodi. Radimo i na Parku prirode Dinara, obnavljamo tvrđavu, osigurali smo novac i za projekte u suradnji s Nacionalnim parkom Krka. Što se tiče infrastrukturnih projekata, postavili smo pročistač vode s kojim imamo određenih problema jer je na lošem terenu, no za sada funkcionira. A kako će biti dalje, to ovisi o hidrološkim i geološkim uvjetima. To je projekt bivše vlasti koja je povukla 120 milijuna kuna za vodu i odvodnju.

NACIONAL: Nedavno ste se oštro posvadili s Tomislavom Debeljakom, vlasnikom DIV-a, nakon što su u Tvornici vijaka smrtno stradala dvojica radnika. Tvrdili ste da ljudi rade u nemogućim uvjetima i odlaze, a Debeljak je uzvratio da to nije istina i da tvornica može otići u drugi grad ako Knin s njom nije zadovoljan.

Mislim da je to pogrešna interpretacija. Rekao sam da se meni ljudi žale na po njima loše uvjete. Vjerujem da je gospodin Debeljak bio pod pritiskom svega što mu se dogodilo i reagirao je jer se osjećao prozvanim – stradalo je dvoje mladih ljudi koje smo svi znali. On kao poslodavac morao je poštovati Zakon o radu i sigurnosne odredbe. Je li ih on poštovao, to ne znam. No ta je tvornica izuzetno bitna Kninu. Doduše, imamo problem zbog otpadnih voda, ali o njemu razgovaramo. Sumnjam da će gospodin Debeljak premjestiti tvornicu jer to je ogromno infrastrukturno preseljenje, a treba naći i ljude koji znaju raditi. On zapošljava 460 radnika samo u Kninu.

NACIONAL: Iseljavaju li se mladi i dalje ili ih nekim mjerama privlačite da ostanu ili dođu živjeti u Knin?

Osim ovih mjera za poticanje poduzetništva, značajno smo povećali potporu za rođenje prvog, drugog i svakog sljedećeg djeteta, povećali smo broj i iznos stipendija studentima, učenicima i sportašima. Ove godine imali smo u proračunu prvi put novac za udžbenike, ali ih je platila država pa smo novac preusmjerili na radne bilježnice i sve ostalo. Ne mogu reći da je iseljavanje prestalo, ali se svakako smanjilo. Odnosno, čak bilježimo i povratak mladih ljudi. Možda i zato što se ovdje osjećaju ravnopravnima. Ljudi ne bježe iz Hrvatske zbog ekonomskih razloga, to je možda na trećem ili četvrtom mjestu, nego zbog sveopće apatije, a do nje dolazi zbog nemogućnosti utjecaja na smjer vlastitog života i društva u cjelini.

‘Neću se opet kandidirati za gradonačelnika iako bih, prema anketama, mogao pobijediti bez problema. Ali kao osoba smatram da se jedan posao ne treba raditi dulje od četiri do šest godina’

NACIONAL: Dok se drugi iseljavaju, vi ste se iz Njemačke vratili s doktoratom iz molekularne biologije i biokemije. Zašto? Vjerujem da ste tamo mogli jako dobro živjeti.

Profesor sam u trajnom zvanju, a to bih bio i u Njemačkoj i imao bih višestruko veća primanja i bolje uvjete. No jednostavno ne volim živjeti drugdje. Ne volim baš previše ni putovati okolo. Tu su sahranjeni moji preci. Uvijek kažem da će moja trajna adresa biti 2-Z-7 – drugi red, zapad, sedmo mjesto na kninskom groblju.

NACIONAL: Vi ste bili čudo kad ste pobijedili sa svojom nezavisnom listom, i to u gradu u kojem je godinama na vlasti bio HDZ, a Josipa Rimac neprikosnovena vladarica. Jeste li sami sebe iznenadili?

Ne. Čudim se ljudima koji kažu da je to čudo. To je sve matematika. Kada postavite prave parametre u jednadžbi i jednadžbu postavite ispravno, u konačnici je to jednostavno izračunati. Ne bih ni ulazio u tu bitku da nisam znao da ću pobijediti.

NACIONAL: Hoćete li se opet kandidirati?

Ne. Iako bih prema anketama mogao pobijediti bez problema. Ali kao osoba smatram da se jedan posao ne treba raditi dulje od četiri do šest godina. Imamo dobre rezultate, a što je najvažnije, vratili smo ogromne dugove, Grad posluje pozitivno, sve je transparentno. Uopće ne znam koga se zapošljava u gradskoj upravi i rekao sam svojim pročelnicima i ravnateljima da kad čujem da je netko nekoga zaposlio preko veze, odlaze i oni i on.

NACIONAL: U kakvom ste odnosu s bivšom gradonačelnicom Josipom Rimac? Što je s njenim slučajem sukoba interesa, je li vratila stan?

S njom sam u korektnim odnosima. Inače, normalno komuniciramo, kada trebam nešto Ministarstvo uprave, nazovem je i otvoreno mi kaže može li mi ili ne može proći. A za stan ne znam. To nije u mojoj nadležnosti.