Radi očuvanja identiteta otoka Cresa, njegove bogate pomorske i brodograđevne baštine te tradicionalnih pomorskih vještina, u akvatoriju creskog zaljeva 4. lipnja bit će održana regata tradicijskih barki na jedra. Regata starta s creske rive i na njoj će sudjelovati drvena plovila podijeljena u kategorije po tipu brodica: batana, pasara, guc, gajeta i leut. Regata i smotra tradicijskih plovila središnji je događaj sedmodnevne manifestacije ‘’Creski kaić-očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine otoka Cresa’’, koja se četvrtu godinu održava u gradu Cresu i traje od 30. svibnja do 5.lipnja. Organizator manifestacije je Jedriličarski klub Reful, a pokrovitelji su Grad Cres, Primorsko-goranska županija te Turistička zajednica Grada Cresa i Turistička zajednica Kvarnera.

Jedriličarski klub Reful promiče jedrenje kao sport, ali i kao vještinu koja je u prošlosti Crešanima bila presudna da bi se uopće mogli kretati i živjeti s morem. Taj suživot često nije bio lagan i ugodan, štoviše bio je pun znoja i žuljeva, šiban hirovitošću bure i nemirnih valova. No on je ostavio bogatu pomorsku baštinu, a plovidba na jedra postala je gušt za one u barkama i one koji ih promatraju s kopna.

Regata i smotra tradicijskih plovila središnji je događaj sedmodnevne manifestacije ‘Creski kaić- očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine otoka Cresa’. FOTO: Robi Sablić/Reful

Osim organiziranja regata, glavna je zadaća Kluba da kod djece, najčešće u dobi od osam do deset godina, probudi interes za more kao okolinu koja ih okružuje i koja zahtijeva specifične vještine. Tu posebno treba istaknuti osnovne vještine upravljanja brodicama i ponašanja na moru te Reful na jedrilicama klase Optimist održava i razvija školu jedrenja. Optimist je mala jedrilica za jednu osobu (jednosjed), namijenjena i prilagođena djeci od osam do petnaest godina. Jedna je od najpopularnijih klasa s više od 150 tisuća službeno registriranih brodova u 120 država u svijetu.

Međunarodna jedriličarska federacija priznaje Optimist kao međunarodnu klasu, a Reful svoje članove priprema i za sudjelovanje na domaćim i međunarodnim natjecanjima, koje i sam organizira. Najveći ponos Kluba, ali i cijele Hrvatske je Igor Marenić, zlatni olimpijac te svjetski i europski prvak u jedrenju. On je bio dio jedne od prvih generacija koje su stasale u Refulu i svoje je prve jedriličarke vještine, prve korake u bogatoj sportskoj karijeri, stekao upravo jedreći Creskim zaljevom.

Marčelo Damijanjević trener je u Jedriličarskom klubu Reful i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Cresa. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Robi Sablić/Reful

“Projekt ‘Creski kaić – očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine otoka Cresa’, pokrenuli smo kao sedmodnevnu manifestaciju u lipnju 2019. Kroz nju se prisjećamo i vraćamo u vrijeme tradicijskog načina života na otoku, kada se živjelo od mora i polja, kada je brod bio izgrađen od drva, a za plovidbu je bila potrebna vještina korištenja vjetra”, govori za Navigare Marčelo Damijanjević, trener u klubu Reful te vijećnik u Gradskom vijeću Grada Cresa i kandidat za gradonačelnika na lokalnim izborima 2021.

“Nastojimo upoznati mlađe naraštaje i posjetitelje otoka Cresa s tradicionalnom gastronomijom te načinom zabave kroz natjecanja u tradicionalnim igrama. Krijica, mozjini, tripice i gista su janjeći specijaliteti koji predstavljaju biser otočne gastronomije i raritet u sredozemnoj kuhinji. Na glavnom creskom trgu, tik uz more, održava se natjecanje u spravljanju brudeta, pripremljenog od ribe ulovljene u podvodnom ribolovu i udičarenju. Poseban je doživljaj kada uz to osjetite miris drvene barke, šuštanje pamučnog jedra i valova dok pramac siječe valove u tišini. Tu posebnost tradicijskih barki, izgrađenih od prirodnih materijala, prepoznaju nostalgični obožavatelji, a isto tako i oni koji ih prvi put vide. Stoga potičemo vlasnike drvenih tradicionalnih plovila da ih očuvaju kao kulturnu baštinu u izvornom obliku”, dodaje Damijanjević.

