“Nabroji mu sve firme koje kontroliram. Znači Janaf, Fond za nuklearnu energiju, to ti je sve ispod mene. Zatim ovaj fond za okoliš, Hrvatske vode. Osim ministarstva i osim Hamaga, to sve ja kontroliram. Iz svih tih izvora ja mogu pustit.“

‘’Ako bude korektan.’’

‘’Ako bude korektan. Da. Jedino što tražim da s nama podijeli.’’

Dio je to jednog od više šokantnih razgovora koje su vodili Jurica Lovrinčević, savjetnik ministra gospodarstva Davora Filipovića, i novinar Mreže TV Marin Vlahović, a zbog kojih je premijer Andrej Plenković u ekspresnom roku smijenio i Filipovića i Lovrinčevića. Iako je Nacional transkripte i audiosnimke razgovora Jurice Lovrinčevića objavio u prosincu 2023. godine, slobodno se može reći da je ova afera obilježila prošlu godinu, pogotovo ako se stavi u kontekst plinske afere i HEP-ove prodaje plina za jedan cent. Nacional je i u 2023. godini donosio priče koje su mijenjale Hrvatsku i svakoga tjedna otkrivao je afere poput afere Mreža koja je dovela do smjene 30. ministra u dva mandata premijera Andreja Plenkovića.

Sada već bivši savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević ekspresno je smijenjen nakon što je nacional objavio snimke njegovih razgovora s novinarom Mreže TV marinom vlahovićem

Osim afere Mreža i plinske afere koja je obilježila sredinu 2023. godine, Nacional je prošle godine otkrio niz drugih afera aktualne vlasti, od WhatsApp poruka bivšeg šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića koje su teško kompromitirale aktualnu ministricu poljoprivrede Mariju Vučković i glasnogovornika Vlade Marka Milića do velikog skandala u Katoličkoj crkvi koja je pokušala zataškati optužbe za pedofiliju protiv svećenika u Rijeci. I dok se u 2023. svijet suočio s novim ratom u Izraelu i Gazi, hrvatske je građane najviše brinula visoka inflacija nakon uvođenja eura koja je dovela do velikog rasta cijena, pogotovo hrane na što aktualna hrvatska vlada još uvijek nije adekvatno odgovorila. Jedan od razloga je i taj što je Andrej Plenković veliki dio vremena potrošio na saniranje štete nastale brojnim aferama koje su i u protekloj godini obilježile njegov mandat, u koje je vlastitim odlukama i sam bio uključen.

Baš je afera Jurice Lovrinčevića pokazala veliku nervozu kod Andreja Plenkovića jer koliko god se on trudio odgovornost za aferu prebaciti na Lovrinčevića, Davora Filipovića pa čak i na Most, ostaje činjenica da je Plenković odobrio Lovrinčevićevo imenovanje za savjetnika Davora Filipovića, kao i da je Plenkovićev potpis na odlukama kojim se Lovrinčević imenuje u Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša ili u Skupštinu HERA-e. Afera Mreža izbila je kada je Nacional dobio više audiosnimki koje je novinar Marin Vlahović snimio tijekom razgovora koje je vodio s Juricom Lovrinčevićem. Ti razgovori precizno otkrivaju da se Lovrinčević predstavljao kao osoba koja kontrolira oglašivačke budžete većeg broja državnih tvrtki, fondova, agencija i drugih institucija i koja tim novcem može raspolagati gotovo samostalno te ga usmjeravati prema mediju koji promiče njegove osobne, poslovne i druge interese, ali i interese povezane s pozitivnom političkom promidžbom ministra Davora Filipovića. Transkripti tih razgovora otkrivaju kako je Lovrinčević zamislio suradnju s lokalnom Mrežom TV, prvenstveno s onim dijelom programa u čijoj proizvodnji sudjeluju Marko Ljubić i Marin Vlahović. Vlahović je na Mreži TV surađivao s Ljubićem, koji je ondje bio voditelj i urednik emisija „U ime naroda“ i „Kreatori istine“.

Goran Ivanišević pokrenuo je više postupaka s ciljem oduzimanja Tatjani Dragović dijela imovine koja joj je pripala na temelju njihovih ranijih međusobno potpisanih sporazuma. FOTO: Robert Anic/PIXSELL, Nacional

Transkripti pokazuju da je Lovrinčević s njima dvojicom tijesno povezan, da mu odgovara ono što se kroz emisije koje oni proizvode plasira u javnost, da mu je stalo da oni i dalje nastave raditi u tom duhu te da on može osigurati državne budžete iz više različitih izvora kako bi njima bilo lakše raditi, ali uz jedan uvjet – da polovica ukupno uplaćenih iznosa Mreži TV bude vraćena tako da tu polovicu dijele Vlahović i Lovrinčević. Kompletan scenarij tako zamišljene suradnje Vlahovića je šokirao pa je sve to snimio tijekom njihovih razgovora u lokalu Cafe di Fjaka na Jarunu, na adresi Hrgovići 93, gdje se tijekom proteklih mjeseci s Lovrinčevićem više puta sastajao. Transkripti tih razgovora otkrivaju i očito duboko ukorijenjen sustav funkcioniranja Plenkovićeve administracije, gdje se državni novac doživljava gotovo kao privatni. Osim toga, otkrivaju pokušaj neskrivene ucjene medija i nezakoniti pritisak s ciljem utjecaja na uređivačku politiku kako bi se u javnosti pojedinci iz Plenkovićeve administracije prikazivali u pozitivnom svjetlu.

