S novim zakonom i novim ministrom Hrvatska će pokušati napraviti ono što joj dosad nije uspijevalo – ubrzati obnovu tako da do kraja lipnja, zadnjeg postavljenog roka, iskoristi sva sredstva Fonda solidarnosti Europske unije. Nešto više od milijardu eura. Za razliku od prethodnika, novopostavljeni Branko Bačić ne razbacuje se obećanjima. Ne tvrdi da će to i uspjeti postići. Ali trudit će se, kaže.

O novom produženju rokova ne razmišlja. U Bruxellesu to sigurno više ne bi prošlo. Premda premijer Plenković voli stvarati dojam kako je dovoljno da on nekoga tamo u Europi nazove i sve se rješava. Novi je ministar, s mnogo političkih i životnih utakmica u nogama, primjetno intenzivirao ritam. Stalno je na terenu, njegov je trud evidentan. Ali, realno, njegova se zadaća čini teško ostvarivom. Jedna poslovica kaže da je najteže trčati za izgubljenim vremenom. Hrvatska je dosad, u više od dvije godine od zagrebačkog potresa, uspjela isplatiti manje od 30 posto europskih sredstava. Sada bi u četiri i pol mjeseca trebalo potrošiti još 580 milijuna eura. Vrijednost dvaju Peljeških mostova, kako i sam ministar ovih dana primjećuje.

Zagrebačka vlast hvali se obnovljenim školama. Prošlog mjeseca, otvaranjem škole u Krajiškoj ulici, završen je proces obnove potresom oštećenih osnovnih škola u gradu. Devet je obnovljeno u godinu dana. Sve financirane europskim sredstvima. Samo je investicija u Krajiškoj teška više od 120 milijuna kuna. Nakon uspješnog okončanja obnove osnovnih škola, sada su na redu one srednje.

Ali u Zagrebu se ipak najbrže i najviše obnavljaju vjerski objekti. Katolička Crkva najveći je dobnik novca iz Fonda solidarnosti EU-a. Ugovoreno je 50 projekata vrijednih 1,2 milijarde kuna. Samo za obnovu katedrale 190 milijuna.  Trećina svih projekata sanacijske obnove kulturne baštine odnosi se upravo na sakralne objekte. Nadležni tvrde da takav pomalo začudan omjer nije rezultat pogodovanja Crkvi. Kao objašnjenje njene uspješnosti u postpotresnoj obnovi najčešće se navodi činjenica da Crkva nije obveznik javne nabave, što jako pojednostavljuje i ubrzava cijeli postupak. Naravno, istodobno otvara i mogućnost za razne namještaljke, ali to se sada ne spominje. Mediji ističu i podatak da je Crkva često angažirala profesionalce, konzultantske tvrtke za fondove EU-a, koje vode cijele projekte. Možda bi i država bila efikasnija da je prevažan posao obnove povjerila ljudima koji znaju. Da premijer Plenković nije više od dvije godine potrošio uludo, dajući ministrima poletarcima da se na stradalnicima uče poslu. Pouka vrijedi šire od obnove. Vrijedi za sve ministre. Za kompletno vođenje države.