Festival europske kratke priče ugostio je u srijedu u Zagrebu Columa McCanna, istaknutog irskog književnika sa stalnom američkom adresom, romanopisca i kratkopričaša, autora nagrađivanog romana “Neka se veliki svijet vrti”, koji je u klubu Vinyl u susretu sa svojim hrvatskim čitateljima govorio o tome kako je to biti pisac ‘između’ kontinenata i što sa sobom nosi pisac kad prelazi oceane, i one doslovne i one metaforičke, prelazeći iz kratke priče u roman i natrag.

Za “Neka se veliki svijet vrti” (2009., Profil, prijevod Tomislav Kuzmanović), koji je proglašen lirskim remek djelom, McCann je uz ostale ugledne nagrade dobio prestižnu National Book Award. Nakladnik Profil objavio je i njegovu knjigu “Transatlantik” (2013., prijevod Ozren Doležal), koju je kritika ocijenila majstorskim književnim promišljanjem identiteta i povijesti pisanim izuzetno profinjenim jezikom.

U razgovoru s književnicom Mimom Simić, McCann je otkrio da mu je u pisanju cilj “ponuditi čitatelju iskustvo, ali mu ne pokazati na koji način stići do cilja”, kao što to čini veliki James Joyce u svojoj književnosti.

“Boraveći u Europi, Joyceu su se vratila sjećanja na Irsku koja je pokušao na nevjerojatne načine rekreirati u svojoj književnosti. U vrijeme dok je on pisao o Dublinu iz ‘Uliksa’, moj je djed još bio živ. Čitajući tu knjigu, na neki sam se način susreo s vlastitom obitelji, susreo sam se sa svojim djedom kojega sam u životu sreo samo jednom. To mi je pomoglo oblikovati moju ideju o vlastitoj obitelji. Kao da sam oživio u tijelu koje nije moje vlastito”, rekao je pisac.

“To je dio te ideje prolaska kroz vrijeme i prostor kako biste susreli nešto izvanredno. Jedna od ljepote književnosti je da dopuštate ljudima da prožive neko iskustvo, ali da im ne kažete kako doći do cilja”, dodao je McCann, koji voli “pisati o svojim opsesijama, a uvijek je to želja za znanjem”.

Colum McCann (1965., Dublin) autor je šest romana. Uz “Neka se veliki svijet vrti” i “Transatlantik”, napisao je i “Zoli” (2006.), “Plesač” (2003.), “Ova strana vedrine” (1998.) i “Songdogs” (1995.). Također je napisao tri hvaljene zbirke kratkih priča, “Fishing the sloe-black river” (1994.), “Everything in this Country Must” (2000.) i “Thirteen Ways of Looking” (2015.). Njegov roman “Neka se veliki svijet vrti” zasjeo je na ljestvice najprodavanijih naslova na četiri kontinenta, dobitnik je niza nagrada, a uz National Book Award okrunjen je, među ostalim, i Međunarodnom književnom nagradom IMPAC Dublin te naslovom Chevalier des Arts et Lettres od francuske vlade.

Časopis Esquire uvrstio ga je na svoj popis “Najboljih i najbistrijih”, a njegov kratki film “Sve u ovoj zemlji mora” bio je 2005. nominiran za Oscara. Djela su mu prevedena na četrdesetak jezika. Suradnik je listova The New Yorker, The New York Times Magazine, The Atlantic Monthly i The Paris Review te predaje kreativno pisanje na poslijediplomskome studiju koledža Hunter u New Yorku.

U knjizi “Transatlantik”, McCann uz niz izmišljenih likova pokriva četiri stvarne ličnosti. Među njima je jedan od najutjecajnijih aktivista u američkoj povijesti, abolicionist Frederick Douglass, autor kontroverznih memoara ‘Priča o životu Fredericka Douglassa, američkog roba’ iz 1845., koji te godine iz Amerike putuje u Irsku s namjerom da dobije potporu u zalaganju za ukidanje ropstva.

Colum McCann jedan je od tridesetak istaknutih inozemnih i domaćih gostiju ovogodišnjeg FEKP-a, čije se 18. izdanje održava u Zagrebu i Rijeci od 2. do 7. lipnja na temu “Homo Narrans” o ljudskoj potrebi za pričanjem priča.