Isto tako u prepisci s novinarom Vlahovićem, Lovrinčević pokazuje i svoju povezanost s osobama koje su uključene u jednu od najvećih afera u novijoj hrvatskoj povijesti.

“Evo malo štiva zanimljivog.

‘‘To friško? S kim to Škugor komunicira?’’

‘‘S Husićem. Od danas. Meni Husić šalje. Izbriši molim te da se vidi da ja šaljem.’’

Snimke razgovora Jurice Lovrinčevića i Marina Vlahovića otkrivaju i očito duboko ukorijenjen sustav funkcioniranja Plenkovićeve administracije, gdje se državni novac doživljava gotovo kao privatni

Kratki je to segment šokantnog transkripta poruka koje je Jurica Lovrinčević, savjetnik ministra gospodarstva Davora Filipovića, preko WhatsApp aplikacije za mobitele slao Marinu Vlahoviću. U tim porukama Lovrinčević praktički priznaje da je na izravnoj vezi s Goranom Husićem, jednim od protagonista mega-plinske afere tijekom koje je Ina na trgovini plinom oštećena za milijardu kuna. Polovica od te milijarde kuna uplaćena je natrag Dani Škugoru, umirovljenom ocu Damira Škugora, tada čelnog čovjeka Ine za plinsko poslovanje. Izgleda po identičnom scenariju po kojem je Lovrinčević htio za sebe natrag polovicu novca od oglašivačkih budžeta državnih tvrtki i institucija za medije. Tih nekoliko poruka u kojima Lovrinčević priznaje da je na izravnoj vezi s Husićem pokazuje da je kriminalna skupina predvođena živopisnim i dotad malo poznatim sitnim poduzetnikom Goranom Husićem i Damirom Škugorom, kojeg je ministar Filipović snažno nastojao instalirati na čelo HEP-a, intenzivno komunicirala i s Lovrinčevićem i s Filipovićem.

Nacional je već u kolovozu 2023. objavio privatnu prepisku Gorana Husića i Damira Škugora koja otkriva šokantnu razinu plinske afere Plin za cent koja pokazuje da je na nju praktički inicijalno upozorio protagonist prve plinske mega-afere Damir Škugor, razmjenjujući 25. lipnja privilegirane tajne informacije s tržišta plina s drugim protagonistom te afere Goranom Husićem.

“Ovaj vikend, jučer…. 0.01 Eur/MWh. I koga boli k.”, piše Škugor Husiću.

“Da li INA kupuje?” pita ga Husić.

“Da”, odgovorio mu je Škugor.

“Znači, kupuje nazad svoj plin?” nastavlja postavljati pitanja Husić.

“Da, tj. iz sustava. Ali zna se da je višak od HEP-a”, odgovara Škugor.

Poruke bivšeg šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića s Whatsappa jedna su od većih afera u 2023. godini u koju je umiješana Plenkovićeva administracija. Istovremeno, policijsku zaštitu još uvijek je u 2023. uživala bivša predsjednica, dok je odvjetnik HDZ-a bio umiješan u grabež imovine preminulog operativca. FOTO: Nacional

Ova nevjerojatna prepiska nastala je krajem lipnja, svega dan ili dva nakon što se cijena trgovanja viškovima HEP-ova plina spustila doslovno na 1 cent, iako je riječ o zanemarivo malim količinama koje su se prodavale po toj cijeni. Po 1 cent, naime, prodano je tek 1400 MWh plina, i to samo na dan 24. lipnja.

Prepiska Škugora i Husića nastala je dan kasnije, u nedjelju 25. lipnja, što proizlazi iz poruke u kojoj Škugor kaže da su se te transakcije odvijale “ovaj vikend, jučer”. Iz te se prepiske, međutim, vidi da je Damir Škugor, koji više nije na poziciji direktora sektora trgovine plinom u Ini, nego čeka podizanje optužnice zbog štete od milijardu kuna koju je Ini proizveo, imao povlaštene informacije. Naime, u porukama koje je slao Husiću Škugor je naveo kako HEP svakog dana gubi 700 tisuća eura te da zbog nedostatka prostora u skladištu HEP ostavlja plin u sustavu pa ga onda ostali sudionici otkupe, i to po cijeni od 1 centa po MWh.

Najprije je kao kupca naveo Inu, a potom je aludirao da zapravo 90 posto viškova kupuje netko privilegiran, vjerojatno misleći na tvrtku PPD – “90 posto pokupi znaš tko. Pa on izveze”. Škugor je, međutim, iz javno dostupnih izvora, to jest iz tablica koje svakodnevno objavljuju Plinacro i HROTE, mogao vidjeti samo količine i cijene po kojima se trguje, ali ne i naziv tvrtki koje trguju. Što otvara pitanje tko mu je i na koji način to dojavio i ima li on još uvijek pristup informacijama iz sustava. To otkriva da je Damir Škugor, glavni osumnjičenik i protagonist prve plinske afere, u kojoj je Ina 2022. godine oštećena za milijardu kuna, imao povlaštene informacije o tome koje tvrtke i po kojim cijenama kupuju viškove HEP-ova plina u lipnju, a te su informacije potom u obliku WhatsApp prepiske plasirane u javnost. Nakon izbijanja afere Mreža s pravom se može postaviti pitanje je li te informacije dobio od Jurice Lovrinčevića i Davora Filipovića.

