Dok jedina preostala velika hrvatska banka, Hrvatska poštanska banka, ima rok od dva mjeseca da pronađe još 550 milijuna kuna kako bi se dokapitalizirala i tako zadovoljila uvjete opstanka koje joj je propisala Hrvatska narodna banka, tijekom ove godine mogla bi izgubiti sudski spor sada težak najmanje 680 milijuna kuna. Da će Hrvatska poštanska banka taj spor izgubiti, tvrdi predsjednik Uprave tvrtke Fantazija projekt Slaven Čolak koji u ime tvrtke vodi spor za naknadu štete protiv te banke pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Održana je glavna rasprava i dva ročišta. Prvo ročište je održano krajem siječnja, a drugo krajem ožujka ove godine. Hrvatska poštanska banka, koja se nada da će je dokapitalizirati država i kojoj je to jedina nada za opstanak, odbija ikakvu mogućnost da će taj spor izgubiti.
Fantazija grupa, u koju spadaju tvrtke Fantazija projekt, Fantazija vodeni park, Fantazija hoteli i Fantazija zabavni park tijekom 2009. pokrenula je projekt Fantasyland. Radi se o izgradnji hotela te zabavnog i vodenog parka u parku Šmidhen u Samoboru. Vrijednost projekta je procijenjena na 200 milijuna eura, a u Fantasylandu je trebalo biti zaposleno 800 ljudi. Čolak tvrdi da su krediti Hrvatske poštanske banke za realizaciju projekta Fantasyland osigurani višestrukim hipotekarnim kolateralima te da tvrtka Fantazija projekt i grupacija Fantasyland nikada nisu dobili kredite od Hrvatske poštanske banke. Ona je tvrtki Fantazija projekt u razdoblju od 2009. do 2012. odobrila nekoliko ugovora i sporazuma.
Prema tim ugovorima i sporazumima, kako tvrdi Čolak, tvrtka Fantazija projekt je Hrvatskoj poštanskoj banci uplatila milijune kuna, a banka po zaključenim ugovorima nije izvršila svoj dio ugovora. Tako je Hrvatska poštanska banka prekršila gotovo sve ugovorne odredbe iz zaključenih ugovora. Ona je, prema Čolakovim navodima, protupravno pokretala ovršne postupke i aktivirala preuzeta sredstva osiguranja. Čolak tvrdi da se nakon niza sabotaža koje je organizirala država stalo s realizacijom tog projekta.
[slika2]
“Tužbu za naknadu štete protiv Hrvatske poštanske banke smo podnijeli još u rujnu 2013. jer nije poštivala ugovorne obaveze. Pokretali su protupravne ovrhe nad sredstvima osiguranja koje je Fantasyland grupa dala na temelju ugovora. Prodavali su nekretnine pod zalogom za vrijeme trajanja ugovora, a bez temelja, odnosno bez ikakvih dospjelih obaveza prema toj banci. Protupravno su koristili sredstva osiguranja kao što su zadužnice tvrtke”, rekao je za Nacional Čolak.
Dodao je da je zatražena privremena mjera na zgradi Hrvatske poštanske banke u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici bila samo predostrožnost. U to vrijeme bila je planirana privatizacija Hrvatske poštanske banke, objasnio je Čolak, pod pokroviteljstvom bivšeg ministra financija Slavka Linića i Erste Banke iz koje je, prema njegovim tvrdnjama “igrom slučaja”, došao trenutni predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke.
“Indikativno je i to da Tomislav Vuić unatoč tome što unutar matične kuće na ima HPB Nekretnine, isplaćuje stotine tisuća kuna procjeniteljskoj tvrtki Trezor Invest, a koja godinama procjenjuje nekretnine upravo za Erste banku”, izjavio je Čolak.
On također kaže da je Fantazija projekt najveći vjerovnik Hrvatske poštanske banke te da su upravo tužbe za naknadu štete glavni razlog za propast prošlogodišnje privatizacije posljednje velike banke u državnom vlasništvu.
Radi takvih postupanja odgovornih osoba u nadležnim direkcijama Hrvatske poštanske banke i njezinom višerangiranom menadžmentu, Fantazija projekt je 2013. podnijela pritužbu Hrvatskoj narodnoj banci koja joj se očitovala o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima te je uputila da svoja prava ostvari pred nadležnim pravosudnim tijelima.
Razlog tomu je, kako u tom dokumentu piše, da postupanje Hrvatske poštanske banke predstavlja i teže oblike kaznenih djela u gospodarskom poslovanju.
Čolak je s pritužbama obavijestio i članove Vlade, a novinarima Nacionala je pokazao dopise upućene premijeru Zoranu Milanoviću i ministru financija Borisu Lalovcu. Sa svime je bio upoznat i bivši ministar financija Linić.
U Hrvatskoj poštanskoj banci potvrdili su da sudski spor postoji, ali negiraju bilo kakvu mogućnost da će ga izgubiti. Navode da su tvrtke povezane s Čolakom njeni dužnici po osnovi odobrenih kredita u razdoblju od 2005. do 2008. te da za sve pravne radnje koje poduzimaju za naplatu svojih potraživanja Čolak pokreće postupke za “naknadu štete”. U Hrvatskoj poštanskoj banci smatraju da se radi, kako se u žargonu kaže, o obijesnom parničenju.
“I u slučaju koji spominjete evidentno je riječ o obijesnom parničenju. Službe u Banci i izvan Banke koje se bave ovim sporom smatraju da nema osnova da Hrvatska poštanska banka izgubi takav spor”, izjavio je za Nacional predsjednik Uprave HPB-a Vuić.
Nakon što je redakcija Nacionala upitala predstavnike Erste banke da li su odustali od preuzimanja Hrvatske poštanske banke zbog uočenih nepravilnosti i visokog potraživanja tvrtke Fantazija projekt, odgovor je bio da to ne mogu komentirati. Kažu da su krajem 2013. podnijeli obvezujuću ponudu za stjecanje redovnih dionica Hrvatske poštanske banke. Također su naveli da je odluka o podnošenju obvezujuće ponude i njezinoj visini bila temeljena na svim relevantnim parametrima, a sadržavala je i rezultate dubinske analize koju je Erste banka provela u skladu s pravilima cjelokupnog postupka prodaje.
“Konačna odluka bila je na prodavatelju i Erste banka je kao takvu poštuje. Također, Erste banka se obvezala poštivati sva pravila postupka te, u skladu s time, ne može komentirati niti davati bilo kakve detaljnije informacije”, poručili su iz Erste banke.
Osim potraživanja od Hrvatske poštanske banke, Fantazija grupa vodi sporove protiv Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravnog sljednika nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Sporovi vrijedni 456 milijuna kuna i 760 milijuna kuna s kamatama i parničnim troškovima pokrenuti su jer je Hrvatski fond za privatizaciju više od dvije godine onemogućavao početak gradnje u projektu Fantasyland. Kada su napokon ostvarili sve pravne osnove za početak gradnje, Čolak kaže da je Vedran Duvnjak kao čelni čovjek Hrvatskog fonda za privatizaciju blokirao imovinu na kojoj je trebala započeti izgradnja Fantasylanda.
Tko je u pravu, a tko nije, na kraju će odlučiti hrvatsko pravosuđe. Vidjet će se hoće li se i koliko ovi sporovi odraziti na očekivanu privatizaciju Hrvatske poštanske banke te u kojoj će mjeri to na koncu opet eventualno morati podmiriti hrvatski građani.
Komentari