Osim organiziranja regata, glavna je zadaća Jedriličarskog kluba Reful da kod djece, najčešće u dobi od osam do deset godina, probudi interes za morem. FOTO: Robi Sablić/Reful

Projekt ‘’Creski kaić’’ prepoznalo je i Ministarstvo poljoprivrede te je, u okviru mjere Očuvanje i valorizacija pomorske i ribarske baštine i očuvanje identiteta područja, sufinanciran iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 1,1 milijun kuna. Iako se odobrena sredstva odnose samo na trogodišnje razdoblje, od 2020. do 2022., Damijanjević kaže da će se ‘’Creski kaić’’ nastaviti i u narednim godinama. Uz potporu i suradnju s Gradom Cresom, Primorsko-goranskom županijom te TZ-om Grada Cresa i Kvarnera tražit će se novi izvori financiranja.

“Aktivnosti koje smo provodili po ovome programu bile su raznovrsne i vrlo plodonosne jer su privukle mnogobrojne turiste, nautičare te zaljubljenike u more, stare zanate i tradicijska plovila. I ono što je najvažnije, bile su vrlo edukativne za naše mlade naraštaje i lokalno stanovništvo. Postavljali smo izložbe na temu ribarske i pomorske baštine i tradicije. Organizirali smo studijska putovanja za našu djecu u Mali Lošinj, Rijeku i Rovinj, gdje su obilazili muzeje i druge institucije koje se bave ribarskom i pomorskom baštinom. Organizirali smo edukativne radionice na kojima se moglo puno toga naučiti o tradicijskoj drvenoj brodogradnji, raznim zanatima i ribarskim umijećima. A ono što je kruna svega, to je organizacija smotri i regata tradicijskih plovila kroz koje se valorizira pomorska i ribarska baština”, naglasio je Marčelo Damijanjević.

Gradonačelnik Cresa Marin Gregorović kaže da je Cres spreman ugostiti i svjetsko ili europsko prvenstvo u jedrenju te želi promovirati Cres kao nautičku destinaciju. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Jedriličarski klub Reful je u suradnji s Osnovnom školom Frane Petrića u Cresu pokrenuo ideju da se u školski kurikulum kao slobodna aktivnost uvrsti jedrenje. Ta je ideja zaživjela 2015. i Cres prvi i za sada jedini u Hrvatskoj provodi ovaj školski program. Reful osigurava opremu, odnosno osam jedrilica klase Optimist, a škola tijekom nastavne godine u učionici odrađuje teorijski dio. Praktični dio nastave odrađuje se na moru, nakon završetka nastavne godine. “Cilj nam je bio da našoj djeci omogućimo da steknu osnovne vještine jedrenja i ponašanja na moru, što uključuje i ekologiju, odnosno brigu prema moru. Roditelji su izuzetno dobro prihvatili ovaj školski program, tako da imamo upite i roditelja djece koja nisu iz grada Cresa. No uglavnom se baziramo na djecu koja su iz Cresa i koja ovdje pohađaju osnovnu školu. Zanimljivo je kako imamo više polaznica nego polaznika, dakle više curica nego dječaka i mogu reći da su one puno spretnije na moru”, pojasnio je trener Damijanjević.

‘Djeca uče kako ući u jedrilicu, kako vezati konope, uče prevrtanje brodice u moru. Zanimljivo ih je gledati tako malene u pokušajima i trudu’