Ime ministrice poljoprivrede u prošloj se godini vezalo uz brojne afere, ali je ona usprkos svemu ipak ostala na svojoj poziciji. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Sam premijer Andrej Plenković je nakon smijene Filipovića i Lovrinčevića u javni prostor pokušao pustiti tezu kako su Filipović i Lovrinčević sve radili bez njegova znanja i tvrdi da je plinska afera zapravo izmišljena afera koju su osmislili navedena dvojica i oporbeni Most. Međutim, Nacional je još u srpnju 2023. objavio da je Andrej Plenković više puta bio upozoren i da je sve unaprijed trebao znati o plinskoj aferi i enormnim gubicima HEP-a nastalim zbog viška plina na tržištu, ali je od trenutka izbijanja te afere lagao hrvatskoj javnosti da o njoj nije informiran te da tek prikuplja podatke.

Naročito je premijer Plenković lagao kada je, suočen s pitanjima novinara, o toj aferi izjavio sljedeće:

“Zabrinjavajuće je da je došlo do viškova na koje nismo bili upozoreni jasno i na vrijeme. Sad ćemo imati vremena da u miru sve sagledamo. Sve ćemo vam reći kad budemo informirani”.

Ekskluzivni dokumenti u posjedu Nacionala jasno su prokazali svjesno izgovorenu Plenkovićevu laž. Plenković je u tom kontekstu izjavio i kako je zatražio očitovanja svih aktera te afere te da je dao nalog da se prikupe saznanja. Rekao je da će Vlada o tome razgovarati kad se to analizira. Međutim, Plenković je bio upozoren vrlo jasno i na vrijeme. Nije trebao davati nikakav nalog da se prikupe saznanja jer su se ona nalazila u Uredu premijera. Sve to što je Plenković svjesno slagao hrvatskoj javnosti otkrili ekskluzivni dokumenti u posjedu Nacionala koji su pokazali da je sada već također bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić u više navrata na službenom memorandumu HEP-a poslanim u siječnju, veljači i ožujku prošle godine, Plenkovića upozorio na izrazito negativne posljedice za poslovanje HEP-a koje je počela proizvoditi Odluka Vlade o osiguranju zaliha plina na teritoriju RH iz lipnja 2022. kojom je naložila HEP-u punjenje Podzemnog skladišta plina Okoli.

‘Gospođa je jako dobro reagirala na poruku i zamolbu da se nađemo, upravo se čuli’, dio je šokantne prepiske iz spisa optužnice protiv Josipe Rimac koja teško kompromitira Mariju Vučković

Radi se zapravo o dopisima koje je Barbarić slao svom resornom ministru gospodarstva Davoru Filipoviću, koji mu je u HEP-u čak i bio izravno nadređen kao jedini član Skupštine HEP-a. Na dnu svakog od tih dopisa Barbarić je naznačio kako kopiju šalje i Plenkoviću.

Nakon što je premijeru i ministru gospodarstva poslao niz pismenih upozorenja, Barbarić je na hitnoj sjednici sazvanoj netom nakon što je do javnosti dospjela informacija o bagatelnoj prodaji viška plina s katastrofalnim posljedicama po HEP, pokazao premijeru Plenkoviću pismene primjerke dopisa koje je s povratnicom poštom preporučeno poslao njemu osobno te ministru gospodarstva Filipoviću. Barbarić je to učinio pred više svjedoka jer su, među ostalim, osim premijera Plenkovića i ministra gospodarstva Filipovića, tom sastanku još prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Davor Butković i predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić. Među ostalim, Plenković je i Filipoviću i Barbariću dao nalog da tu temu nastoje što je moguće brže razriješiti, ali i maknuti iz fokusa javnosti. Posve je jasno zašto. Plenković je to tako naredio da sakrije od hrvatske javnosti da je više puta bio izravno upozoren kakav se problem sprema, ali je to ignorirao. Potom je započeo javno lagati hrvatskoj javnosti. Na više izravnih upita novinara odgovorio je da o svemu tek prikuplja podatke. Da je čitao što mu je Barbarić slao i da je na poslu premijera koncentriran, štetu je mogao spriječiti.

Premijer je vrlo vjerojatno mogao i spriječiti aferu koja je obilježila početak godine, a u koju su umiješani neki od njegovih najbližih suradnika. Jedan od njih je i njegov glasnogovornik Marko Milić čiju je WhatsApp prepisku s bivšim šefom Hrvatskih šuma Nacional objavio početkom 2023. godine. Ta prepiska pokazuje da je mobitel donedavnog šefa Hrvatskih šuma sadržavao poruke koje otkrivaju masovnu trgovinu utjecajem u kojoj su sudjelovali glasnogovornik Vlade i najuži krug premijera Plenkovića.

‘Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav’, napisao je Krunoslav Jakupčić glasnogovorniku Vlade Marku Miliću

“Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.” Tim se riječima preko aplikacije Viber tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić obratio glasnogovorniku Vlade Marku Miliću, kojem je šef premijer Andrej Plenković. Jakupčić je tu poruku Miliću poslao 5. rujna 2018. u 20:54. Prema njima pokazuje toliko udivljenje da zamjenicu Te i imenicu Šef, koje se odnose na Milića i Plenkovića, u poruci piše velikim slovima. Jedna je to od više desetaka šokantnih poruka koje otkrivaju kancerogeno rašireni sustav trgovine utjecajem i uhljebljivanja u administraciji Andreja Plenkovića, koja u ovom slučaju otkriva da vodeći čovjek Hrvatskih šuma iz samo njemu poznatih razloga traži dopuštenje premijera kako bi u državnoj tvrtki zaposlio pripravnika lovstva.

