Jednoglasnom odlukom povjerenstva književna nagrada Anto Gardaš za najbolju knjigu pripovijedaka ili roman za djecu i mlade za 2022. dodijeljena je u ponedjeljak u Osijeku Morei Baničević za roman „Mjesečari Monteriera“, uz ilustracije Petre Brnardić.

Dodjela 17. Hrvatske književne nagrade „Anto Gardaš“ u organizaciji Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek i Društva hrvatskih književnika Zagreb, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija upriličena je u Knjižari Nova u Osijeku.

Na natječaju 27 knjiga

Na ovogodišnji natječaj stiglo je 27 knjiga različitih vrsta i žanrova, a povjerenstvo koje već tradicionalno čine književnici Branka Primorac i Stjepan Tomaš te dr. Tomislav Zagoda, je uz nagrađeni u uži izbor izdvojilo „Ja Zmajica“ Tamare Brkan, „Goič kroz lektiru“ Andrijane Grgičević i „Petrin Pin“ autora Mladena Kopjara.

U obrazloženju svoje odluke Povjerenstvo je roman „Mjesečari Monteriera“, u izdanju Naklade Ljevak, ocijenilo fantastično-pustolovnim romanom koji svojom fabularnom sukcesijom podsjeća na strukturu videoigrica pa tako svako poglavlje predstavlja novi level, odnosno novu razinu koju likovi moraju prijeći kako bi došli do konačnog cilja – u ovom slučaju oporavka i spašavanja Monteriera, odnosno cijelog svijeta od propasti, uzrokovane kolektivnom hipnozom, krađom snova i općim zaboravom.  Istaknuto je da se autorica nastavlja na dugu tradiciju Tolkiena, Lewis Carrolla, Georga Martina i Narnijskih kronika.

“Izuzetno mi je drago primiti nagradu, ali i što se njome potiče tradicija hrvatske dječje književnosti i što nama autorima daju priliku da svojim radom pridonesemo toj tradiciji i kulturi i potaknemo djecu na čitanje”, izjavila je Morea Baničević.

Igre su dio današnje kulture

Smatra da roditelji ne bi trebali toliko reagirati na činjenicu da se djeca igraju videoigrica već djeci treba dati kontekst za te igre.

“Igre su dio današnje dječje kulture i ne bi ih trebalo gledati kao tabu zonu, jer postoji jako puno računalnih igara koje razvijaju dječju maštu i otkrivaju levele”, rekla je, dodavši da djeci treba približiti književnost tako da mi uđemo u njihov svijet.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Osijek Mirko Ćurić, ocijenio je književnost za djecu i mladež u Hrvatskoj prilično raznovrsnom i plodnom.

“Čini mi se da su slikovnice zadnjih nekoliko godina najopsežnije dok se prozni dio drži na istim razinama od oko 30-tak djela godišnje”, rekao je. Napominje da se knjige za djecu čitaju više nego one za odrasle, a što se vidi po nakladama i posudbama.