Mora vinove loze, gatori koji podsjećaju na Narniju, degustacija vina u podrumu u kojem se znao ukazivati princ Eugen Savojski ili šetnja Banskim brdom kojim su nekad koračali rimski vojnici – sve to pruža jedinstvena vinska priča Baranje
Baranja, magični kutak na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, svoju posebnost uvelike duguje vinu. Mnogi kažu da je ono zaslužno i za njezino ime s obzirom na to da na mađarskom „bor“ znači vino, a „anya“ majka. Kako bilo, Baranja se vinom nije opila, nego se s njime sljubila, a njeni Baranjci postali su u baštinici (iz) plemenite loze, poput plemenitaša s trsom i grozdom na obiteljskom grbu.
Isplovite na vinsku pučinu
Isplovimo, za početak, na more vinove loze. Na pola sata vožnje od Osijeka valovita je uzvisina poznatija kao Bansko brdo. U antičko vrijeme tuda su kročili i rimski legionari, nadjenuvši mu ime Mons Aureus (Zlatno brdo), a danas se njime prostire golemi vinograd poljoprivrednog diva Belja. Kroz njih vijuga gotovo osam kilometara duga vinska cesta. Dok se tuda šetamo, usput nas pozdravljaju buduće graševine, pinoti, traminci, chardonnayi… Na vidikovcu udišemo zrak natopljen mirisom milijuna trsova, uživajući u impresivnom pogledu prema nepreglednoj Panoniji.
Na samom Banskom brdu je moderna vinarija površine veće od 10.000 četvornih metara, a u obližnjem mjestu Kneževi Vinogradi, srcu baranjskog vinarstva, krije se najveći i najstariji povijesni vinski podrum u Hrvatskoj. Lokalno poznat i kao „stari podrum Belja“, taj će vinski hram 2026. godine napuniti petstoti rođendan! Na nekoliko prohladnih etaža vina zriju u bačvama od slavonskog hrasta ili se čuvaju pretočena u butelje. Svakog punog sata, između 9 i 15, tu možete sudjelovati u vođenoj turi, uz degustaciju crnog ili bijelog vina. Nekima se, priča se, ondje ukazao i sam princ Eugen Savojski, po kojemu se današnja beljska vina nazivaju i „Princ s Dunava“. Austrijski vojskovođa, koji je ostao zapamćen po svojim pobjedama nad Turcima, dao je sagraditi lovački dvorac u Bilju.
Vinarium Borarium
Neformalna, onako „taman“ opijajuća edukacija nastavlja se i u nedalekom Zmajevcu, gdje se krije zbirka „Vinarium Borarium“. Ta je malena, no impresivna baštinska priča zaštićeno kulturno dobro Hrvatske, a predstavlja nam vinarsko i zanatsko umijeće tipične bačvarske i vinogradarske baranjske obitelji. Zbirku vodi vinar Šandor Juhas, koji, naravno, kraj svog živog i zdravog vinograda nema vremena po cijele dane sjediti u muzeju. Stoga savjetujemo da svoj posjet najavite. Hitamo dalje u istraživanje Zmajevca. Velika je vjerojatnost da ćete pritom naići na neki od surduka, putova poput klanaca usječenih u lesne padine Banskog brda. Najpoznatiji su zmajevački surduci Reformatorski i Katolički. Logično, podno njih smještene su reformatorska i katolička crkva. Ipak, nešto drugo šetnju surducima čini zaista posebnom – gatori. Riječ je vinskim podrumima izdubljenima u Banskom brdu, tipičnima za Baranju i iznimno važnima za njezino tradicionalno vinarstvo (cjelogodišnja postojana temperatura 12 – 15 stupnjeva). Izvana nalik na hobitske kuće, nakon što prijeđete njihov prag, gatori počinju podsjećati na vinsku Narniju. Istodobno, možete biti mirni – u njima nema zlih vještica iako biste mogli naletjeti na legendu o zloglasnoj Crvenoj Marti, po kojoj je selo i dobilo svoje prvotno ime (Vörösmart).
Lik iz legende: Crvena Marta
Uz ljepotu, odlikovala, ju je bešćutnost zbog koje su je uspoređivali sa zmajem. Kmetovi su u njezinim vinogradima radili za novčić, uz batine i bičevanje. Predaje na stranu, vratimo se mi neponovljivom ambijentu zmajevačkih gatora. Mnogi od njih u proteklih su petnaestak godina pretvoreni u odlične obiteljske vinarije (Gerštmajer, Kusić, Kalazić, Zajec, Zlatno brdo, Josić i dr.). U sklopu spomenute vinarije Josić djeluje i renomirani restoran, pred kojim redovito ključaju dva, tri kotlića fiš-paprikaša. Osim vinarija i restorana, mjesto nudi i nekoliko kvalitetnih kuća za odmor.
Iako je možda najpoznatiji, Zmajevac nije jedino mjesto duboko ukorijenjene tradicije obiteljskog vinogradarstva i vinarstva. Iznimne ćete vinare, naime, pronaći i u susjednom selu Suzi. Mnogima su, primjerice, prve asocijacije na spomen tog mjesta poznate vinarije Pinkert i Kolar. Tu je i vinarija Kováts, dok „obiteljsko srebro“ baranjskog vinarstva čine i Svijetli dvori i Szabó iz Karanca, Horvat iz Kamenca te niz mjesta na kojima, okruženo ljubavlju, tradicijom, znanjem i marljivošću, vino prerasta u doživljaj i jedan od glavnih simbola Baranje.
Komentari