Na tu poruku Milić mu nije pismeno odgovorio. Ali ona sugerira da je Jakupčić tražio dopuštenje da u Hrvatskim šumama zaposli pripravnika lovstva. Apsolutno je nejasno zašto bi se predsjednik Uprave Hrvatskih šuma s premijerom trebao savjetovati oko zapošljavanja na tako niskoj razini unutar tvrtke koju vodi. Ali to s druge strane može pokazivati razinu do koje se Plenković upliće u kadroviranje u državnim tvrtkama. Bio je to tek dio očito uhodane komunikacijske sheme koja otkriva dubinu i kompleksnost spornog ponašanja Plenkovićeve administracije. Između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića očito je postojalo prilično veliko povjerenje. Sugerira to i sljedeća njihova komunikacija.

‘’Niko Dujmović’’. To je ime čovjeka koje je glasnogovornik Vlade Marko Milić 30. rujna 2019. u 11:12 poslao tadašnjem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću, kao očito neupitnu preporuku da ga zaposli u državnoj tvrtki koju je donedavno predvodio.

Mobitel donedavnog šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića sadržavao je poruke koje otkrivaju masovnu trgovinu utjecajem u kojoj su sudjelovali glasnogovornik Vlade i najuži premijerov krug. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Sljedeći dan u 11:20 Jakupčić mu odgovara: ‘’Radit će, do godinu dana na određeno – takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar LP’’. Milić mu ovako odgovara: ‘’Hvala ti Kruno puno’’. Jakupčić na to uzvraća: ‘’Nema na čemu’’.

Svega nekoliko tjedana kasnije Dujmović je već bio zaposlen. Spominje se u novinskim izvještajima kao mladi pomoćnik iskusnoj Aniti Donković koji je s njom primao skupljače žirova na zapadnoj strani Velike Gorice u Rasadničkoj ulici. Hrvatske šume otkupljivale su žir po cijeni od devet kuna po kilogramu. Opisane poruke mali su dio transkripata ekstenzivne komunikacije koju je donedavni predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić vodio s najužim krugom suradnika premijera Andreja Plenkovića. Radi se o šokantnoj telefonskoj komunikaciji koju je preko različitih aplikacija preko mobitela Jakupčić vodio s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem, predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frka-Petešićem, glasnogovornikom Vlade Markom Milićem te glavnim tajnikom HDZ-a i bliskim osobnim Plenkovićevim prijateljem Krunoslavom Katičićem.

Transkripti dani na uvid Nacionalu izvučeni su iz sadržaja Jakupčićeva mobitela. On mu je oduzet kada je Jakupčić 28. svibnja 2020. uhićen u kontekstu afere Vjetroelektrane zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te trgovinu utjecajem. Sadržaj njegova telefona otkriva masovnu shemu i sumnje u trgovinu utjecajem unutar Plenkovićeve administracije, koja započinje u najužem premijerovu krugu.

Osim ovih transkripata, Nacional je otkrio i šokantne detalje iz optužnice protiv Josipe Rimac, bivše HDZ-ove državne tajnice u Ministarstvu uprave, koji vrlo plastično otkrivaju da se u Uredu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, doslovno ispred njega i u njegovu prisustvu, nije odvijalo samo jedno kazneno djelo, nego da je ondje dosegnut vrhunac još jednog kriminalnog nastojanja, što je DORH iz neobjašnjivih razloga potpuno ignorirao zanemarujući u svemu ulogu hrvatskog premijera, ali i tadašnjeg dekana Agronomskog fakulteta Zorana Grgića, protagonista tih kontroverznih zbivanja.

Privatna prepiska Gorana Husića i Damira Škugora otkriva šokantnu razinu afere Plin za cent koja pokazuje da je na nju praktički inicijalno upozorio protagonist prve plinske mega-afere Damir Škugor

Ti javnosti temeljito prešućeni detalji iz spomenute optužnice otkrivaju da premijeru Plenkoviću nije prezentiran samo preplaćeni softver zbog kojeg je uhićena bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, već su mu izravno prezentirane i izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, dokumenta zbog čije je izrade, prema navodima USKOK-a, obećano mito bivšoj HDZ-ovoj državnoj tajnici Josipi Rimac, dok je dio mita već bio isplaćen Ružici Njavro, tadašnjoj glavnoj tajnici Kabineta ministrice poljoprivrede Marije Vučković. To najizravnije pokazuje sljedeća prepiska:

“Dobro jutro, nakon sastanka s premijerom više mi je stiglo dobrih odjeka, ali i čudnih signala iz drugih resora, volio bih ako može da se vidimo nakratko, danas sam na povjerenstvu i trebam dogovoriti sastanak na kraju dana s Tušekom, pozdrav.”

Poruka je to koju je tadašnji dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić poslao 11. svibnja 2020. godine u 8:20 ujutro ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Odmah potom Grgić je poduzetniku Anti Sladiću, optuženom u aferi Pašnjaci s Josipom Rimac, poslao sljedeću poruku:

“Gospođa je jako dobro reagirala na poruku i zamolbu da se nađemo, upravo se čuli.”

Ta šokantna prepiska koja se nalazi u spisu optužnice protiv Josipe Rimac, bivše HDZ-ove državne tajnice u Ministarstvu uprave, potvrđuje i da je premijeru Andreju Plenkoviću osobno prezentiran sporni Nacrt uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, zbog koje je 29. svibnja 2020. uhićena Josipa Rimac. Sastanak na kojem je premijeru Plenkoviću prezentiran Nacrt uredbe zbog kojeg je Josipa Rimac završila u višemjesečnom pritvoru, održao se 7. svibnja 2020. u poslijepodnevnim satima, dakle tri tjedna prije uhićenja Josipe Rimac, a premijeru je Uredbu prezentirao čovjek kojeg je za taj sastanak pripremala osobno Josipa Rimac. Bio je to tadašnji dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Zoran Grgić, kojeg su Josipa Rimac i njezini pomagači koristili kako bi svojim stručnim autoritetom i prvenstveno utjecajem na ministricu poljoprivrede Mariju Vučković dao „stručno pokriće“ za izmjene Uredbe o zakupu zemljišta. Tim izmjenama poduzetnici Ante Sladić i Josip Ravlić, bliski Josipi Rimac, dobili bi veće površine zemljišta u zakup uz znatno snižene kriterije za potreban broj stoke, kao i veće iznose državnih poticaja, to jest po principu “manje stoke – više zemlje – veći poticaji”.