Školski program jedrenja prvenstveno je osmišljen za djecu mlađeg uzrasta, od prvog do četvrtog razreda, a njegov cilj nije baziran na postizanju rezultata, nego na dodiru djece s morem preko barke, odnosno jedrilice Optimist. “Ne smije se dogoditi da djeca koja su rođena ovdje kasnije izrastu u ljude koji nisu imali nikakav konkretan doticaj s morem. Taj dodir mora i djece se odvija preko ovog školskog programa, na koji smo kao škola izuzetno ponosni. Djeca uče kako ući u jedrilicu, uče kako vezati konope, uče prevrtanje brodice u moru. Zanimljivo ih je gledati tako malene u tim njihovim pokušajima, pogreškama i trudu. Cilj nije natjecateljski, nego je cilj odgojni i obrazovni, a priliku za natjecanje imat će u daljnjem radu kroz programe jedriličarskog kluba. Ova se slobodna aktivnost upisuje u njihovu svjedodžbu, ali se ne ocjenjuje. Osim toga, kroz EU projekt ‘Creski kaić’ naša škola je dobila šest plaćenih izleta za djecu. Sljedeći u planu je izlet u Rovinj, posjet Ekomuzeju batana”, rekao je za Navigare Josip Pope, ravnatelj Osnovne škole Frane Petrića.

Prvi učitelj slobodne aktivnosti jedrenja bio je profesor Ognjen Marković. On je s ravnateljem osmislio prvi program jedrenja po kojem se i danas u ovoj školi radi, a kroz koji je u proteklim godinama prošlo više od 200 djece. “Riječ je o ukupno 70 sati tijekom cijele školske godine. Jedan manji dio se odradi u školi, dok se ostali sati odrađuju nakon završetka nastavne godine na Optimistima u creskom zaljevu. Ovo je odlična simbioza lokalne zajednice i škole, gdje je Klub ponudio logističku podršku i mi nismo morali kupovati skupe barke”, istaknuo je za Navigare Ognjen Marković, profesor tjelesne i zdravstvene kulture.

Josip Pope, ravnatelj Osnovne škole Frane Petrića Cres, kaže da se jedrenje kao slobodna aktivnost upisuje u svjedodžbu djece polaznika. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa i jedan od najmlađih gradonačelnika u Hrvatskoj, kaže da je nautika glavni adut u širenju turističke ponude i u produženju sezone u gradu Cresu. Sredinom ožujka Reful je bio suorganizator Regate punog mjeseca, noćnog jedrenja od Pule do creske rive, koja je okupila velik broj ljudi iz cijele Hrvatske i iz Slovenije. “Moramo se vratiti moru, okrenuti se moru i promicati našu pomorsku baštinu i tradiciju. Pokušavamo naše sugrađanima i goste osvijestiti kako se je nekada ovdje živjelo od mora i kako je more imalo glavnu ulogu u dosadašnjem razvoju i cijeloj vizuri našeg grada, a onda posljedično i cijelog otoka. Uz brojne domaće i regionalne regate, u Cresu su organizirana dva svjetska i tri europska prvenstva u klasi Krstaš. Posebno bih istaknuo Svjetsko prvenstvo 2011. kada je ovdje bilo 110 brodova sudionika iz cijelog svijeta. U istoj klasi u Cresu je održana i sedmodnevna regata koja je okupila 210 brodova, a dužina brodova je bila od deset do šesnaest metara. Cres je ponovno spreman ugostiti svjetsko ili europsko prvenstvo u jedrenju i velike svjetske regate. Iskustvo imamo i borimo se da ostanemo prepoznati kao nautička i sportska destinacija, da budemo prepoznati na nautičkoj karti Europe i svijeta. Cres je pogodan za organiziranje velikih regata zbog toga što kod nas uvijek ima vjetra i zato kod nas sve regate uspiju. Dakle, naše organizacijsko iskustvo, geografska pozicija i nova riva koju smo izgradili dobar su vjetar u leđa za pozicioniranje Cresa kao svjetske nautičke destinacije”, poručio je gradonačelnik Gregorović.

U prvoj polovici 20. stoljeća, od manjih plovila u Cresu većinom su se gradile i koriste pasare, u lokalnom nazivu kaići. Služili su za ribarenje, prijevoz ljudi i ovaca ili priobalni obilazak maslinika i vinograda. Njihova je dužina od četiri do sedam metara, a za kretanje morem najviše se koristilo oglavno jedro i flok. Najveća i najstarija tradicionalna drvena barka u creskoj luci je pasara Diodata, dužine osam metara. Izgrađena je 1931. u creskom brodogradilištu i primjer je inovativnog dizajna u doba kada je sagrađena. Obnovljena je 2021. u sklopu EU projekta ‘’Mala barka2’’ i zablistat će 4. lipnja na creskoj rivi, na regati tradicijskih barki na jedra.