U tijeku je evakuacija američkih diplomata i pristalica američke politike u Afganistanu, a u tu svrhu Pentagon će do kraja vikenda u kabulsku zračnu luku poslati 3000 vojnika.

Iako SAD procjenjuje da Kabul nije u neposrednoj opasnosti, Amerikanci su poručili da su spremni zračnim putem evakuirati više tisuća ljudi na dan. London u Afganistan šalje 600 vojnika koji će britanskim državljanima pomoći u evakuaciji, no britanski premijer Boris Johnson naglašava da će njegova zemlja vršiti pritisak diplomatskim i političkim putem, ali odbija mogućnost sudjelovanja u bilo kakvom vojnom rješenju.

Amerikanci su za obuku i opremanje afganistanske vojske potrošili više od tisuću milijardi dolara, a koja se gotovo potpuno raspala u samo osam dana. Da tom području prijeti nova humanitarna katastrofa svjedoči i spremnost kanadske vlade da primi dvadeset tisuća afganistanskih izbjeglica. Kanada će prihvatiti posebno ranjive skupine – žene na istaknutim položajima, aktiviste za ljudska prava, progonjenije vjerske manjine, novinare i LGBTQI zajednice. Afganistanom vlada strah i panika, eskalacija sukoba prijeti čitavoj regiji, a pred vratima Europe je nova humanitarna i migracijska kriza.

O novom ratnom žarištu u Afganistanu, njegovim uzrocima i posljedicama za nacional.hr govori docentica s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Jelena Jurišić.

Amerikanci sada Afganistan vraćaju na početak i ostavljaju ga susjedima – Rusiji, Iranu, Siriji i Turskoj, u panici je veliki dio srednje Azije, ali i Kina   

Očito je da se iz povijesti nije ništa naučilo i nije bilo želje da se nešto nauči. U afganistanskoj povijesti razdoblje mira gotovo nikada nije postojalo. Amerikanci su se, isto kao i Sovjetski Savez 80-ih godina prošlog stoljeća, puno preračunali jer se u ovih dvadeset godina nisu trudili proučiti narod Afganistana, njihove običaje i potrebe. Da su to proučili shvatili bi da nijedna vojska koju tamo stvore neće nakon njihovog odlaska pružati otpor talibanima.

Tu postoje puno veći strahovi od onoga što će im se dogoditi u borbi – veći je strah što će se dogoditi s njihovim obiteljima, njihovim selima i plemenima jer su surađivali s američkim i NATO snagama. Ako ostanu dio vladinih snaga njihova sudbina može biti strašna. Amerikanci sada Afganistan vraćaju na početak i ostavljaju ga susjedima. A tko su susjedi – Rusija, Iran i Turska. U svakom slučaju, možemo reći da je dio susjeda u panici, riječ je o velikim dijelovima srednje Azije, ali i o Kini.

Rusija je objavila da joj talibani nisu prijetnja

To je bila podloga za početak pregovora s talibanima. Iako je Rusija talibane proglasila terorističkom organizacijom, ona s njima pregovara već tjednima jer joj je jasno da se nešto treba napraviti, a ne samo dignuti sidro i otići.  Rusima je sada bitno dogovoriti s talibanima da oni ne idu dalje s osvajanjima, da ne ugrožavaju susjedne zemlje.

Rusi pokušavaju osigurati kakve takve pregovore, primirje i uspostavu zajedničke političke vlasti. Koliko će u tome uspjeti za sada je neizvjesno, ali primarni je cilj osigurati da ne bude nikakve vojne prijetnje u regiji. Čitavoj regiji, ali i šire, prijeti veliki migrantski val. On je zapravo već u tijeku. To će biti veliki problem za Europu.

Afganistan je samo pokretač kraha američke politike s kraja 20. i početka 21. stoljeća

Američki predsjednik Joe Biden je najavio i izlazak iz Iraka. Možda tu nećemo odmah, istog trena, vidjeti eskalaciju nasilja i povratak ISIL-a ili nekih drugih terorističkih grupa, ali će se svakako promijeniti poredak stvari koji su Amerikanci ostavili za sobom. I o Iraku su, kao i o Afganistanu, Amerikanci govorili da žele stvoriti demokratsku državu, a što sada poriču. Svima je jasno da se radilo o sasvim drugim interesima.

Saddama Husseina se nije rušilo kada je činio zločine pod američkom zaštitom protiv Kurda i Irana, nego kada se odmetnuo protiv te iste politike i kada nafta koju je imao nije išla u smjeru u kojem je željela Amerika. Kao što je iračka vojska postala središte ISIL-a, tako će se i ovdje mijenjati strane samo da bi se sačuvala živa glava. U svakom smo slučaju u jednom kriznom razdoblju koje će potresati područje koje je ionako turbulentno i geopolitički važno. Amerika je odlučila više ne žrtvovati sebe, sada se samo možemo nadati da će iz ovoga nešto naučiti i da više ne ulazi u ovakve avanture. Uz zdravstvenu, ekonomsku sada imamo i sigurnosnu krizu.