Jedna od većih afera u 2023. bila je ona o zataškavanju pedofilije i homoseksualnog nasilja u Riječkoj nadbiskupiji, a hrvatsku Vladu tresla je afera ‘Plin za cent’ u kojoj su glavne uloge imali bivši šef HEP-a Frane Barbarić i bivši ministar gospodarstva Davor Filipović. FOTO: Nacional

Uz sve korupcijske teme koje su obilježile prošlu godinu, jedna od većih afera koju je Nacional razotkrio bila je i ona o zataškavanju pedofilije i homoseksualnog nasilja u Riječkoj nadbiskupiji. Naime, Nacionalu je sredinom svibnja nekoliko svećenika Riječke nadbiskupije otkrilo šokantne i uznemirujuće informacije o više slučajeva pedofilije i seksualnog izrabljivanja ministranata i bogoslova u Riječkoj nadbiskupiji, izričito navodeći da ih sistemski i hladno administrativno pokušava zataškati riječki nadbiskup Mate Uzinić. Isti izvori Nacionalu su omogućili i uvid u interne dokumente Crkve za koje tvrde da to i zorno pokazuju.

Štoviše, Matu Uzinića, a u manjoj mjeri i njegova prethodnika Ivana Devčića, teško optužuju da nisu spomenutu pedofiliju i seksualno zlostavljanje primjereno istražili i sankcionirali, nego su takva kršenja morala, crkvenih propisa i državnih zakona smišljeno zataškali. Tvrde da to potvrđuje i činjenica da većina počinitelja i dalje neometano obavlja svećeničke dužnosti.

U spomenutim slučajevima radi se o “groomingu”, manipulativnoj uspostavi povjerenja između zlostavljača i žrtve, u kojemu zlostavljač poklonima, manipulacijom, ali i vlastitim autoritetom te otvorenom ucjenom žrtvu dovodi u ovisan položaj i potom seksualno iskorištava. Izvori Nacionala tvrdili su kako su razmjeri kršenja crkvenih propisa, ali vjerojatno i Kaznenog zakona, takvi da se može govoriti o ‘’hrvatskom Spotlightu’’, po uzoru na Oscarom nagrađeni film o istraživačkom timu Boston Globea koji je 2001. razotkrio višegodišnju masovnu i sistematsku pedofiliju u bostonskoj biskupiji, što je pokrenulo globalnu svijest o općem problemu Katoličke crkve s pedofilijom i seksualnim iskorištavanjem maloljetnika i mladih.

Mate Uzinić je krajem godine dao veliki intervju Nacionalu u kojem se osvrnuo i na slučaj seksualnog zlostavljanja u riječkoj nadbiskupiji. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Te navode o prijavama slučajeva pedofilije i homoseksualizma u Crkvi Nacionalu je službeno potvrdila i Riječka nadbiskupija. Na izravan upit odgovorili su sljedeće: ‘’Da, bilo je slučajeva obavijesti i o jednom i od drugom. Ipak, valja reći da nije moguće stavljati u istu kategoriju pedofiliju i homoseksualizam. Drugačiji je i zakonodavni pristup prema obavijestima o jednom i o drugom. I ovdje vrijedi ponoviti da je Riječka nadbiskupija sa svim obavijestima mogućih slučajeva zlostavljanja bilo maloljetnika bilo odraslih osoba, bez obzira je li riječ o anonimnoj ili potpisanoj prijavi, postupala s dužnom pažnjom te u skladu s kanonskim i s državnim propisima.’’

Samo tjedan dana kasnije Nacional je objavio i šokantno svjedočenje bivšeg rektora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci Nacionalu koji je priznao zlostavljanje 13 maloljetnika.

“Na laički stalež sam sveden nakon što sam sam zamolio Svetoga Oca da mi to učini jer se više nisam osjećao dostojnim biti svećenik budući da sam u mladosti, kroz kratko vrijeme, počinio one zločine koji su u posvemašnjoj suprotnosti s tim zvanjem. Nitko za moja zlodjela nije ni krivac niti sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina. Ne preostaje mi drugo nego ih iz dna duše moliti da mi oproste i oni i njihovi najbliži, ako ikako mogu, za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da, prije svega, izliječi sve one rane koje sam im ja nanio, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan nje, njenoga povjerenja u mene i svećeničkoga zvanja.“

Matu Uzinića i Ivana Devčića teško optužuju da nisu pedofiliju i seksualno zlostavljanje primjereno istražili i sankcionirali, nego su takva kršenja morala, crkvenih propisa i državnih zakona smišljeno zataškali

