JEDAN OD ZADNJIH INTERVJUA Praljak: “Sloboda se brani smrću”

Autor:

Zagreb, 29.11.2017 - Žalbeno vijeæe Meðunarodnog kaznenog suda za bivši Jugoslaviju u srijedu je u Haagu prekinulo roèište na kojem je izricalo žalbenu presudu u predmetu bosanskohercegovaèkoj šestorici nakon što je general Slobodan Praljak pred sudskim vijeæem progutao sadržaj boèice kazavši im da je "popio otrov". Arhivska fotografija od 24.04.2006. godine prikazuje Slobodana Praljka na zraènoj luci Zagreb pred odlazak na Haški sud.
foto HINA/ Dario GRZELJ/ ds

Manje od mjesec dana prije nego je otišao u Haag, Slobodan Praljak dao je jedan od svojih posljendjih intervjua Hercegovačkoj televiziji. Nakon objave optužnice, naime, bilo mu je zabranjeno javno govoriti. Intervju je dao sredinom ožujka 2004. godine, a 5. travnja 2004. predao se Haagu.

“Sloboda se brani smrću. Sloboda se branila smrću i ovo što se sad nama događa, što meni daje mirnoću moga života, odlaska u Haag, jest smrt mojih vojnika u meni. Ja sam prepun njihove smrti, svaka moja ćelija, svi dijelovi moga tijela su napunjeni smrću i nekih mojih prijatelja koji su umrli ranije, oni koje smo zvali hrvatski nacionalisti u vrijeme komunizma, i ovih mladića koji su po svom opredjeljenju, po svojoj želji, a po mojoj zapovjedi, išli na bojišnicu, na crte. Ja ih ne zaboravljam, oni stoje u meni, oni su živi, oni su poginuli, ali njihova smrt je moj život, oni stoje u meni. I ja ih proživljavam i ničeg se ne bojim, svjestan činjenice da nijedan sud koji bi smjerao na minimum pravednosti ne bi mogao prigovoriti ničemu što smo mi radili, onoliko koliko smo mogli”, rekao je tada Praljak, kako prenosi tomislavcity.

Upitan boji li se odlaska u Haag, Praljak je odgovorio: “Jednom sam rekao da neću bježati. To je moćna institucija. Što ću ja dobiti, kakav će taj križ biti, ja sam vam odgovorio. Kakav god on bio, (…) ja ću taj križ ponijeti. Nije to samo žrtvovanje, ja se tamo ne idem samo žrtvovati. Mene žrtvuju, mene žrtvuju Molosi, neke zle sile koje sam ja proučavao od Sokratove obrane od smrti naovamo, pa svih Shakespearovih tragedija pa sankilota, pa hugenota, pa tako dalje. Sto milijuna ljudi je ubijeno u komunizmu. (…) To je naprosto tako. Svijet funkcionira kao jedno veliko zlodjelo u kome se svako malo pojavljuju brzi djelitelji pravde. Izvitoperuju u okviru nekakvih interesa u kojima evo mi nismo u mogućnosti”.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.