Ovo povijesno priznanje krivnje, šokantnu pokajničku izjavu o višestrukoj pedofiliji, tijekom koje je izvršio bludne radnje prema trinaest dječaka u dobi između šest i 13 godina, Nacionalu je e-mailom poslao Milan Špehar, bivši visoki crkveni velikodostojnik i bivši rektor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci. Špehar je to učinio suočen s Nacionalovim otkrićem o novim, puno širim razmjerima pedofilije i homoseksualnog uznemiravanja u riječkim, splitskim i zadarskim crkvenim krugovima na koje upozoravaju svećenički i bogoslovni izvori s neposrednim saznanjima. Radi se o otkriću skandala bez presedana u hrvatskoj Crkvi, baziranom na svećeničkim izvorima čija su neposredna saznanja takva da uključuju informacije o kanonskim postupcima vođenim protiv većeg broja velikodostojnika, o iskazima svjedoka u tim postupcima, kao i o brojevima spisa pod kojima su neki od tih predmeta zavedeni u Vatikanu. U prvom planu pojavio se slučaj u kojem je crikvenički župnik Stipetić zlostavljao bogoslova M.L. Ti su izvori izričito naveli da ih sistemski i hladno administrativno pokušava zataškati riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je zbog ozbiljnosti optužbi Stipetića udaljio s dužnosti nakon što je Nacional objavio priču o zlostavljanju.

Sam Mate Uzinić je krajem godine dao veliki intervju Nacionalu u kojem se osvrnuo i na slučaj seksualnog zlostavljanja:

“To što je u danoj situaciji napravljeno bilo je najbolje što je tada bilo moguće. Da je bilo više vremena, možda bi se napravilo i bolje. U svakom slučaju samo se cjelovitom istinom može boriti protiv poluistina i neistina. Mi smo nastojali da ona istina koju smo iznijeli bude cjelovita, ali i da zaštitimo, koliko je u toj situaciji bilo moguće, one koji su nepravedno optuženi. Nije bilo lako o tome govoriti. Osobito to nije bilo lako jer nam još uvijek nisu poznati pravi opsezi zla koje se dogodilo. Naime, uspjeli smo kontaktirati i razgovarati samo s jednom od žrtava. Zato stalno koristim priliku i pozivam i druge da s nama stupe u kontakt. Rado ću ih primiti. I pokušat ćemo im pomoći, u skladu sa svojim mogućnostima. Možda se zato što je teško o tome govoriti, o tome i šutjelo. To je problem i drugih, a ne samo Crkve. Ali potrebno je govoriti jer se samo tako zlo ovog zlostavljanja, kao i svakog drugog, može zaustaviti. Mišljenja sam da je, koliko nam god to bilo neugodno, javno iznošenje ovih informacija nešto što, uz satisfakciju žrtvama što se o tome konačno progovorilo, ima i preventivnu vrijednost.”

‘Priznat će nas prijatelji, neprijatelji neće. Neki će čekati pa će nas priznati poslije, kao Hrvatska. A sada imamo desetak, 15 zemalja koje su iskazale spremnost podržati Republiku Srpsku’, rekao je Milorad Dodik

Osim intervjua Mate Uzinića, par tjedana ranije Nacional je objavio intervju i s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U tom je razgovoru Dodik najavio ono što je ovih dana ponovno aktualizirao, a to je osamostaljenje Republike Srpske. Dodik je u razgovoru za Nacional rekao i kako očekuje da već postoji 15 država koje su spremne priznati neovisnost RS-a i da će ubrzo nakon njih to učiniti i Hrvatska.

Zanimljivo je da na tu njegovu tezu nije reagirao gotovo nitko iz Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje vodi Gordan Grlić Radman. Dodik je u razgovoru između ostalog rekao i sljedeće:

“ Optužen sam od tužilaštva koje ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine i sudi mi se u sudu koji ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine. I vi mene pitate od čega ste ugroženi, ne ja osobno nego Republika Srpska. Nisam se ja odao alkoholu, udario nekoga i nanio mu tjelesna oštećenja da idem na sud. Samo sam u skladu s Ustavom potpisao ukaz. I zato sam kriv. Zato što mi razumijemo da je to potpuno rušenje Republike, jer on sutra može, onakav kakav jest, neartikuliran, donijeti bilo kakvu odluku. Recimo da donese odluku da prenese imovinu na nivou BiH. Što ćemo onda mi napraviti? E, onda ćemo proglasiti neovisnost. Istog tog trenutka organizirat ćemo skupštinu i proglasiti neovisnost. Što drugo da radimo? Dakle, teritorij Republike Srpske je 49 posto Bosne i Hercegovine i to piše u ženevskim papirima kao osnova za Daytonski sporazum. I na tom je području suverena vlast Republike Srpske. Kakva sad priča o šumama, kakva priča o rijekama, kakve priče o koncesijama? Prema tome, evo u čemu smo ugroženi. Ugroženi smo, oteli su nam vojsku i napravili zajedničku, što isto nije u skladu s Ustavom ni Daytonom. Uništili su obavještajnu službu u Republici Srpskoj, organizirali je na nivou Bosne i Hercegovine i služi isključivo muslimanskom interesu. Oteli su nam indirektne poreze i čak 83 različite nadležnosti, nametnuli navodno jedinstvenu RTV korporaciju koja bi trebala upravljati našim kamerama ovdje u Banjoj Luci. Možete li mi pokazati zemlju u kojoj je to tako? I onda nama Europska unija govori o vladavini prava.”

Nacional je objavio intervju i s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U tom razgovoru Dodik je najavio ono što je ovih dana ponovno aktualizirao, a to je osamostaljenje Republike Srpske. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Na pitanje što će se dogoditi kada proglasi neovisnost RS-a, Milorad Dodik je odgovorio: “Što će se dogoditi? Ništa, priznat će nas prijatelji, neprijatelji neće. Neki će čekati pa će nas priznati poslije, kao Hrvatska. Međunarodne snage? Međunarodne snage zadužene su za razdvajanje snaga u sukobu, to nam odgovara. Zato mi njima pokazujemo gdje granica postoji da bi oni znali gdje je granica kad postavljaju svoje snage. A sada imamo desetak, 15 zemalja koje su iskazale spremnost podržati Republiku Srpsku. I u Europskoj uniji i u svijetu. To nam je dovoljno, nama ne treba više.”

Nacional je 2023. otkrio i veliku životnu dramu koju proživljavaju bivša supruga i djeca proslavljenog hrvatskog tenisača i aktualnog trenera najboljeg tenisača svijeta Novaka Đokovića, Gorana Ivaniševića. Nacional je dobio na uvid opsežnu dokumentaciju povezanu s više sudskih postupaka koje je slavni umirovljeni hrvatski tenisač Goran Ivanišević pokrenuo protiv svoje bivše supruge Tatjane Dragović, koja budi ozbiljnu sumnju da više državnih tijela, uključujući policiju, sud i Centar za socijalnu skrb postupa krajnje pristrano u korist Gorana Ivaniševića. On je pokrenuo više postupaka s ciljem da Tatjani Dragović oduzme dio imovine koja joj je pripala na temelju njihovih ranijih međusobno potpisanih sporazuma, a od nje traži i po svemu sudeći povrat izmišljene pozajmice od čak 2,5 milijuna eura. Iako sudu nije priložio nikakav ugovor o pozajmici, niti bilo kakav uvjerljivi dokument koji bi to potraživanje potvrdio, sud je Tatjani Dragović blokirao sve račune i zabranio raspolaganje imovinom. Ivanišević je u svojim nastojanjima otišao toliko daleko da je tužio i vlastitu kćer Amber, na koju je Tatjana Dragović prepisala stan u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu. Sudskim putem traži i da joj više ne plaća mjesečnu alimentaciju od 4000 kuna. Posebno je indikativno da su dva odvojena sudska postupka koja je Ivanišević pokrenuo protiv Tatjane Dragović na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zakazana na isti dan, a planira se čak i njihovo spajanje, lako moguće kako bi se postupak odlučivanja proveo što je brže moguće. Spajanje tih predmeta razmatra sutkinja Tea Golub, koja se već našla u središtu kontroverzi zbog optužbi poznate pjevačice Severine Kojić da je bila pristrana kada je dodijelila skrbništvo nad njihovim djetetom njenom bivšem suprugu, poduzetniku Milanu Popoviću.

Hrvatska javnost s velikom je pažnjom pratila što se događa sa stotinjak pritvorenih članova BBB-a koji su tek nedavno pušteni iz grčkih zatvora, a Nacional je prvi u Hrvatskoj objavio njihova imena. U Nacionalu je o odnosima s predsjednikom Milanovićem govorio i Milorad Dodik. FOTO: Nacional

Dokumentacija u posjedu Nacionala u najmanju ruku budi sumnju u pristrano ponašanje hrvatskih institucija, a posebno je indikativno i to što je sud bez ijednog zakazanog sudskog ročišta u jednom od tih postupaka donio privremenu mjeru kojom je Tatjani Dragović praktički blokirao svu imovinu i bankovne račune. Uz sve to Nacional je objavio i šokantne poruke koje je Ivanišević slao bivšoj supruzi i svom sinu, a koje u najmanju ruku otkrivaju mračnu stranu jednog od najboljih hrvatskih sportaša svih vremena.

Nacional je razotkrio i aferu oko doktorske disertacije ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa koji je usprkos tome i dalje ostao u ministarskoj fotelji i nije ga snašla sudbina Davora Filipovića i Marija Banožića. Nakon dugotrajne novinarske istrage Nacional je došao do originalnih dokumenata na temelju kojih se može tvrditi da je Radovan Fuchs nezakonito nostrificirao svoj doktorat stečen po skandinavskom modelu na cijenjenom švedskom sveučilištu u Uppsali. Ti dokumenti pokazuju i tko je to omogućio i na temelju kakvih dubioznih i ničim argumentiranih zaključaka. ‘‘Osnovni razlog zbog kojeg bi trebalo elastičnije pristupiti tretiranju takvih slučajeva u tome je što se u velikom broju znanosti sve više, a često i nikako drugačije, do rezultata koji bi se mogli vrednovati kao osnova za stjecanje doktorata znanosti dolazi timskim radom’’. Ključna je to rečenica koja otkriva što se nalazi u srži i pozadini suštinski nezakonite nostrifikacije doktorata ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Otkriva to ekskluzivni dokument u posjedu Nacionala koji je 15. svibnja 1989. ‘’poštovanom drugu prorektoru’’ Fedoru Valiću, potpisao tadašnji predsjednik Stalne komisije za nostrifikacije, poznati profesor Mihajlo Dika. On je u tom dopisu reagirao na ključni dokument koji otkriva i potvrđuje da tijekom 1989. Radovan Fuchs naprosto nije mogao zakonito nostrificirati svoj doktorat sa švedskog sveučilišta u Uppsali. Radi se o dokumentu koji je znanstveno-nastavnom vijeću Veterinarskog fakulteta u Zagrebu 23. siječnja u ime Komisije za nostrifikaciju doktorata znanosti Radovana Fuchsa uputio njen predsjednik Josip Perić.

Nacional je razotkrio i aferu oko doktorske disertacije ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Jedna od najzanimljivijih i nevjerojatnijih priča koje je Nacional objavio prošle godine je i ona o ulozi odvjetnika HDZ-a Vladimira Terešaka u prisvajanju vrijedne imovine preminulog umirovljenika iz Samobora. Naime, Vladimir Terešak, odvjetnik HDZ-a i osoba od najvećeg povjerenja vladajuće stranke koji ju je zastupao u nadaleko poznatoj aferi Fimi media u kojoj je HDZ kao stranka pravomoćno osuđen zbog korupcije, ali je i na druge načine od tog svog statusa značajno profitirao, uključen je u sofisticiranu drsku prijevaru kojom su gradovi Zagreb i Samobor oštećeni za najmanje tri milijuna eura. Radi se o ogromnom skandalu koji zadire u zonu organiziranog kriminala, lako moguće obrascu puno šireg kriminalnog postupanja koji baca sasvim novo svjetlo na to kakav je profil čovjeka koji uživa povjerenje vladajućeg HDZ-a, koji zbog tog svog statusa masno naplaćuje odvjetničko zastupanje brojnih državnih tvrtki kojima HDZ-ov menadžment već godinama upravlja, te koji zastupa i neke vodeće članove HDZ-a na raznim razinama i same suočene s ozbiljnim gospodarskim i drugim s politikom povezanim kriminalom, posebice raznim vidovima trgovine utjecajem. Štoviše, radi se o čovjeku koji zbog takvog svog statusa, a dijelom i ranijeg angažmana u državnom odvjetništvu i dandanas vjeruje kako, ni manje ni više, nakon isteka mandata Zlate Hrvoj-Šipek, a moguće i ranije, ima velike šanse postati glavni državni odvjetnik.

Dokument u posjedu Nacionala pravno formulirano u najmanju ruku budi krajnje ozbiljnu sumnju, a suštinski pokazuje da je Terešak u suradnji s Tomislavom Šoićem iz Samobora i javnim bilježnikom Slavkom Remenarićem organizirao pljačku nasljedstva Alfreda Kerečina, koja se bazirala na iskazu dvojice, kako će se ispostaviti, lažnih svjedoka – Dalibora Sumana i Pere Križetića. Sumanu su Terešak i Šoić obećali za lažno svjedočenje 300 tisuća eura, a obećali su nagraditi i Peru Križetića. Oni su potom svjedočili da je Kerečin usmenom oporukom sve svoje naslijeđe ostavio Šoiću. Potom je sve sudski provedeno, a dio njegove imovine završio je u vlasništvu Vladimira Terešaka.

Sadržaj je to izjave u posjedu Nacionala koju je osobno potpisao Dalibor Suman i ovjerio je kod javnog bilježnika, misleći da time izbjegava kaznenu odgovornost. ‘’Ovu Izjavu dajem iz razloga što mi nije isplaćena obećana nagrada, te iz razloga što od sebe želim otkloniti kaznenu odgovornost kao i odgovornost za materijalnu štetu prouzročenu gradu Zagrebu, Gradu Samoboru i drugima’’, napisao je Suman.

Nakon dugotrajne istrage Nacional je došao do originalnih dokumenata na temelju kojih se može tvrditi da je Radovan Fuchs nezakonito nostrificirao svoj doktorat stečen po skandinavskom modelu

Suman je, prema vlastitom priznanju, što je također osobno potvrdio potpisanom izjavom, sve to odlučio izjaviti nakon što je prevaren. Tvrdi da mu Terešak i Šoić nisu isplatili obećanih 300 tisuća eura te da su prevarili i drugog lažnog svjedoka. Ali navodi da su javnom bilježniku Slavku Remenariću isplatili 100 tisuća eura u gotovini, što sugerira da je i on dio sofisticirane prijevare.

Tjedan dana kasnije Nacional je objavio da je USKOK otvorio spis kako bi istražio kako se Vladimir Terešak, odvjetnik HDZ-a iz afere Fimi media, domogao elitnog stana pokojnog Alfreda Kerečina koji je trebao pripasti Gradu Zagrebu, a doznao je i detalje iz intrigantnog života tog poduzetnika. Alfred Kerečin je svoju bogatu ostavštinu, tvrde njegovi prijatelji, dobrim dijelom stekao kao hrvatski patriot koji je u pogibeljnim vremenima embarga uvedenog na uvoz oružja na početku raspada Jugoslavije, kao osoba od najvećeg povjerenja Franje Tuđmana, potajno naoružavao Hrvatsku, pa je zbog toga u svom stanu imao 30-ak lažnih putovnica koje mu je svojedobno izdavao Josip Perković. Fokus interesa Uskoka trebao bi biti na okolnostima koje su prethodile donošenju sudskog rješenja kojim je sutkinja priznala svjedočanstva koja su kod javnog bilježnika Slavka Remenarića ovjerila dvojica svjedoka Dalibor Suman i Pero Križetić koji su kod Remenarića u Samoboru izjavili da je Alfred Kerečin usmeno svoju imovinu ostavio Tomislavu Šoiću.

Uz sve ove teme Nacional je 2023. objavio i niz drugih otkrića te smo prvi donijeli imena zatvorenih pripadnika BBB-a u grčkim zatvorima koji su u međuvremenu pušteni na slobodu. Nacional je detaljno pratio i zbivanja u GNK Dinamu i borbu za prevlast u tom klubu od kojega još uvijek nije odustao bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić, iako je krajem godine napokon usvojen novi statut kluba kojim bi se Mamićev utjecaj trebao smanjiti. Usprkos tome može se očekivati da će se borba za Dinamo nastaviti i u 2024. godini koja bi na političkom planu trebala biti jedna od najuzbudljivijih godina u novijoj hrvatskoj povijesti jer nas očekuju parlamentarni izbori, izbori za Europski parlament, a na kraju godine i izbori za predsjednika države.